img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Gus(z)tav

Gustavima gusto naseljeni

06. januar 2020, 18:07 Nataša Gvozdenović
foto: edvard molnar
Copied

Reditelj Gustava smešta u naše vreme i svet i pokazuje našeg umnoženog junaka koji je, kako reditelj kaže, saučesnik u sopstvenom ubistvu. Gustav je onaj građanin kome je kao osnovno geslo da savijeni vrat sablja ne seče

U predstavi Gustav je kriv za sve Gustav je multipliciran, grupa Gustava je na sceni, jer, poručuje nam Kokan Mladenović: Gustav – to smo mi. Više je Gustava na sceni sa tim prepoznatljivim, pomalo uplašenim izrazom na kojem dominiraju pomalo unezverene oči, prepoznatljive u svakom slučaju. Masku je izvrsno uradio Nenad Gajić.

Autor koncepta i režije Kokan Mladenović, koji je predstavu postavio u subotičkom Pozorištu „Deže Kostolanji“, polazi od Gustava, legendarnog junaka animiranog mađarskog filma kojeg je stvorio Jožef Nep i koji je odmah postao zvezda. Serije animiranih filmova o Gustavu pojavljuju se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka u Mađarskoj, on postaje veoma popularan u delu sveta koji se tada definisao kao istočna Evropa. I u Jugoslaviji ga publika prihvata sa jednakom radošću.

Gustav je nervozni činovnik, stanovnik velikog grada čije bitisanje markiraju mrzovolja, dosada, rutina koja ga izjeda, jedna vrsta baksuzluka koju sam izaziva upravo sopstvenom mrzovoljom… Gustav je stvaran u Mađarskoj u vremenu nakon revolucije i sukoba sa Sovjetima, ali kao svaki jak simbol, a ovde govorimo o Gustavu kao savremenom stanovniku velikog grada tj. savremenog sveta, on je junak koji lako korespondira sa naizgled toliko drugačijom današnjicom.

Reditelj Gustava smešta u naše vreme i svet, markira ga distopijom i pokazuje našeg umnoženog junaka koji je, kako reditelj kaže, saučesnik u sopstvenom ubistvu. Gustav je onaj građanin kome je osnovno geslo da – savijeni vrat sablja ne seče.

Koristeci slepstik, elemente kabarea, naposletku obraćajući nam se praktično bez teksta igrom i muzikom, koju glumci izvode na sceni (autor muzike je Arpad Serda i on od muzike čini saučesnika svih Gustava, ona je poput senke koja Gustave svuda prati), na taj način pokazujući fleksibilnom kako granicu između glumaca i Gustava tako i između našeg junaka i publike.

Dramaturškinja Kornelija Goli narativnu nit koja je podeljena u više priča koje se odigravaju našem junaku uspeva postaviti tako da su one odigrane bez reči (i izvorni animirani film odigravao se bez reči, tek uz izvesne onomatopeje i druge „nejezičke“ zvukove) i kristalno jasne onome ko sedi u publici.

Reditelj i autorska ekipa poseban naglasak stavljaju na ne baš prijatnu poruku: svi mi u publici, svi smo mi Gustav. Mi smo onaj koji sa svešću o sopstvenom nečinjenju naspram kako društva tako i sopstvenog života postaje saučesnik u zločinu. Jednako kao što ste saučesnik u zločinu ako ne prijavite krivično delo. Gustav je kriv za sve nas najpre upozorava da je nečinjenje voljna intencija, a time i misaona radnja. Upravo zato svest i misao mogu biti krivično delo, bilo da se javljaju u obliku dela, reči ili same misli. Imati svest o zločinu a pristajati na njega je ono što čini stvar ozbiljnom. Nesvesnima je, svakako, lakše.

Kostim Marine Sremac koji od sivog Gustavovog šešira i činovničkog odela pomera stvari ka distopijskom kontekstu i odelo postaje gotovo crno, nosi nešto grobarsko u sebi, Gustava predstavlja kao jednu od Beketovih kreatura lišenih i nade i utehe i misli o izbavljenju.

Šeširi u bojama, kako kaže reditelj, referišu na Brehtovo „odvođenje žutih, crvenih i svih različitih na koje mi ne reagujemo, a onda dođu po nas“. Jednako scenografija Marije Kalabić markira svet ne samo opustošen nego i rastrojen na svaki način, sveden na crni sanduk koji stoji na sredini scene.

Glumci Krista Sorčik, Gabor Mesaroš, Imre Elek Mikeš, Boris Kučov i David Guboš igraju samosvesno u finom saglasju, kao zapravo jedini aktivni i dakle – jedini slobodni. Upravo zbog slobode da izlaze iz lika i vraćaju mu se tu, pred nama, na sceni.

Prikazujući ono što nazivamo vita aktiva, Gustav je kriv za sve nas poziva (kako reditelj doslovno na kraju predstave i poručuje sa video-bima) da ne sedimo više u mraku. Ne samo da napustimo zonu komfora nego i da prekinemo da saučestvujemo u zločinu nad sopstvenim životom, jer ćemo na kraju za to odgovarati. A uostalom: kakav je to onda život?

Intenzitetom igre i tegobnošću at-mosfere koja se stvara na sceni koja govori o protraćenom životu, Gustav je kriv za sve dovodi svoju publiku do osećanja mučnine koja je dalje nagoni da preispita sopstveni život, odluke i akcije. Da ga sagleda pomno dok je za to kadra i da odluči da li je spremna da ga menja.

Gustav, sigurni glasač

„Gustava se sećamo kao simpatičnog malog čoveka iz vremena socijalizma, koji se ne snalazi u sistemu u kojem je. Međutim, kada se taj obični, sivi, simpatični čovek izmesti iz sopstvenog konteksta i stavi u kontekst savremenog sveta – postideološki, kontekst neoliberalnog fašizma u kojem smo – on prestaje da bude simpatičan. Predstava se zove Gustav je kriv za sve jer mi nismo ovog puta propitivali orbane, vučiće, erdogane… nego smo propitivali one koji ih prave, a pravi ih Gustav. Ukoliko ste tako nezainteresovani za sopstveni život, ako pristajete da vam je svejedno do koje mere vas ponižavaju, ako plate mogu da vam se nekontrolisano smanjuju, možete biti ucenjeni ili će vas svakog trenutka neko izbaciti iz stana ili sa posla, onda ste vi sigurni glasač svih vladajućih partija, onda ste sopstvenim kukavičlukom omogućili da vam unište život. Predstava govori o Gustavu koji je saučesnik u zločinu koji su napravili nad njegovim životom, ali ga nisu silom naterali, Gustav je pristao na to. Živimo u državi suspendovane demokratije sa kriminalnom grupom na vlasti. Zakoni se sprovode samo na sirotinji, odnosno vrlo selektivno. Imate nakaradni sistem estrade i kriminala koji pokušava da simulira normalno uređenu zemlju. Gustav je pristao da na to reaguje kao na normalan sistem.“

Kokan Mladenović u razgovoru s Natašom Gvozdenović

Pozorište iza ovog vremena, Klub Advokatske komore Vojvodine 25.12. 2019, Novi Sad

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodno pozorište

04.januar 2026. S. Ć.

Darko Tomović: Narodno pozorište nastavlja borbu i ostaje narodno

"Takva smo profesija da nam je kreativnost urođena, naći ćemo načina da nastavimo borbu za Narodno pozorište. Opcija je i ukrupnjavanje zahteva sa celokupnom kulturom Srbije“, rekao je glumac Darko Tomović

Koncert

04.januar 2026. Dragan Kremer

Gitara, glas & pas

Ibrica Jusić, Dom omladine Beograda, 27. XII 2025.

Budžet kulture u 2026.

03.januar 2026. Sonja Ćirić

Srbija neće da finansira svoja kulturna dobra a hoće kulturu Srpske i Crne Gore

U budžetu za 2026. nema Dvorskog kompleksa i lokaliteta Belo brdo koji su kulturna dobra, ali zato ima stavki za podršku razvoju kulturnog sektora u Republici Srpskoj i radu Društva članova Matice srpske u Crnoj Gori

Film

03.januar 2026. Jelisaveta Blagojević

„Sentimental Value“: Davati ono što nemamo

Film "Sentimental Value" Joahima Trira govori o tome da je dar moguć samo ukoliko izmiče ekonomiji razmene. Drugim rečima dar podrazumeva da dajemo ono što nemamo. Ono što nije naše. Šta to znači?

Kulturna politika

02.januar 2026. Sonja Ćirić

U kulturi samo tri plana za 2026, a ostalima kako bude

Koliko je poznato, samo Akademska knjiga, Beogradsko dramsko pozorište i Beogradski festival igre imaju plan za ovu godinu. Ostali će se snalaziti, pa kako im bude

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure