img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2016

Geopolitika pesme

18. maj 2016, 16:01 Dragan Ilić
fotografije: tanjug / ap
Copied

Već smo navikli da je evrovizijsko natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje

Na upravo završenom 61. takmičenju za pesmu Evrovizije pobedila je Ukrajinka tatarskog porekla Džamila sa pesmom 1944, a naša predstavnica Sanja Vučić završila je na 18. mestu.

Ove godine takmičenje je održano u Švedskoj, a osim tehnoloških čuda televizijske tehnike videli smo prvi put novi sistem bodovanja koji kombinuje glasove nacionalnih stručnih žirija i glasove publike. Već smo navikli da je ovo natpevavanje delom i pokazatelj geopolitičkih odnosa u Evropi, ali ove godine stvari su otišle korak dalje.

No, krenimo od pesme. Evrosong je godinama pokušavao da se oslobodi bremena svog imidža parade kiča i besmislenih pesmuljaka za sredovečnu srednju klasu. LGBT populacija odavno je prigrlila estetiku Evrosonga kao oblik univerzalnog eskapizma, svojevrsni Prajd koji će prihvatiti i milionski TV auditorijum.

Da bih zadržao političku korektnost, moram reći da je Evrosong najgledaniji ne samo među LGBT gledaocima, već decenijama predstavlja želju publike u Australiji. Ove godine, Australija je nastupila u takmičarskom delu i po glasovima žirija praktično zamalo pobedila. Proširivši se na još jedan kontinent, šou ima mogućnost da dobije globalne razmere, jer lako možete zamisliti predstavnike iz Indije ili Kine. Time postaje još bizarniji kolonizatorski aspekt – „starih članica“ iz Evrope, zemalja koje ne moraju da učestvuju u kvalifikacijama. Evrosong aristokratija je preživela poput evropskih kraljevskih kuća, potpuno neosnovano.

Poslednjih godina, producenti su uspeli da se približe mlađoj populaciji, a čini mi se da smo ove godine imali pesme koje su potpuno pravljene po ključu aktuelnih pop hitova. Nemica je bila replika Keti Peri, Bijonse je imala nekoliko imitatorki, a svoje kopije dobili su i Džastin Biber, Lejdi Gaga i Adel. Jedini retro šlager izveo je Turčin koji je nastupio za San Marino – istina imitirajući Leonarda Koena.

…Džamala (Ukrajina)

SMENA GENERACIJA: Gledanje Evrosonga je najbolje u društvu, u atmosferi zabavne kladionice. Kada sam bio klinac, Evrovizija je bila šou za moje roditelje, gomila smešno obučenih ljudi, neverovatno glupih refrena i različitih jezika na kojima se pevalo. Žanrovski, bila je to muzika naših roditelja, sa izuzetkom nekakvih rok pokušaja. Danas je Evrosong u muzičkom smislu revija pop pesama stilski bliskih tinejdžerima: moj 12-godišnji sin nepogrešivo je prepoznavao replike pitajući se zašto da sluša kopije kada već postoje originali – proverite na plej-listama Radija S4 ili Play.

Potvrda ove generacijske smene bilo je i gostovanje Džastina Timberlejka, koji je uz prošlogodišnjeg pobednika nastupio u revijalnom delu dok su gledaoci glasali. U zanatskom smislu, Evrosong je vrhunac evropske TV produkcije. To je deo programa koji će internet teško osvojiti, jer pokazuje maksimalne mogućnosti televizije kao medija. U nekoliko nastupa sam u prvih 30 sekundi pesme izbrojao preko 20 različitih kadrova koji se nisu ponavljali. Scena je bila milimetarski precizno osmišljena sa hologramskim novotarijama i specijalnim efektima.

Sledeće godine samo očekujem da iz publike vidimo kadrove snimljene tabletom ili telefonom – što je format mlađih gledalaca. Za sada se kadrovi iz publike i dalje snimaju klasičnom kamerom.

Međutim, osim pevanja, Evrosong prati uvek niz manjih ili većih zakulisnih afera. Bizaran detalj je recimo bila odluka organizatora da ne dozvoli predstavniku Belorusije da nastupi potpuno go, sa vukom kao pratećim vokalom. Umesto toga, on je u polufinalu samo imao golišavi intro i naravno cvrknuo je u polufinalu. Ruska članica žirija je smenjena pošto je tajno snimala probe, objavila snimak na društvenim mrežama i davala savete kako da se glasa. Bosanski tim se tukao pre odlaska u Švedsku, a naša predstavnica je diplomatski odgovarala na provokativna pitanja o crveno-crnim kombinacijama, kao asocijacija na albanske nacionalne boje.

VATERLO: Glasanje je donelo baš mnogo uzbuđenja, jer ga niko nije razumeo. Voditelji su prvo obređali turneju po studijima, razmena komplimenata i saopštavanje kome je dodeljeno 12 poena, da bi glasanje bilo kraće.

Tek onda, bez detaljne liste, saopšten je broj poena dobijen na osnovu glasova publike, što je potpuno preokrenulo rezultat i odredilo pobednika. Tako je Rusija ostala bez pobede, kao favorit, a trijumfovala je suparnička Ukrajina sa pesmom koja govori o deportaciji krimskih Tatara 1944. godine. Možda je ovim glasanjem smanjena mogućnost „komšijskog glasanja“, ali je Pesma Evrovizije ostala poligon za ispoljavanje svih vrsta nacionalnih frustracija. Svoje komšijske muzičke ratove na ovoj manifestaciji već su vodili Turci i Grci, ili Jevreji i Arapi.

Priznajem da mi je čudno kada uplitanje politike u Evrosong izaziva iznenađenje. Zajednica Srbije i Crne raspala se u Sava centru kada je umesto Flamingosa pobedio No Name, zahvaljujući unisonom glasanju Crnogoraca u žiriju.

Ako se vratimo još ranije u istoriju, Korni grupa je 1974. nastupila na ovom takmičenju sa ratnom poemom Generacija 1942 koja je govorila o herojskoj naorodnooslobodilačkoj borbi?!! Tada su pesme mogle da traju duže od tri minuta, možete misliti koliko su smorili. Te godine pobedili su neki drugi omladinci, neka ABBA, takođe sa pesmom ratničkog naziva – Vaterlo!

Vezu geopolitike i Evrosonga videli smo u jednom skeču o promociji Švedske koju do grupe ABBA niko nije šljivio. Domaćini su nas proveli kroz bogatu muzičku istoriju, jer i ova zemlja ima ozbiljne prihode od svoje muzičke pop industrije.

Za razliku od muzičkih festivala poput Exita, koji promoviše zabavu mladih iz celog sveta (uglavnom Evrope), Evrosong je na sledeću generaciju preneo tu bolesnu potrebu da natpevamo komšiju ili ga pak zakinemo za naše glasove. Evrosong je uprkos promociji tolerancije, modernih trendova, pomoći migrantima (kroz baletski nastup o Sivim ljudima koji simbolično ulaze u publiku i mešaju se s njom), uprkos proširenju na Australiju, ostao poprište sukoba vekovnih nacionalnih frustracija. Ne bih rekao da je u Švedskoj na delu bila velika zavera da Rusi ne pobede, ali se pokazalo da Evrosong u sebi ima instaliran virus – isti onaj koji potencijalno ugrožava opstanak Evropske unije. Ako je za utehu, bolje da pevaju nego da pucaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

59. Bitef

02.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Sa Bitefa je povučena i peta predstava

I argentinska redfiteljka Marina Otero je odlučila da sa predstavom predstava "Ubij me" ne dođe u septembru na Bitef. Da li će Bitef moći da se održi sa samo dve preostale predstave

Festivali u avgustu

02.avgust 2026. S. Ć.

Šta se događa sa Beer festom i Zaječarskom gitarijadom

Još uvek nema najava kompletnog programa i ostalih neophodnih detalja o Beer festu i Zaječarskoj gitarijadi – na primer, da li će ih uopšte biti i u kom obliku

Festivali u avgustu

01.avgust 2026. S. Ć.

Guča i Nišvil: Zajednički su im truba i rakija

Posle Dragačevskog sabora trubača u Guči, u avgustu će slediti Nišvil džez festival. Tokom prvog će se piti rakija, a u Nišu će muzičare iz Nju Orleansa učiti kako da je peku

In memoriam: Vlatko Gilić (1935-2026)

01.avgust 2026. Đorđe Bajić

Reditelj dva igrana filma, oba su prikazana u Kanu

Vlatko Gilić je snimio dva dugometražna igrana filma i oba su prikazana u Kanu. Posle sukoba sa tadašnjim sistemom, povukao se iz javnosti

Arheologija

01.avgust 2026. Sonja Ćirić

Šta će Beograd uraditi sa arheološkim ostacima ispod Staklenca

Očekuje se da će rušenje Staklenca na Trgu republike otkriti vredne dokaze o prošlosti Beograda. Solun i Turska su arheološka otkrića uklopili u savremenu gradnju. Šta li će Beograd odlučiti?

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure