img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2016

Geopolitika pesme

18. maj 2016, 16:01 Dragan Ilić
fotografije: tanjug / ap
Copied

Već smo navikli da je evrovizijsko natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje

Na upravo završenom 61. takmičenju za pesmu Evrovizije pobedila je Ukrajinka tatarskog porekla Džamila sa pesmom 1944, a naša predstavnica Sanja Vučić završila je na 18. mestu.

Ove godine takmičenje je održano u Švedskoj, a osim tehnoloških čuda televizijske tehnike videli smo prvi put novi sistem bodovanja koji kombinuje glasove nacionalnih stručnih žirija i glasove publike. Već smo navikli da je ovo natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje.

No, krenimo od pesme. Evrosong je godinama pokušavao da se oslobodi bremena svog imidža parade kiča i besmislenih pesmuljaka za sredovečnu srednju klasu. LGBT populacija odavno je prigrlila estetiku Evrosonga kao oblik univerzalnog eskapizma, svojevrsni Prajd koji će prihvatiti i milionski TV auditorijum.

Da bih zadržao političku korektnost, moram reći da je Evrosong najgledaniji ne samo među LGBT gledaocima, već decenijama predstavlja želju publike u Australiji. Ove godine, Australija je nastupila u takmičarskom delu i po glasovima žirija praktično zamalo pobedila. Proširivši se na još jedan kontinent, šou ima mogućnost da dobije globalne razmere, jer lako možete zamisliti predstavnike iz Indije ili Kine. Time postaje još bizarniji kolonizatorski aspekt – „starih članica“ iz Evrope, zemalja koje ne moraju da učestvuju u kvalifikacijama. Evrosong aristokratija je preživela poput evropskih kraljevskih kuća, potpuno neosnovano.

Poslednjih godina, producenti su uspeli da se približe mlađoj populaciji, a čini mi se da smo ove godine imali pesme koje su potpuno pravljene po ključu aktuelnih pop hitova. Nemica je bila replika Keti Peri, Bijonse je imala nekoliko imitatorki, a svoje kopije dobili su i Džastin Biber, Lejdi Gaga i Adel. Jedini retro šlager izveo je Turčin koji je nastupio za San Marino – istina imitirajući Leonarda Koena.

…Džamala (Ukrajina)

SMENA GENERACIJA: Gledanje Evrosonga je najbolje u društvu, u atmosferi zabavne kladionice. Kada sam bio klinac, Evrovizija je bila šou za moje roditelje, gomila smešno obučenih ljudi, neverovatno glupih refrena i različitih jezika na kojima se pevalo. Žanrovski, bila je to muzika naših roditelja, sa izuzetkom nekakvih rok pokušaja. Danas je Evrosong u muzičkom smislu revija pop pesama stilski bliskih tinejdžerima: moj 12-godišnji sin nepogrešivo je prepoznavao replike pitajući se zašto da sluša kopije kada već postoje originali – proverite na plej-listama Radija S4 ili Play.

Potvrda ove generacijske smene bilo je i gostovanje Džastina Timberlejka, koji je uz prošlogodišnjeg pobednika nastupio u revijalnom delu dok su gledaoci glasali. U zanatskom smislu, Evrosong je vrhunac evropske TV produkcije. To je deo programa koji će internet teško osvojiti, jer pokazuje maksimalne mogućnosti televizije kao medija. U nekoliko nastupa sam u prvih 30 sekundi pesme izbrojao preko 20 različitih kadrova koji se nisu ponavljali. Scena je bila milimetarski precizno osmišljena sa hologramskim novotarijama i specijalnim efektima.

Sledeće godine samo očekujem da iz publike vidimo kadrove snimljene tabletom ili telefonom – što je format mlađih gledalaca. Za sada se kadrovi iz publike i dalje snimaju klasičnom kamerom.

Međutim, osim pevanja, Evrosong prati uvek niz manjih ili većih zakulisnih afera. Bizaran detalj je recimo bila odluka organizatora da ne dozvoli predstavniku Belorusije da nastupi potpuno go, sa vukom kao pratećim vokalom. Umesto toga, on je u polufinalu samo imao golišavi intro i naravno cvrknuo je u polufinalu. Ruska članica žirija je smenjena pošto je tajno snimala probe, objavila snimak na društvenim mrežama i davala savete kako da se glasa. Bosanski tim se tukao pre odlaska u Švedsku, a naša predstavnica je diplomatski odgovarala na provokativna pitanja o crveno-crnim kombinacijama, kao asocijacija na albanske nacionalne boje.

VATERLO: Glasanje je donelo baš mnogo uzbuđenja, jer ga niko nije razumeo. Voditelji su prvo obređali turneju po studijima, razmena komplimenata i saopštavanje kome je dodeljeno 12 poena, da bi glasanje bilo kraće.

Tek onda, bez detaljne liste, saopšten je broj poena dobijen na osnovu glasova publike, što je potpuno preokrenulo rezultat i odredilo pobednika. Tako je Rusija ostala bez pobede, kao favorit, a trijumfovala je suparnička Ukrajina sa pesmom koja govori o deportaciji krimskih Tatara 1944. godine. Možda je ovim glasanjem smanjena mogućnost „komšijskog glasanja“, ali je Pesma Evrovizije ostala poligon za ispoljavanje svih vrsta nacionalnih frustracija. Svoje komšijske muzičke ratove na ovoj manifestaciji već su vodili Turci i Grci, ili Jevreji i Arapi.

Priznajem da mi je čudno kada uplitanje politike u Evrosong izaziva iznenađenje. Zajednica Srbije i Crne raspala se u Sava centru kada je umesto Flamingosa pobedio No Name, zahvaljujući unisonom glasanju Crnogoraca u žiriju.

Ako se vratimo još ranije u istoriju, Korni grupa je 1974. nastupila na ovom takmičenju sa ratnom poemom Generacija 1942 koja je govorila o herojskoj naorodnooslobodilačkoj borbi?!! Tada su pesme mogle da traju duže od tri minuta, možete misliti koliko su smorili. Te godine pobedili su neki drugi omladinci, neka ABBA, takođe sa pesmom ratničkog naziva – Vaterlo!

Vezu geopolitike i Evrosonga videli smo u jednom skeču o promociji Švedske koju do grupe ABBA niko nije šljivio. Domaćini su nas proveli kroz bogatu muzičku istoriju, jer i ova zemlja ima ozbiljne prihode od svoje muzičke pop industrije.

Za razliku od muzičkih festivala poput Exita, koji promoviše zabavu mladih iz celog sveta (uglavnom Evrope), Evrosong je na sledeću generaciju preneo tu bolesnu potrebu da natpevamo komšiju ili ga pak zakinemo za naše glasove. Evrosong je uprkos promociji tolerancije, modernih trendova, pomoći migrantima (kroz baletski nastup o Sivim ljudima koji simbolično ulaze u publiku i mešaju se s njom), uprkos proširenju na Australiju, ostao poprište sukoba vekovnih nacionalnih frustracija. Ne bih rekao da je u Švedskoj na delu bila velika zavera da Rusi ne pobede, ali se pokazalo da Evrosong u sebi ima instaliran virus – isti onaj koji potencijalno ugrožava opstanak Evropske unije. Ako je za utehu, bolje da pevaju nego da pucaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Gustav Klimt

20.novembar 2025. V.K.

Klimtova slika prodata za 236,4 miliona dolara – druga najskuplja u istoriji

„Portret Elizabet Lederer" Gustava Klimta postala je druga najskuplja slika u istoriji i najskuplja među delima moderne umetnosti

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure