Vodeća evropska mreža civilnog društva za kulturno nasleđe Evropa Nostra kandidovala je kompleks Generalštaba za program „7 Najugroženijih“, zbog planova srpske vlasti da ga sruši
Evropa Nostra Srbija kandidovala je kompleks Generalštaba za ovogodišnji program „7 Najugroženijih“ objekata i celina u Evropi.
Vodeća evropska mreža civilnog društva za nasleđe koja pokriva više od 40 zemalja i blisko sarađuje sa Evropskom unijom, Savetom Evrope i UNESCO-om, izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranih izveštaja o planovima srpskih vlasti da potpišu ugovor sa američkom kompanijom kojim bi se omogućilo rušenje istorijski značajnog kompleksa Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu, zbog izgradnje hotela.
Šta ugrožava Generalštab
Naime, vlada Srbije je ovog maja ispod radara javnosti i bez objašnjenja potpisala ugovor sa firmom Dažeda Kušnera, zeta nekadašnjeg američkog predsednika Donalda Trampa, za izgradnju luksuznog hotela na mestu nekadašnjeg kompleksa Generalštaba u Beogradu.
Trebalo je još samo naći modus kako da se Generalštabu ukline status kulturnog dobra.
Konzervatori dva zavoda za zaštitu spomenika kulture – republički i gradski usprotivili su se javno ukidanju statusa nepokretnog kulturnog dobra za kompleks zgrada starog Generalštaba u centru grada. Smatraju da je kulturno nasleđe „neobnovljiv resurs“ čijim gubitkom, kako su ukazali u saopštenju, „nestaju trajne univerzalne vrednosti ukupnog nasleđa na nacionalnom i širem planu“.
Direktorke oba zavoda – Olivera Vučković i Dubravka Đukanović, podnele su ostavke, odbivši da skinu zaštitu sa Generalštaba.
Srpska akademija nauka i umetnosti je saopštila da se izričito protivi rušenju.
Od kako je javljeno da je finansijski komitet Senata SAD pokrenuo istragu protiv Kušnera, predsednik Vučić i drugi predstavnici vlasti ređe pominju Generalštab, što naravno ne znači da se odustalo od njegovog rušenja.
Tako je u poslednjoj emisiji „Hit Tvit“ TV Pink šef Radikalne stranke Vojislav Šešelj rekao da su se sad „pojavili pametnjakovići neki iz akademije (SANU) čak, da se to čuva ko spomenik kulture, kakve kulture? Neki arhitekt Dobrović, poznat po izgradnji tih komunističkih objekata, ovde je napravio Generalštab da liči na kanjon Sutjeske gde su se navodno partizani probijali, a gde je Tito žrtvovao ranjenike da bi sačuvao svoju glavu. Je l’ to neka kulturna vrednost? A ako je spreman Trampov zet da uloži milijardu dolara, i da tu izgradi elitni hotel, zašto da to ne damo? Čist dobitak za Srbiju, plus bi se rešili problema u centru grada.“
Generalštab je remek delo
Zbog svega ovoga, Evropa Nostra smatra da je kulturno dobro kompleks Generalštaba ugrožen i da ga, kao kulturno dobro, treba zaštiti.
Nominacija pod nazivom „Modernistički kompleks Generalštaba“ predata je 15.10.2024.godine.
U objašnjenju su naveli da je „Generalštab remek delo jugoslovenske, srpske i evropske modernističke arhitekture. Projektovana po projektu proslavljenog arhitekte Nikole Dobrovića, završena šezdesetih godina prošlog veka, ova graditeljska celina predstavlja jedan od najznačajnijih i najvrednijih simbola urbanog pejzaža Beograda. Njegovo potencijalno rušenje ne samo da bi uništilo jedinstveni deo kulturne istorije, već bi predstavljalo i opasan presedan za buduću zaštitu spomenika nasleđa u Srbiji.“
Odluka srpskog ogranka Evrope Nostre da ove godine predloži Generalštab za „7 Najugroženijih“ je, kažu za „Vreme“, prvenstveno „rezultat iskazane odgovornosti brojnih udruženja i institucija, kao reakcije na vest o nameri rušenja i radikalne promene namene zaštićenih arhitektonskih remek dela“.
Podrška drugih zemalja
Misli se pre svega na pomenutu Deklaraciju arhitekata, koju je do danas u formi otvorenih pisama podržalo 50 institucija i udruženja iz Srbije, Slovenije, Crne Gore, Češke, Bugarske – počev od Srpske akademije nauka i umetnosti, preko fakulteta i ključnih strukovnih udruženja, do ICOMOS-a, DOCOMOMO International – međunarodne organizacije za dokumentaciju i konzervaciju građevina, mesta i celina modernog pokreta u arhitekturi, i Međunarodne unije arhitekata – Generalni sekretarijat.
Koga štiti „7 Najugroženijih“
Program „7 Najugroženijih“ od 2013. godine sprovodi Evropa Nostra u cilju spasavanja evropskog kulturnog nasleđa. Prilikom izbora kandidata pre svega se uzimaju u obzir njihov kulturni i istorijski značaj, kao i stepen opasnosti sa kojom se suočavaju. Od pre tri godine programu se priključio Institut Evropske investicione banke (EIB).
Svaki od sedam odabranih projekata ima pravo na finansijsku podršku EIB-a u iznosu do 10.000 evra, kao početno ulaganje.
Do sada je pedeset i šest ugroženih spomenika i lokacija iz trideset i jedne zemlje izabrano na listu programa „7 Najugroženijih“. Oko dvadeset odsto tih projekata je uspešno završeno, drugih pedeset odsto dobro ili srednje dobro napreduje, a samo tri projekta mogu se smatrati neuspesima.
Iz Srbije u Program su do sad uvršteni Subotička sinagoga, Beogradska tvrđava sa okruženjem, Manastir Dečani, Vodenice Bistrice, Petrovac na Mlavi
i Dom JNA u Šapcu.
Da li će im se priključiti i Generalštab, odlučiće Upravni odbor Evrope Nostre.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!