Hartefakt kuća je najmlađe pozorište u Beogradu i vrlo je aktivno. Ima desetak svojih produkcija, domaćin je najboljim predstavama iz regiona, organizuje festivale, susrete… a sve to u - stanu
U Hartefakt kući večeras gostuje predstava „Na dnu oceana postoje neki svjetovi“ iz Zagreba, a u utorak je pedeseto izvođenje predstave „Naš sin“, kojom je pre neki dan u Pirotu i Nišu počeo Hartefaktov kvir karavan na čijem putu je desetak gradova Srbije.
Hartefakt kuća je najmlađe pozorište u Beogradu i, kao što se da videti iz prve rečenice, vrlo je aktivno.
Ne izgleda kao uobičajeno pozorište. Nalazi se u Bulevaru Despota Stefana 7, u prostranom salonskom stanu visokih plafona sa osvetljenom centralnom prostorijom u kojoj se nalazi scena, a publika je u prostorijama koje je okružuju. Ima mesta za 60 gledalaca.
Osnovano je pre nepune dve godine kao jedno od projekata Hartefakt fonda koji u Srbiji postoji 15 godina i na repertoaru već ima desetak svojih predstava.
Večerašnje gostovanje je deo programske celinu Gosti u Kući, kojom dovodi u Beograd uspešne i nagrađivane predstave iz regiona koje nemamo priliku često da vidimo u drugim pozorištima, s posebnim naglaskom na predstave nezavisne scene.
Predstava „Na dnu oceana postoje neki svjetovi“, autorski je projekat Romana Nikolića u saradnji sa izvođačima Anitom Matić Delić, Franom Maškovićem i dramatuškinjom Oljom Lozicom.u produkciji udruženja Arterarij iz Zagreba, nastala je prema motivima Euripidove „Medeje“ pri čemu je u predstavu diskretno ugrađena prikupljena dokumentarna građa o slučajevima infanticida.
Pomenutu predstavu „Naš sin“ napisao je i režirao Patrik Lazić, a igraju Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović. Predstava preispituje granice prihvatanja i odbijanja: nkon što se mladić autovao svojim roditeljima, oni pokušavaju da žive sa saznanjem da je njihov sin drugačiji, a rituali porodične večere postaju velika dramska peripetija.
„Naš sin“ je gostovao po Evropi, Dragana Varagić je na festivalu „Zaplet“ u Banja Luci dobila nagradu za najbolju glumicu, a na Festivalu mladih reditelja u Drezdenu predstava je proglašena najboljom. Pomenimo i da je gostovala u Prištini i u Gnjilanu, što je bilo prvo gostovanje neke srpske predstave nakon 23 godine.
U Pirotu i u Nišu, u okviru Hartefaktovog kvir karavana, „Naš sin“ je odigran pred punim gledalištem, a posle svake predstave bile su organizovani razgovori glumaca sa publikom, gde se dodatno pričalo o ovoj temi. Hartefakt ovim Karavanom želi da dovede predstave s kvir tematikom i u manje gradove u Srbiji gde su ovakvi sadržaji retko na repertoaru. Sledeće igranje je u Rumi na Art Trema Festivalu.
Ove godine biće organizovan 13. Konkurs za angažovan dramski tekst. Nedavno je u Hartefakt kući dodeljena nagrada na prethodnom konkursu Marija Rakočević dramom „Žena veže rep”. Neki od pobedničkih tekstova prethodnih konkursa sada su već publici dobro poznate pozorišne predstave.
Foto: PromoJasna Đuričić u predstavi „Prst“
„Prst“ Doruntine Baše, je najdugovečnija predstava Hartefakt fonda, postavljena je na scenu ubrzo nakon što je 2011. pobedila na Konkursu za angažovani dramski tekst, a do otvaranja pozorišnog prostora, a sledile su je još dvadesetak predstava.
Poslednje dve godine, dakle u Hartefakt kući , igraju se osim „Našeg sina” i „Kratka istorija pljeskavica i druge priče” (autorski projekat Andrej Nosov), „Bilo bi šteta da biljke krepaju” (tekst i režija Ivor Martinić), „Pre nego što počnemo“ (autorski projekat Juga Đorđevića i Tijane Grumić), i „Klimaks“ (autorski projekat Patrika Lazića i Dunje Matić). Ovog meseca najavljuju premijeru ”Kako sm naučila da vozim” rediteljke Tare Manić, u kojoj igraju Svetozar Cvetković i Marta Bogosavljević.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sme se reći da će ovog oktobra Fest ipak biti održan: odabrano je više od 100 filmova iz 54 zemlje, a otvara ga premijera “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)” Lordana Zafranovića u Sava centru
Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“
Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija
Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori
Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.