img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2016

Geopolitika pesme

18. maj 2016, 16:01 Dragan Ilić
fotografije: tanjug / ap
Copied

Već smo navikli da je evrovizijsko natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje

Na upravo završenom 61. takmičenju za pesmu Evrovizije pobedila je Ukrajinka tatarskog porekla Džamila sa pesmom 1944, a naša predstavnica Sanja Vučić završila je na 18. mestu.

Ove godine takmičenje je održano u Švedskoj, a osim tehnoloških čuda televizijske tehnike videli smo prvi put novi sistem bodovanja koji kombinuje glasove nacionalnih stručnih žirija i glasove publike. Već smo navikli da je ovo natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje.

No, krenimo od pesme. Evrosong je godinama pokušavao da se oslobodi bremena svog imidža parade kiča i besmislenih pesmuljaka za sredovečnu srednju klasu. LGBT populacija odavno je prigrlila estetiku Evrosonga kao oblik univerzalnog eskapizma, svojevrsni Prajd koji će prihvatiti i milionski TV auditorijum.

Da bih zadržao političku korektnost, moram reći da je Evrosong najgledaniji ne samo među LGBT gledaocima, već decenijama predstavlja želju publike u Australiji. Ove godine, Australija je nastupila u takmičarskom delu i po glasovima žirija praktično zamalo pobedila. Proširivši se na još jedan kontinent, šou ima mogućnost da dobije globalne razmere, jer lako možete zamisliti predstavnike iz Indije ili Kine. Time postaje još bizarniji kolonizatorski aspekt – „starih članica“ iz Evrope, zemalja koje ne moraju da učestvuju u kvalifikacijama. Evrosong aristokratija je preživela poput evropskih kraljevskih kuća, potpuno neosnovano.

Poslednjih godina, producenti su uspeli da se približe mlađoj populaciji, a čini mi se da smo ove godine imali pesme koje su potpuno pravljene po ključu aktuelnih pop hitova. Nemica je bila replika Keti Peri, Bijonse je imala nekoliko imitatorki, a svoje kopije dobili su i Džastin Biber, Lejdi Gaga i Adel. Jedini retro šlager izveo je Turčin koji je nastupio za San Marino – istina imitirajući Leonarda Koena.

…Džamala (Ukrajina)

SMENA GENERACIJA: Gledanje Evrosonga je najbolje u društvu, u atmosferi zabavne kladionice. Kada sam bio klinac, Evrovizija je bila šou za moje roditelje, gomila smešno obučenih ljudi, neverovatno glupih refrena i različitih jezika na kojima se pevalo. Žanrovski, bila je to muzika naših roditelja, sa izuzetkom nekakvih rok pokušaja. Danas je Evrosong u muzičkom smislu revija pop pesama stilski bliskih tinejdžerima: moj 12-godišnji sin nepogrešivo je prepoznavao replike pitajući se zašto da sluša kopije kada već postoje originali – proverite na plej-listama Radija S4 ili Play.

Potvrda ove generacijske smene bilo je i gostovanje Džastina Timberlejka, koji je uz prošlogodišnjeg pobednika nastupio u revijalnom delu dok su gledaoci glasali. U zanatskom smislu, Evrosong je vrhunac evropske TV produkcije. To je deo programa koji će internet teško osvojiti, jer pokazuje maksimalne mogućnosti televizije kao medija. U nekoliko nastupa sam u prvih 30 sekundi pesme izbrojao preko 20 različitih kadrova koji se nisu ponavljali. Scena je bila milimetarski precizno osmišljena sa hologramskim novotarijama i specijalnim efektima.

Sledeće godine samo očekujem da iz publike vidimo kadrove snimljene tabletom ili telefonom – što je format mlađih gledalaca. Za sada se kadrovi iz publike i dalje snimaju klasičnom kamerom.

Međutim, osim pevanja, Evrosong prati uvek niz manjih ili većih zakulisnih afera. Bizaran detalj je recimo bila odluka organizatora da ne dozvoli predstavniku Belorusije da nastupi potpuno go, sa vukom kao pratećim vokalom. Umesto toga, on je u polufinalu samo imao golišavi intro i naravno cvrknuo je u polufinalu. Ruska članica žirija je smenjena pošto je tajno snimala probe, objavila snimak na društvenim mrežama i davala savete kako da se glasa. Bosanski tim se tukao pre odlaska u Švedsku, a naša predstavnica je diplomatski odgovarala na provokativna pitanja o crveno-crnim kombinacijama, kao asocijacija na albanske nacionalne boje.

VATERLO: Glasanje je donelo baš mnogo uzbuđenja, jer ga niko nije razumeo. Voditelji su prvo obređali turneju po studijima, razmena komplimenata i saopštavanje kome je dodeljeno 12 poena, da bi glasanje bilo kraće.

Tek onda, bez detaljne liste, saopšten je broj poena dobijen na osnovu glasova publike, što je potpuno preokrenulo rezultat i odredilo pobednika. Tako je Rusija ostala bez pobede, kao favorit, a trijumfovala je suparnička Ukrajina sa pesmom koja govori o deportaciji krimskih Tatara 1944. godine. Možda je ovim glasanjem smanjena mogućnost „komšijskog glasanja“, ali je Pesma Evrovizije ostala poligon za ispoljavanje svih vrsta nacionalnih frustracija. Svoje komšijske muzičke ratove na ovoj manifestaciji već su vodili Turci i Grci, ili Jevreji i Arapi.

Priznajem da mi je čudno kada uplitanje politike u Evrosong izaziva iznenađenje. Zajednica Srbije i Crne raspala se u Sava centru kada je umesto Flamingosa pobedio No Name, zahvaljujući unisonom glasanju Crnogoraca u žiriju.

Ako se vratimo još ranije u istoriju, Korni grupa je 1974. nastupila na ovom takmičenju sa ratnom poemom Generacija 1942 koja je govorila o herojskoj naorodnooslobodilačkoj borbi?!! Tada su pesme mogle da traju duže od tri minuta, možete misliti koliko su smorili. Te godine pobedili su neki drugi omladinci, neka ABBA, takođe sa pesmom ratničkog naziva – Vaterlo!

Vezu geopolitike i Evrosonga videli smo u jednom skeču o promociji Švedske koju do grupe ABBA niko nije šljivio. Domaćini su nas proveli kroz bogatu muzičku istoriju, jer i ova zemlja ima ozbiljne prihode od svoje muzičke pop industrije.

Za razliku od muzičkih festivala poput Exita, koji promoviše zabavu mladih iz celog sveta (uglavnom Evrope), Evrosong je na sledeću generaciju preneo tu bolesnu potrebu da natpevamo komšiju ili ga pak zakinemo za naše glasove. Evrosong je uprkos promociji tolerancije, modernih trendova, pomoći migrantima (kroz baletski nastup o Sivim ljudima koji simbolično ulaze u publiku i mešaju se s njom), uprkos proširenju na Australiju, ostao poprište sukoba vekovnih nacionalnih frustracija. Ne bih rekao da je u Švedskoj na delu bila velika zavera da Rusi ne pobede, ali se pokazalo da Evrosong u sebi ima instaliran virus – isti onaj koji potencijalno ugrožava opstanak Evropske unije. Ako je za utehu, bolje da pevaju nego da pucaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure