img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Drugi Beogradski festival igre

Gostovanje epohe

06. april 2005, 23:18 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

U Beogradu će se od 10. do 26. aprila održati drugi Festival igre, najznačajniji plesni događaj kod nas. Za razliku od prethodnog koji je više bio regionalnog karaktera, ovogodišnji festival ima slogan "Svet igra u Beogradu". Sudeći po programu, ovaj moto nije ni pretenciozan ni netačan – u Beograd stižu neka od najznačajnijih imena svetske igračke scene

Betka Fislova, Beč

„Pre nego dođe epoha, postoje najave“, rekao je u jednom intervjuu baletski igrač Milorad Mišković. Posle mnoštva takvih „najava“ u svetskoj igri još početkom prošlog veka, na ulasku u treći milenijum evolucija plesa na izvestan način doživela je svoju završnicu. Dvadeseti vek s pravom je proglašen vekom igre. Zbog nečega, ovde se evolucija plesa zaustavila na pola puta, pa se epoha igre kod nas zapravo tek očekuje – u XXI veku.

U tom smislu, Beogradski festival igre predstavlja jednu od najvažnijih „najava“ te buduće epohe. Prvo, samim svojim postojanjem, BFI je uspeo da se izbori za festivalski identitet grane umetnosti koja je i inače u mnogo čemu zapostavljena. Dok se baletske predstave, katkad i usput, provlače kroz repertoare bitefâ, bemusâ i ostalih uglednih festivala (na opšte oduševljenje baletske publike, ne uvek i one druge), Beogradski festival igre načinio je istorijski pomak u ovom segmentu osamostaljivanja naše plesne umetnosti, ujedno joj podižući značaj i ugled.

S druge strane, osnivač i selektor festivala Aja Jung, balerina, koreograf, ali i predsednik Saveta za igru Srbije i Crne Gore – CID UNESCO, ističe kako je „Beograd logično raskršće balkanskog regiona, a grad svoju konkurentnost na evropskoj festivalskoj mapi utvrđuje i prisustvom referentnog plesnog projekta“. Saradnja Aje Jung sa upravnikom Beogradskog dramskog pozorišta Nebojšom Bradićem, drugim osnivačem ovog festivala, dovela je do toga da naša prestonica još od prošle godine postane značajno mesto aprilskih okupljanja baletske publike. Uspeh tog prvog festivala, sagledan kroz 6000 posetilaca ali i kroz odlične reakcije iz inostranstva, dao je podsticaj da se ove godine ode i korak dalje.

Zvezde pariskog baleta: Anjes Letesti

Pored nužne informativnosti, drugi Beogradski festival igre u velikoj meri jeste i nosilac ekskluzivnosti. Za razliku od prethodnog koji je više bio regionalnog karaktera, ovogodišnji festival ima slogan „Svet igra u Beogradu“. Istina, slogan i nije baš originalan, ali sudeći po programu nije ni pretenciozan. U Beograd već pristižu vrhunski umetnici koji će izvesti svoje čuvene kreacije, a neki od njih imaće čak i svetsku premijeru. Za poznavaoce prilika kod nas, sve to odviše podseća na bajku, malo na realnost. Jer, tamo gde umetnička igra jedva da diše, tamo gde ne postoje ni akademija za igru, ni visoko znanje, ni obrazovanje, pa čak ni osnovna literatura, tamo gde su baletske premijere svedene na nivo incidenta, sjatiće se svetska plesna elita izvodeći svoje čuvene programe… pa ko bi u to poverovao?!

Doduše, Aja Jung se i na drugim svetskim festivalima pokazala kao uporan menadžer, jak frontmen. Možda je za nas velika sreća i to što se na čelu Saveta za igru UNESCO-a nalazi Alkis Raftis, predstavnik Grčke, po svemu sudeći prirodno naklonjen ovim prostorima. Ali, pomogli su mnogi: UNESCO, ambasade, kulturni centri, domaći mediji, brojne organizacije, a generalni pokrovitelj je banka Societe Generale.

Ipak, jedna od primedaba koja se sve glasnije upućuje festivalu tiče se toga što, evo po drugi put, na programu nema naših predstava. Bez obzira na nedostatak kvalitetnih domaćih koreografija, po mišljenju mnogih, bliža saradnja selektora festivala i naših umetnika bila bi neophodna. U pravu su, međutim, čak i ako smo opet samo srećni posmatrači, ne postoji li sijaset drugih šansi, čak i važnijih od samog učešća, koje treba znati iskoristiti na jednom ovakvom događaju par excellence. Zbog toga, naše čuvene uobrazilje i ljutnje ovde su sasvim nepoželjne.

Zvezde programa

Kada je reč o samom programu festivala, od 10. aprila očekuje nas osam predstava, mada je donedavno bilo planirano devet. Sredstva za Balet iz Hanovera, u kome igra i naš Zoran Marković, nisu se mogla obezbediti. Što se ostalih predstava tiče, za nas su sve premijerne. Prateći program takođe je veoma bogat i čine ga master klasovi, razgovori s umetnicima, filmovi.

Zvezde Pariskog baleta
(10. april, SC)

Otvaranje Beogradskog festivala igre rezervisano je za gala baletsko veče na kome će nastupiti prestižni solisti Baleta Pariske opere. Reč je o spektaklu, čak i za svetske prilike. Prema pravilima Opere Garnije u Parizu, ovakva gostovanja dozvoljena su četiri puta godišnje, pri čemu je jedno od ta četiri zakazano upravo za 10. april u Beogradu. Među 14 vrhunskih igrača iz Francuske, predstaviće nam se i dve najveće zvezde, po opštem mišljenju, ove najbolje svetske baletske trupe – Anjes Letesti i Hoze Martinez. Program koji ova trupa i inače izvodi u svečanim prilikama jeste kombinacija najpoznatijih odlomaka klasične, ali i savremene igre – koreografije Nurejeva, Bežara, Forsajta…

Plesni teatar Homunkulus
(13. april, BDP)

Na putu ka obećanoj zemlji naziv je predstave Plesnog teatra Homunkulus iz Beča. Tema ovog komada jeste problem odrastanja u zemljama Istočnog bloka. O detinjstvu i mladosti za vreme diktature u bivšoj ČSSR, svedoči i igra Betka Fislova. Koreografija – Manfred Ajhinger.

Plesna trupa Džodi Oberfelder
(14. april, BDP)

Iz njujorškog Linkoln centra stiže nam igračka kompanija Džodi Oberfelder, američkoj publici poznata po tome što u njihovim koreografijama igrači zapravo ne dodiruju pod. Uz pomoć veoma komplikovane scenografije, njihova igra se sastoji u virtuoznom i originalnom lebdenju. Zbog skupog i veoma teškog prenosa scenskih rekvizita „za lebdenje“, beogradskoj publici će se delimično predstaviti i u tom fahu. Pored koreografija Predeli snova i Duet, kuriozitet ovog gostovanja jeste i izvođenje svetske premijere njihovog najnovijeg komada LineAge.

Plesna trupa Korte Skonta
(16. april, BDP)

Predstava Maj italijanske plesne trupe Korte Skonta iz Milana važi za jednu od najpoetičnijih predstava ovogodišnjeg festivala. Prefinjene estetike i lirskih pokreta, predstava ima samo jedan rekvizit koji odražava svu dinamiku ljudskih odnosa – krevet. Koreograf Laura Balis.

Nacionalni balet Bugarske
(18. april, BDP)

Veoma interesantno gostovanje Nacionalnog baleta iz Sofije. Em ćemo se prvi put upoznati sa baletom iz susedne Bugarske, em ćemo prvi put videti izvođenje Balanšinovog Who cares, jednu od najvećih baletskih kreacija XX veka. Drugi, savremeni komad ove kompanije, Geto, bavi se značenjem egzila i marginalizacije, a na muziku Gorana Bregovića. Koreograf Geta je Mario Pjaca.

Jasmin Goder
(21. april, BDP)

Jasmin Goder, koreograf iz Izraela, dobitnica najprestižnijih svetskih nagrada, donosi svoju kreaciju 2 Playful Pink, o sudbini dve žene koje su pod stalnim nadzorom. Uvek direktna i opora prema društvenom i političkom okruženju, Goder je u Izraelu poznata kao umetnica koju svi poštuju ali malo ko voli.

Plesna trupa Filipa Sera
(23. april, BDP)

Predstava švajcarske trupe iz Lozane, koreografa Filipa Sera (Philippe Saire), (Ob)seen, ne preporučuje se mlađima od 16 godina. Koreograf se bavi granicama do kojih se može ići, a da publici i igračima ne bude neprijatno. Zajedno sa predstavom Jasmin Goder, (Ob)seen spada u najsavremenije kreacije ovog festivala.

Mladi balet iz Liona
(26. april, BDP)

Sam kraj festivala rezervisan je za Mladi balet iz Liona, izvrsne mlade igrače francuske baletske škole i njihove interesantne postavke koje donose nova viđenja i klasične i savremene igre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

31.oktobar 2026. S. Ć.

Novi zahtevi za smenu čelnih ljudi u kulturi

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Kultura i nauka: Svakog dana po nekoliko zahteva za ostavkom

Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Zašto je organizovanje svog prvog festivala, Grad Niš poverio preduzetničkoj radnji

Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Glumci traže ostavku Ljubiše Ristića

Kultura

30.oktobar 2026. I. M.

„Čišćenje dvorišta“: Glumci Ateljea 212 traže ostavku Ljubiše Ristića

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas

Kultura

29.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Kako Filmski centar Srbije upravlja državnim novcem?

Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure