img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2014.

Hladni rat i žena s bradom

14. мај 2014, 13:59 Dragan Ilić
foto: ap photo
Copied

Homofobija iskazana povodom ovogodišnjeg Evrosonga je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je postala Končitina balska haljina i brada

Kada je austrijski transvestit Tom Nojvirt pod imenom Končita Vurst pobedio na Evrosongu, pokazalo se da ova globalna parada ipak ima širok društveno-politički značaj. Ono što smo mi decenijama znali, danas je postalo očigledno u celoj Evropi – Evrosong je globalni poligon za proveru državnih saveza, odnosa prema nacionalnim i seksualnim manjinama, kao i staro hladnoratovsko oružje.

Nema ničeg neobičnog u tome što je Austrijanac, obučen kao žena, sa bradom, odlično otpevao sladunjavu evrovizijsku baladu, sa viškom emocija i dizanjem ruku ka nebu (u Molitvi). Do danas su nastupali, ali i pobeđivali transvestiti poput pokojne Dejne Internacional iz Izraela, ili maskirani Lordi, hevi-metalci iz Finske, a bilo je tu bakica iz Rusije i stotine drugih frikova. Što se tekstova tiče, na sajtovima fanova Evrosonga imate preciznu evidenciju besmislenih napeva među kojima prednjači „La la la“ ili smešnih kostima u više-manje uspešnim štos-pesmama tokom svih ovih decenija. Končita je pre pravilo nego izuzetak, pa je logično da se zapitamo kome i zašto smeta „žena sa bradom“, kako je u medijima zovu.

Homofobija je po mom mišljenju u ovom slučaju samo maska dubljeg rascepa koji se pojavio u Evropi. Godinama je Evropa B imala svoju sitnu satisfakciju u komšijskoj podeli glasova na Evrosongu. Tu su prednjačile bivše republike SFRJ i zemlje nastale raspadom SSSR. Pojavio se i skandinavski lobi, ali protiv ova dva slovenska evrosong saveza, plus tradicionalno Turska, Grčka i Kipar – bogata A Evropa nije imala šanse. Promenjena su pravila glasanja, podeljene zemlje u dve polufinalne večeri, uveden stručni žiri, ostao je direktan plasman „starih članica“ iz Evrope A, ali šou nije dobio dodatni kvalitet. Komšije i dijaspora su i dalje gravitirali prema zemlji-matici. U tome pronalazim korene neverovatne popularnosti Evrosonga u Izraelu i Australiji, u zemljama koje su praktično nastale iseljavanjem evropskih emigranata.

NOVOKOMPONOVANI KONZERVATIVIZAM: Homofobija je, kako rekoh, samo prateći fenomen Evrosonga ili mržnje prema Končiti Vurst. Baš kao što Parada ponosa ima simboličko značenje pre nego što pokazuje stvaran stepen seksualne ravnopravnosti i seksualnih sloboda u nekoj zemlji, tako i Evrosong predstavlja najveću svetsku gay–friendly manifestaciju. To nije nikakva tajna, pa je čak i u Beogradu, posle neuspešnih Parada ponosa, organizovan globalni gej miting nakon pobede Marije Šerifović. Hiljade homoseksualaca posetilo je Beograd i nebo se nije srušilo na naše glave, niko nije posustao u pravoslavnoj veri zbog toga, a deca u Beogradu nisu gledala sablažnjive slike istopolnih parova. Ništa strašno se nije desilo! Utoliko je strah od Parade danas sa stanovišta uticaja na društvo, ili „kvarenje omladine“, besmislen. Marija Šerifović je tokom kampanje za pesmu Molitva pod profesionalnim nadzorom marketinških stručnjaka (Dragana Sakana prvenstveno) mudro koketirala sa homoseksualnom konotacijom pesme. Bila je to gej himna pre finala, a Marija je razočarala fanove istopolne seksualne orijentacije kada je u dokumentarcu o svom životu rekla kako nije gej. Toliko o zgražavanju komentatora RTS-a tokom prenosa, tim pre što su bili upućeni u Marijin uspeh i godinama pratili ovaj šou. Nemoguće je da nisu provalili gej ekipu, pa je izvinjenje Zabavne redakcije RTS-a LGBT populaciji zaista opravdano. Istini za volju, slično se izjasnio i Željko Joksimović tokom emisije „X factor“ na TV Pinku kada je komentarisao nastup makedonskog transvestita Fifi. Nemoguće da jedan metroseksualac nije skapirao gde i kome je godinama pevao. Dakle, radi se o novokomponovanom konzervativizmu.

O TOLERANCIJI: Tu dolazimo do suštine problema koji je nastao kada je Rusija izrazila rezervu prema uticaju Končite Vurst i navodnoj promociji homoseksualizma. Ruski konzervativizam takođe bi pre nekoliko decenija bio besmislen jer je ženski duet Tatu, koji ih je svojevremeno predstavljao, imao jasne aluzije na lezbo odnos. Devojke su napravile u Americi internacionalnu karijeru sa nekoliko hitova, ali to je bilo pre Putinove Rusije. Konzervativci su jaki i u rodnoj Austriji Končite Vurst, pa joj jedino desničari nisu čestitali na pobedi. Ipak, političari u Austriji su iskoristili priliku da prikažu svoju zemlju kao „uzor tolerancije“, što realno nije slučaj, a utvrdićete to na jugu Austrije po veličini natpisa na slovenačkom. Austrija će po nekima imati ulogu regionalnog K und K revizora bivših Balkanaca. Netolerancije je bilo i u Hrvatskoj, tokom prenosa na HRT-u, danas člana EU, no referendum o istopolnim brakovima je pokazao pravo stanje stvari u ovoj sve konzervativnijoj zemlji. Širom Evrope na vlasti je desnica, koja osim stranaca po pravilu ne ljubi gej ljude. Homofobija je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom.

Evrosong se odigravao dok su na istoku Ukrajine proruski aktivisti organizovali referendum a ukrajinska vojska bombardovala naselja. Ovih dana održana je i Parada, ali na Crvenom trgu u Moskvi gde Ukrajina i Krim nisu pomenuti ali se vrlo ubedljivo zveckalo oružjem. Kada su u Rusiji Putinovi konzervativci napali Končitu Vurst, nisu imali pred sobom bradatu ženu, već simbol Evrope koja postaje neprijatelj Rusije. Ograničava se Južni tok, podržava Ukrajina, ne priznaje se referendum na Krimu ili u delovima istočne Ukrajine – pa još da na Evrosongu pobedi homoseksualac. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je Končitina balska haljina i brada. Maske su simbolično skinute.

CRNOGORCI ZNAJU: Najbolji primer refleksije globalnih fenomena na Balkanu su male zemlje i njihovi spoljnopolitički gafovi. Crna Gora je svojevremeno objavila rat Japanu, kao saveznica Rusije, i poslednja sklopila mir. Danas je Crna Gora „lažirala“ glasanje, ne bi li se dodvorila Evropi i simbolično okrenula leđa Rusiji. Nije to čudno, jer je prvi znak CG nezavisnosti bilo lažirano glasanje u Sava centru kada je crnogorski predstavnik, grupa No Name, pobedio srpskog predstavnika Flamingose. Raspad je pesmom začinila Severina kao gošća programa. Tada su se čuli zvižduci, a slično je bilo sada u Kopenhagenu kada se po prvi put zviždalo ruskim predstavnicama, sestrama Tolmačev. Divan je bio i entuzijazam voditelja crnogorske televizije koji je uoči finala pitao preśednika Mila – da li u državnoj kasi ima para za Arenu u Podgorici ako Sergej Ćetković pobijedi? Milo je opušteno rekao da para ima. Car!

Budućnost Evrosonga će dakle biti povratak na blokovsku podelu u ideološkom smislu. Pevaće se da čuju komšije sa druge strane granice, da se vidi raskoš, što bi rekle babe. Kriza i netolerancija će, nažalost, biti zajednički imenitelj Zapada i Istoka. Kao što Brega reče uoči ratova na Balkanu – ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju!

Končita Vurtz foto: ap
Končita Vurtz foto: ap
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.јануар 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.јануар 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.јануар 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure