img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2014.

Hladni rat i žena s bradom

14. мај 2014, 13:59 Dragan Ilić
foto: ap photo
Copied

Homofobija iskazana povodom ovogodišnjeg Evrosonga je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je postala Končitina balska haljina i brada

Kada je austrijski transvestit Tom Nojvirt pod imenom Končita Vurst pobedio na Evrosongu, pokazalo se da ova globalna parada ipak ima širok društveno-politički značaj. Ono što smo mi decenijama znali, danas je postalo očigledno u celoj Evropi – Evrosong je globalni poligon za proveru državnih saveza, odnosa prema nacionalnim i seksualnim manjinama, kao i staro hladnoratovsko oružje.

Nema ničeg neobičnog u tome što je Austrijanac, obučen kao žena, sa bradom, odlično otpevao sladunjavu evrovizijsku baladu, sa viškom emocija i dizanjem ruku ka nebu (u Molitvi). Do danas su nastupali, ali i pobeđivali transvestiti poput pokojne Dejne Internacional iz Izraela, ili maskirani Lordi, hevi-metalci iz Finske, a bilo je tu bakica iz Rusije i stotine drugih frikova. Što se tekstova tiče, na sajtovima fanova Evrosonga imate preciznu evidenciju besmislenih napeva među kojima prednjači „La la la“ ili smešnih kostima u više-manje uspešnim štos-pesmama tokom svih ovih decenija. Končita je pre pravilo nego izuzetak, pa je logično da se zapitamo kome i zašto smeta „žena sa bradom“, kako je u medijima zovu.

Homofobija je po mom mišljenju u ovom slučaju samo maska dubljeg rascepa koji se pojavio u Evropi. Godinama je Evropa B imala svoju sitnu satisfakciju u komšijskoj podeli glasova na Evrosongu. Tu su prednjačile bivše republike SFRJ i zemlje nastale raspadom SSSR. Pojavio se i skandinavski lobi, ali protiv ova dva slovenska evrosong saveza, plus tradicionalno Turska, Grčka i Kipar – bogata A Evropa nije imala šanse. Promenjena su pravila glasanja, podeljene zemlje u dve polufinalne večeri, uveden stručni žiri, ostao je direktan plasman „starih članica“ iz Evrope A, ali šou nije dobio dodatni kvalitet. Komšije i dijaspora su i dalje gravitirali prema zemlji-matici. U tome pronalazim korene neverovatne popularnosti Evrosonga u Izraelu i Australiji, u zemljama koje su praktično nastale iseljavanjem evropskih emigranata.

NOVOKOMPONOVANI KONZERVATIVIZAM: Homofobija je, kako rekoh, samo prateći fenomen Evrosonga ili mržnje prema Končiti Vurst. Baš kao što Parada ponosa ima simboličko značenje pre nego što pokazuje stvaran stepen seksualne ravnopravnosti i seksualnih sloboda u nekoj zemlji, tako i Evrosong predstavlja najveću svetsku gay–friendly manifestaciju. To nije nikakva tajna, pa je čak i u Beogradu, posle neuspešnih Parada ponosa, organizovan globalni gej miting nakon pobede Marije Šerifović. Hiljade homoseksualaca posetilo je Beograd i nebo se nije srušilo na naše glave, niko nije posustao u pravoslavnoj veri zbog toga, a deca u Beogradu nisu gledala sablažnjive slike istopolnih parova. Ništa strašno se nije desilo! Utoliko je strah od Parade danas sa stanovišta uticaja na društvo, ili „kvarenje omladine“, besmislen. Marija Šerifović je tokom kampanje za pesmu Molitva pod profesionalnim nadzorom marketinških stručnjaka (Dragana Sakana prvenstveno) mudro koketirala sa homoseksualnom konotacijom pesme. Bila je to gej himna pre finala, a Marija je razočarala fanove istopolne seksualne orijentacije kada je u dokumentarcu o svom životu rekla kako nije gej. Toliko o zgražavanju komentatora RTS-a tokom prenosa, tim pre što su bili upućeni u Marijin uspeh i godinama pratili ovaj šou. Nemoguće je da nisu provalili gej ekipu, pa je izvinjenje Zabavne redakcije RTS-a LGBT populaciji zaista opravdano. Istini za volju, slično se izjasnio i Željko Joksimović tokom emisije „X factor“ na TV Pinku kada je komentarisao nastup makedonskog transvestita Fifi. Nemoguće da jedan metroseksualac nije skapirao gde i kome je godinama pevao. Dakle, radi se o novokomponovanom konzervativizmu.

O TOLERANCIJI: Tu dolazimo do suštine problema koji je nastao kada je Rusija izrazila rezervu prema uticaju Končite Vurst i navodnoj promociji homoseksualizma. Ruski konzervativizam takođe bi pre nekoliko decenija bio besmislen jer je ženski duet Tatu, koji ih je svojevremeno predstavljao, imao jasne aluzije na lezbo odnos. Devojke su napravile u Americi internacionalnu karijeru sa nekoliko hitova, ali to je bilo pre Putinove Rusije. Konzervativci su jaki i u rodnoj Austriji Končite Vurst, pa joj jedino desničari nisu čestitali na pobedi. Ipak, političari u Austriji su iskoristili priliku da prikažu svoju zemlju kao „uzor tolerancije“, što realno nije slučaj, a utvrdićete to na jugu Austrije po veličini natpisa na slovenačkom. Austrija će po nekima imati ulogu regionalnog K und K revizora bivših Balkanaca. Netolerancije je bilo i u Hrvatskoj, tokom prenosa na HRT-u, danas člana EU, no referendum o istopolnim brakovima je pokazao pravo stanje stvari u ovoj sve konzervativnijoj zemlji. Širom Evrope na vlasti je desnica, koja osim stranaca po pravilu ne ljubi gej ljude. Homofobija je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom.

Evrosong se odigravao dok su na istoku Ukrajine proruski aktivisti organizovali referendum a ukrajinska vojska bombardovala naselja. Ovih dana održana je i Parada, ali na Crvenom trgu u Moskvi gde Ukrajina i Krim nisu pomenuti ali se vrlo ubedljivo zveckalo oružjem. Kada su u Rusiji Putinovi konzervativci napali Končitu Vurst, nisu imali pred sobom bradatu ženu, već simbol Evrope koja postaje neprijatelj Rusije. Ograničava se Južni tok, podržava Ukrajina, ne priznaje se referendum na Krimu ili u delovima istočne Ukrajine – pa još da na Evrosongu pobedi homoseksualac. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je Končitina balska haljina i brada. Maske su simbolično skinute.

CRNOGORCI ZNAJU: Najbolji primer refleksije globalnih fenomena na Balkanu su male zemlje i njihovi spoljnopolitički gafovi. Crna Gora je svojevremeno objavila rat Japanu, kao saveznica Rusije, i poslednja sklopila mir. Danas je Crna Gora „lažirala“ glasanje, ne bi li se dodvorila Evropi i simbolično okrenula leđa Rusiji. Nije to čudno, jer je prvi znak CG nezavisnosti bilo lažirano glasanje u Sava centru kada je crnogorski predstavnik, grupa No Name, pobedio srpskog predstavnika Flamingose. Raspad je pesmom začinila Severina kao gošća programa. Tada su se čuli zvižduci, a slično je bilo sada u Kopenhagenu kada se po prvi put zviždalo ruskim predstavnicama, sestrama Tolmačev. Divan je bio i entuzijazam voditelja crnogorske televizije koji je uoči finala pitao preśednika Mila – da li u državnoj kasi ima para za Arenu u Podgorici ako Sergej Ćetković pobijedi? Milo je opušteno rekao da para ima. Car!

Budućnost Evrosonga će dakle biti povratak na blokovsku podelu u ideološkom smislu. Pevaće se da čuju komšije sa druge strane granice, da se vidi raskoš, što bi rekle babe. Kriza i netolerancija će, nažalost, biti zajednički imenitelj Zapada i Istoka. Kao što Brega reče uoči ratova na Balkanu – ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju!

Končita Vurtz foto: ap
Končita Vurtz foto: ap
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure