Hartefakt kuća je najmlađe pozorište u Beogradu i vrlo je aktivno. Ima desetak svojih produkcija, domaćin je najboljim predstavama iz regiona, organizuje festivale, susrete… a sve to u - stanu
U Hartefakt kući večeras gostuje predstava „Na dnu oceana postoje neki svjetovi“ iz Zagreba, a u utorak je pedeseto izvođenje predstave „Naš sin“, kojom je pre neki dan u Pirotu i Nišu počeo Hartefaktov kvir karavan na čijem putu je desetak gradova Srbije.
Hartefakt kuća je najmlađe pozorište u Beogradu i, kao što se da videti iz prve rečenice, vrlo je aktivno.
Ne izgleda kao uobičajeno pozorište. Nalazi se u Bulevaru Despota Stefana 7, u prostranom salonskom stanu visokih plafona sa osvetljenom centralnom prostorijom u kojoj se nalazi scena, a publika je u prostorijama koje je okružuju. Ima mesta za 60 gledalaca.
Osnovano je pre nepune dve godine kao jedno od projekata Hartefakt fonda koji u Srbiji postoji 15 godina i na repertoaru već ima desetak svojih predstava.
Večerašnje gostovanje je deo programske celinu Gosti u Kući, kojom dovodi u Beograd uspešne i nagrađivane predstave iz regiona koje nemamo priliku često da vidimo u drugim pozorištima, s posebnim naglaskom na predstave nezavisne scene.
Predstava „Na dnu oceana postoje neki svjetovi“, autorski je projekat Romana Nikolića u saradnji sa izvođačima Anitom Matić Delić, Franom Maškovićem i dramatuškinjom Oljom Lozicom.u produkciji udruženja Arterarij iz Zagreba, nastala je prema motivima Euripidove „Medeje“ pri čemu je u predstavu diskretno ugrađena prikupljena dokumentarna građa o slučajevima infanticida.
Pomenutu predstavu „Naš sin“ napisao je i režirao Patrik Lazić, a igraju Dragana Varagić, Aleksandar Đinđić i Amar Ćorović. Predstava preispituje granice prihvatanja i odbijanja: nkon što se mladić autovao svojim roditeljima, oni pokušavaju da žive sa saznanjem da je njihov sin drugačiji, a rituali porodične večere postaju velika dramska peripetija.
„Naš sin“ je gostovao po Evropi, Dragana Varagić je na festivalu „Zaplet“ u Banja Luci dobila nagradu za najbolju glumicu, a na Festivalu mladih reditelja u Drezdenu predstava je proglašena najboljom. Pomenimo i da je gostovala u Prištini i u Gnjilanu, što je bilo prvo gostovanje neke srpske predstave nakon 23 godine.
U Pirotu i u Nišu, u okviru Hartefaktovog kvir karavana, „Naš sin“ je odigran pred punim gledalištem, a posle svake predstave bile su organizovani razgovori glumaca sa publikom, gde se dodatno pričalo o ovoj temi. Hartefakt ovim Karavanom želi da dovede predstave s kvir tematikom i u manje gradove u Srbiji gde su ovakvi sadržaji retko na repertoaru. Sledeće igranje je u Rumi na Art Trema Festivalu.
Ove godine biće organizovan 13. Konkurs za angažovan dramski tekst. Nedavno je u Hartefakt kući dodeljena nagrada na prethodnom konkursu Marija Rakočević dramom „Žena veže rep”. Neki od pobedničkih tekstova prethodnih konkursa sada su već publici dobro poznate pozorišne predstave.
Foto: PromoJasna Đuričić u predstavi „Prst“
„Prst“ Doruntine Baše, je najdugovečnija predstava Hartefakt fonda, postavljena je na scenu ubrzo nakon što je 2011. pobedila na Konkursu za angažovani dramski tekst, a do otvaranja pozorišnog prostora, a sledile su je još dvadesetak predstava.
Poslednje dve godine, dakle u Hartefakt kući , igraju se osim „Našeg sina” i „Kratka istorija pljeskavica i druge priče” (autorski projekat Andrej Nosov), „Bilo bi šteta da biljke krepaju” (tekst i režija Ivor Martinić), „Pre nego što počnemo“ (autorski projekat Juga Đorđevića i Tijane Grumić), i „Klimaks“ (autorski projekat Patrika Lazića i Dunje Matić). Ovog meseca najavljuju premijeru ”Kako sm naučila da vozim” rediteljke Tare Manić, u kojoj igraju Svetozar Cvetković i Marta Bogosavljević.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za
davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Već na početku mandata, novi predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Pavle Pekić izdvojio se od svojih prethodnika time što je za Predsedništvo izabrao osam koleginica
U periodu stagnacije i produkcije i programa u kulturi, Beograd dobija novi festival - Balkanski festival filmske režije. „Režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti“, kaže Darko Bajić, jedan od osnivača
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!