img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2014.

Hladni rat i žena s bradom

14. maj 2014, 13:59 Dragan Ilić
foto: ap photo
Copied

Homofobija iskazana povodom ovogodišnjeg Evrosonga je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je postala Končitina balska haljina i brada

Kada je austrijski transvestit Tom Nojvirt pod imenom Končita Vurst pobedio na Evrosongu, pokazalo se da ova globalna parada ipak ima širok društveno-politički značaj. Ono što smo mi decenijama znali, danas je postalo očigledno u celoj Evropi – Evrosong je globalni poligon za proveru državnih saveza, odnosa prema nacionalnim i seksualnim manjinama, kao i staro hladnoratovsko oružje.

Nema ničeg neobičnog u tome što je Austrijanac, obučen kao žena, sa bradom, odlično otpevao sladunjavu evrovizijsku baladu, sa viškom emocija i dizanjem ruku ka nebu (u Molitvi). Do danas su nastupali, ali i pobeđivali transvestiti poput pokojne Dejne Internacional iz Izraela, ili maskirani Lordi, hevi-metalci iz Finske, a bilo je tu bakica iz Rusije i stotine drugih frikova. Što se tekstova tiče, na sajtovima fanova Evrosonga imate preciznu evidenciju besmislenih napeva među kojima prednjači „La la la“ ili smešnih kostima u više-manje uspešnim štos-pesmama tokom svih ovih decenija. Končita je pre pravilo nego izuzetak, pa je logično da se zapitamo kome i zašto smeta „žena sa bradom“, kako je u medijima zovu.

Homofobija je po mom mišljenju u ovom slučaju samo maska dubljeg rascepa koji se pojavio u Evropi. Godinama je Evropa B imala svoju sitnu satisfakciju u komšijskoj podeli glasova na Evrosongu. Tu su prednjačile bivše republike SFRJ i zemlje nastale raspadom SSSR. Pojavio se i skandinavski lobi, ali protiv ova dva slovenska evrosong saveza, plus tradicionalno Turska, Grčka i Kipar – bogata A Evropa nije imala šanse. Promenjena su pravila glasanja, podeljene zemlje u dve polufinalne večeri, uveden stručni žiri, ostao je direktan plasman „starih članica“ iz Evrope A, ali šou nije dobio dodatni kvalitet. Komšije i dijaspora su i dalje gravitirali prema zemlji-matici. U tome pronalazim korene neverovatne popularnosti Evrosonga u Izraelu i Australiji, u zemljama koje su praktično nastale iseljavanjem evropskih emigranata.

NOVOKOMPONOVANI KONZERVATIVIZAM: Homofobija je, kako rekoh, samo prateći fenomen Evrosonga ili mržnje prema Končiti Vurst. Baš kao što Parada ponosa ima simboličko značenje pre nego što pokazuje stvaran stepen seksualne ravnopravnosti i seksualnih sloboda u nekoj zemlji, tako i Evrosong predstavlja najveću svetsku gay–friendly manifestaciju. To nije nikakva tajna, pa je čak i u Beogradu, posle neuspešnih Parada ponosa, organizovan globalni gej miting nakon pobede Marije Šerifović. Hiljade homoseksualaca posetilo je Beograd i nebo se nije srušilo na naše glave, niko nije posustao u pravoslavnoj veri zbog toga, a deca u Beogradu nisu gledala sablažnjive slike istopolnih parova. Ništa strašno se nije desilo! Utoliko je strah od Parade danas sa stanovišta uticaja na društvo, ili „kvarenje omladine“, besmislen. Marija Šerifović je tokom kampanje za pesmu Molitva pod profesionalnim nadzorom marketinških stručnjaka (Dragana Sakana prvenstveno) mudro koketirala sa homoseksualnom konotacijom pesme. Bila je to gej himna pre finala, a Marija je razočarala fanove istopolne seksualne orijentacije kada je u dokumentarcu o svom životu rekla kako nije gej. Toliko o zgražavanju komentatora RTS-a tokom prenosa, tim pre što su bili upućeni u Marijin uspeh i godinama pratili ovaj šou. Nemoguće je da nisu provalili gej ekipu, pa je izvinjenje Zabavne redakcije RTS-a LGBT populaciji zaista opravdano. Istini za volju, slično se izjasnio i Željko Joksimović tokom emisije „X factor“ na TV Pinku kada je komentarisao nastup makedonskog transvestita Fifi. Nemoguće da jedan metroseksualac nije skapirao gde i kome je godinama pevao. Dakle, radi se o novokomponovanom konzervativizmu.

O TOLERANCIJI: Tu dolazimo do suštine problema koji je nastao kada je Rusija izrazila rezervu prema uticaju Končite Vurst i navodnoj promociji homoseksualizma. Ruski konzervativizam takođe bi pre nekoliko decenija bio besmislen jer je ženski duet Tatu, koji ih je svojevremeno predstavljao, imao jasne aluzije na lezbo odnos. Devojke su napravile u Americi internacionalnu karijeru sa nekoliko hitova, ali to je bilo pre Putinove Rusije. Konzervativci su jaki i u rodnoj Austriji Končite Vurst, pa joj jedino desničari nisu čestitali na pobedi. Ipak, političari u Austriji su iskoristili priliku da prikažu svoju zemlju kao „uzor tolerancije“, što realno nije slučaj, a utvrdićete to na jugu Austrije po veličini natpisa na slovenačkom. Austrija će po nekima imati ulogu regionalnog K und K revizora bivših Balkanaca. Netolerancije je bilo i u Hrvatskoj, tokom prenosa na HRT-u, danas člana EU, no referendum o istopolnim brakovima je pokazao pravo stanje stvari u ovoj sve konzervativnijoj zemlji. Širom Evrope na vlasti je desnica, koja osim stranaca po pravilu ne ljubi gej ljude. Homofobija je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom.

Evrosong se odigravao dok su na istoku Ukrajine proruski aktivisti organizovali referendum a ukrajinska vojska bombardovala naselja. Ovih dana održana je i Parada, ali na Crvenom trgu u Moskvi gde Ukrajina i Krim nisu pomenuti ali se vrlo ubedljivo zveckalo oružjem. Kada su u Rusiji Putinovi konzervativci napali Končitu Vurst, nisu imali pred sobom bradatu ženu, već simbol Evrope koja postaje neprijatelj Rusije. Ograničava se Južni tok, podržava Ukrajina, ne priznaje se referendum na Krimu ili u delovima istočne Ukrajine – pa još da na Evrosongu pobedi homoseksualac. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je Končitina balska haljina i brada. Maske su simbolično skinute.

CRNOGORCI ZNAJU: Najbolji primer refleksije globalnih fenomena na Balkanu su male zemlje i njihovi spoljnopolitički gafovi. Crna Gora je svojevremeno objavila rat Japanu, kao saveznica Rusije, i poslednja sklopila mir. Danas je Crna Gora „lažirala“ glasanje, ne bi li se dodvorila Evropi i simbolično okrenula leđa Rusiji. Nije to čudno, jer je prvi znak CG nezavisnosti bilo lažirano glasanje u Sava centru kada je crnogorski predstavnik, grupa No Name, pobedio srpskog predstavnika Flamingose. Raspad je pesmom začinila Severina kao gošća programa. Tada su se čuli zvižduci, a slično je bilo sada u Kopenhagenu kada se po prvi put zviždalo ruskim predstavnicama, sestrama Tolmačev. Divan je bio i entuzijazam voditelja crnogorske televizije koji je uoči finala pitao preśednika Mila – da li u državnoj kasi ima para za Arenu u Podgorici ako Sergej Ćetković pobijedi? Milo je opušteno rekao da para ima. Car!

Budućnost Evrosonga će dakle biti povratak na blokovsku podelu u ideološkom smislu. Pevaće se da čuju komšije sa druge strane granice, da se vidi raskoš, što bi rekle babe. Kriza i netolerancija će, nažalost, biti zajednički imenitelj Zapada i Istoka. Kao što Brega reče uoči ratova na Balkanu – ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju!

Končita Vurtz foto: ap
Končita Vurtz foto: ap
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure