
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu juče je iseljena iz istoimenog Tržnog centra u Pariske komune 13.
Prema saopštenju Biblioteke grada koja je krovna biblioteka svih beogradskih biblioteka, „Fontana“ se „seli u novi prostor u ulici Narodnih heroja 13 na Novom Beogradu, u neposrednoj blizini dosadašnje lokacije. Novi prostor je, zbog neposrednog prilaza sa ulice i zbog kvadrature, adekvatniji od prethodnog koji se nalazio na drugom spratu Tržnog centra Fontana Promena lokacije pomenutog ogranka Biblioteke grada Beograda realizuje se na osnovu zahteva Biblioteke, uz saglasnost osnivača.“
Jasmina Ninkov, direktorka Biblioteke grada Beograda, nije imala vremena za druge informacije i odgovore na pitanja koja se nameću.
Biblioteka „Fontana“ je ogranak i dečje odeljenje biblioteke „Vuk Karadžić“, koja je centralna na Novom Beogradu. Ranije danas, na sajtu „Vuka Karadžića“, u odeljku sa informacijama o ogranku „Fontana“, postavljeno je obaveštenje: „Ogranak je privremeno zatvoren“.
U „Vuku Karadžiću“ nisu hteli da govore o preseljenju svog ogranka, pa ni zašto bi se premeštala biblioteka iz prostora koji je 2007. renoviran, bilo je to u okviru Dinkićevog Nacionalnog plana. Napominju da je na vratima „Fontane“ postavljeno obaveštenje čitaocima gde mogu da vrate pozajmljene knjige, savetuju da se za sve što nas zanima obratimo upravi Biblioteke grada.
Bibliotekari „Fontane“, uz molbu za razumevanje situacije u kojoj su se našli, nisu želeli da govore o tome. Očekuju da budu raspoređeni u druge opštinske ogranke.
Prema Granskom sindikatu kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“, koji je juče u utorak obnarodovao da se „Fontana“ seli, „preko noći je došla naredba“ da se knjižni fond spakuje, a nameštaj razmontira, pa su zaposleni stavljeni pred svršen čin. Njihovu informaciju da biblioteka nije dobila nikakav dopis o iseljenju, da je načelnici usmeno saopšteno da se biblioteka iseljava, nemoguće je proveriti.
„Zaposleni su spakovali knjige, po njih je došla transportna služba i odvezla ih. Ne zna se gde“, kaže za „Vreme“ Tatjana Brebanović iz Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“.
Smeta joj zašto se „Fontana“ naziva tržnim centrom, „kad je namenski pravljen za kulturno-trgovački centar, što je i bio, s obzirom da su u njemu bili istoimeni bioskop i biblioteka.“. Objašnjava da centar ima prizemlje i sprat, da su u prizemlju „Maksi“ i zanatske prodavnice, a da su na spratu bili bioskop i biblioteka i mesna zajednica.
„Bioskop ’Fontana’ je renoviran 2012. godine i pripadao je lancu bioskopa u kome su se prikazivali evropski, dečji i umetnički filmovi. Nije bilo nikakve potrebe da se taj bioskop ukine. Od juče je prazan ceo sprat, što znači da je centar dostupan da ga neko preuzme“, navodi Brebanović.
Osim o (ne)postojanju već pomenutog dopisa o selidbi, ostalo je nepoznato gde su sad knjige koje su juče odnete iz „Fontane“, kad će se biblioteka useliti u nov prostor i da li je on uopšte odmah useljiv, da li je „Fontani“ uopšte potreban veći prostor o čemu piše u saopštenju Biblioteke grada, kad je Grad kao osnivač odobrio inicijativu Biblioteke grada da premešta svoj novobeogradski ogranak o čemu takođe piše u saopštenju krovne gradske biblioteke.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve