Već smo navikli da je evrovizijsko natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje
Na upravo završenom 61. takmičenju za pesmu Evrovizije pobedila je Ukrajinka tatarskog porekla Džamila sa pesmom 1944, a naša predstavnica Sanja Vučić završila je na 18. mestu.
Ove godine takmičenje je održano u Švedskoj, a osim tehnoloških čuda televizijske tehnike videli smo prvi put novi sistem bodovanja koji kombinuje glasove nacionalnih stručnih žirija i glasove publike. Već smo navikli da je ovo natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje.
No, krenimo od pesme. Evrosong je godinama pokušavao da se oslobodi bremena svog imidža parade kiča i besmislenih pesmuljaka za sredovečnu srednju klasu. LGBT populacija odavno je prigrlila estetiku Evrosonga kao oblik univerzalnog eskapizma, svojevrsni Prajd koji će prihvatiti i milionski TV auditorijum.
Da bih zadržao političku korektnost, moram reći da je Evrosong najgledaniji ne samo među LGBT gledaocima, već decenijama predstavlja želju publike u Australiji. Ove godine, Australija je nastupila u takmičarskom delu i po glasovima žirija praktično zamalo pobedila. Proširivši se na još jedan kontinent, šou ima mogućnost da dobije globalne razmere, jer lako možete zamisliti predstavnike iz Indije ili Kine. Time postaje još bizarniji kolonizatorski aspekt – „starih članica“ iz Evrope, zemalja koje ne moraju da učestvuju u kvalifikacijama. Evrosong aristokratija je preživela poput evropskih kraljevskih kuća, potpuno neosnovano.
Poslednjih godina, producenti su uspeli da se približe mlađoj populaciji, a čini mi se da smo ove godine imali pesme koje su potpuno pravljene po ključu aktuelnih pop hitova. Nemica je bila replika Keti Peri, Bijonse je imala nekoliko imitatorki, a svoje kopije dobili su i Džastin Biber, Lejdi Gaga i Adel. Jedini retro šlager izveo je Turčin koji je nastupio za San Marino – istina imitirajući Leonarda Koena.
…Džamala (Ukrajina)
SMENA GENERACIJA: Gledanje Evrosonga je najbolje u društvu, u atmosferi zabavne kladionice. Kada sam bio klinac, Evrovizija je bila šou za moje roditelje, gomila smešno obučenih ljudi, neverovatno glupih refrena i različitih jezika na kojima se pevalo. Žanrovski, bila je to muzika naših roditelja, sa izuzetkom nekakvih rok pokušaja. Danas je Evrosong u muzičkom smislu revija pop pesama stilski bliskih tinejdžerima: moj 12-godišnji sin nepogrešivo je prepoznavao replike pitajući se zašto da sluša kopije kada već postoje originali – proverite na plej-listama Radija S4 ili Play.
Potvrda ove generacijske smene bilo je i gostovanje Džastina Timberlejka, koji je uz prošlogodišnjeg pobednika nastupio u revijalnom delu dok su gledaoci glasali. U zanatskom smislu, Evrosong je vrhunac evropske TV produkcije. To je deo programa koji će internet teško osvojiti, jer pokazuje maksimalne mogućnosti televizije kao medija. U nekoliko nastupa sam u prvih 30 sekundi pesme izbrojao preko 20 različitih kadrova koji se nisu ponavljali. Scena je bila milimetarski precizno osmišljena sa hologramskim novotarijama i specijalnim efektima.
Sledeće godine samo očekujem da iz publike vidimo kadrove snimljene tabletom ili telefonom – što je format mlađih gledalaca. Za sada se kadrovi iz publike i dalje snimaju klasičnom kamerom.
Međutim, osim pevanja, Evrosong prati uvek niz manjih ili većih zakulisnih afera. Bizaran detalj je recimo bila odluka organizatora da ne dozvoli predstavniku Belorusije da nastupi potpuno go, sa vukom kao pratećim vokalom. Umesto toga, on je u polufinalu samo imao golišavi intro i naravno cvrknuo je u polufinalu. Ruska članica žirija je smenjena pošto je tajno snimala probe, objavila snimak na društvenim mrežama i davala savete kako da se glasa. Bosanski tim se tukao pre odlaska u Švedsku, a naša predstavnica je diplomatski odgovarala na provokativna pitanja o crveno-crnim kombinacijama, kao asocijacija na albanske nacionalne boje.
VATERLO: Glasanje je donelo baš mnogo uzbuđenja, jer ga niko nije razumeo. Voditelji su prvo obređali turneju po studijima, razmena komplimenata i saopštavanje kome je dodeljeno 12 poena, da bi glasanje bilo kraće.
Tek onda, bez detaljne liste, saopšten je broj poena dobijen na osnovu glasova publike, što je potpuno preokrenulo rezultat i odredilo pobednika. Tako je Rusija ostala bez pobede, kao favorit, a trijumfovala je suparnička Ukrajina sa pesmom koja govori o deportaciji krimskih Tatara 1944. godine. Možda je ovim glasanjem smanjena mogućnost „komšijskog glasanja“, ali je Pesma Evrovizije ostala poligon za ispoljavanje svih vrsta nacionalnih frustracija. Svoje komšijske muzičke ratove na ovoj manifestaciji već su vodili Turci i Grci, ili Jevreji i Arapi.
Priznajem da mi je čudno kada uplitanje politike u Evrosong izaziva iznenađenje. Zajednica Srbije i Crne raspala se u Sava centru kada je umesto Flamingosa pobedio No Name, zahvaljujući unisonom glasanju Crnogoraca u žiriju.
Ako se vratimo još ranije u istoriju, Korni grupa je 1974. nastupila na ovom takmičenju sa ratnom poemom Generacija 1942 koja je govorila o herojskoj naorodnooslobodilačkoj borbi?!! Tada su pesme mogle da traju duže od tri minuta, možete misliti koliko su smorili. Te godine pobedili su neki drugi omladinci, neka ABBA, takođe sa pesmom ratničkog naziva – Vaterlo!
Vezu geopolitike i Evrosonga videli smo u jednom skeču o promociji Švedske koju do grupe ABBA niko nije šljivio. Domaćini su nas proveli kroz bogatu muzičku istoriju, jer i ova zemlja ima ozbiljne prihode od svoje muzičke pop industrije.
Za razliku od muzičkih festivala poput Exita, koji promoviše zabavu mladih iz celog sveta (uglavnom Evrope), Evrosong je na sledeću generaciju preneo tu bolesnu potrebu da natpevamo komšiju ili ga pak zakinemo za naše glasove. Evrosong je uprkos promociji tolerancije, modernih trendova, pomoći migrantima (kroz baletski nastup o Sivim ljudima koji simbolično ulaze u publiku i mešaju se s njom), uprkos proširenju na Australiju, ostao poprište sukoba vekovnih nacionalnih frustracija. Ne bih rekao da je u Švedskoj na delu bila velika zavera da Rusi ne pobede, ali se pokazalo da Evrosong u sebi ima instaliran virus – isti onaj koji potencijalno ugrožava opstanak Evropske unije. Ako je za utehu, bolje da pevaju nego da pucaju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Udruženje arhitekata Srbije upozorava Džareda Kušnera da je od srpske Vlade dobio „nepotpune ili netačne informacije“ o Generalštabu, i argumentovanom analizom ga poziva da uputi otkazno pismo predviđeno članom 4 investicionog ugovora
Bes i protest srpskih studenata poslužio je kao inspiracija za skulpturu u parku u srcu Londona. Nju je izradio srpski umetnik Vladimir Lalić i tako postao prvi savremenik u Srba čija će skulptura ostati u Velikoj Britaniji
Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren
Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak sedam festivala, od kojih su četiri međunarodna
Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!