
“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen
Previše pametni da bi bili zvezde
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
U predsednikovom „Skoku u budućnost“ nema zgrade Beogradske filharmonije, iako mu je u predizbornoj kampanji bila jedan od aduta. Da li je odlučio da nije potrebna, ili ju je, obuzet Ekspom, jednostavno zaboravio
„Nemamo informacije o eventualnoj promeni statusa projekta“, kaže za „Vreme“ Jelena Milašinović PR Beogradske filharmonije o nastaloj nedoumici povodom sudbine nove zgrade ove ustanove.
Nedoumicu je izazvao izostanak Beogradske filharmonije sa spiska novih objekata kulture koji će biti završeni do 2027. godine do Ekspa, u okviru projekta „Skok u budućnost“. Predsednik je svašta nabrojao, ali ne i Beogradsku filharmoniju iako je njena zgrada do pre nepuna dva meseca, bila jedan od aduta njegove izborne kampanje.
Bila je to i u avgustu prošle godine, prilikom njegovog prvog predstavljanja planova za Ekspo.
„Kod Muzeja savremene umetnosti na Ušću u Beogradu biće izgrađen prvi Prirodnjački muzej, gde će biti izgrađena i muzejska četvrt, ili četvrt kulture, jer će u blizini biti izgrađena i Filharmonija“, rekao je tada predsednik Vučić.
I, što je najgore, bila je u njegovim planovima i za Božić, dakle samo dve nedelje pre nego što je otkriveno da u Vučićevom „Skoku“ nema Filharmonije.
Tada je na TV Pink rekao da „u ovoj Hali 1 Beogradskog sajma, koja je zaštićena od države, moramo da tu uradimo za operu i balet najlepšu moguću scenu, jednu od najlepših mogućih scena u Evropi. Da velelepnu koncertnu dvoranu koja će da košta preko 300 miliona evra, uradimo tamo između SIV-a i Ušća. I to sve moramo da uradimo u roku od tri godine. Preko 300 miliona evra, a onda će Beograd da ima i operu i balet, onda će Beograd da ima koncertnu dvoranu najbolju u ovom delu Evrope“.
Jelena Milašinović naglašava da Beogradska filharmonija nije prava adresa za ovu temu i upućuje nas na Ministarstvo za javna ulaganja koje je, uz Vladu Srbije, nadležno za taj projekat i podseća da je ministar Marko Blagojević nedavno javno rekao da se ka novoj zgradi ide po planu. Takođe navodi i da je Filharmonija u kontaktu sa Radnom grupom koja vodi projekat i da je priprema dobijanja građevinske dozvole u toku.
U Ministarstvu za javna ulaganja veruju „da projekat može tokom 2024. da bude spreman za realizaciju, odnosno za raspisivanje tendera za izgradnju“. Navode i da je u toku izrada Projekta za građevinsku dozvolu, posle čega sledi izrada Projekta za izvođenje, kao i sprovođenje postupka izdavanja građevinske dozvole.
Inicijativu za izgradnju nove koncertne dvorane pokrenuo je još 2010. pokojni direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac, a podržao ga je slavni dirigent Zubin Mehte koji je tada nastupao sa beogradskim orkestrom. Tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić je na koncertu 22. februara 2010. godine, pred punom dvoranom Kolarčeve zadužbine, obećao Mehti i javnosti da će država izgraditi novu zgradu Filharmonije.
Zahvaljujući Mehti, Beograd je godinu dana kasnije posetio proslavljeni španski arhitekta Santjago Kalatrava, koji je, između ostalog, projektovao i ikoničnu koncertnu dvoranu u Tenerifeu. Kalatrava se tom prilikom sastao i sa predsednikom Tadićem koji je ponovio ista obećanja kao godinu dana ranije.
Prvi konkretni koraci ka izgradnji nove dvorane načinjeni su tek 2015. godine, kada je Mehta ponovo posetio Beograd. Tada su se Mehta, Tasovac (koji je u to vreme bio ministar kulture) i v.d. direktora Filharmonije Darko Kostić, sastali sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem i najavili izgradnju prve koncertne dvorane po svetskim standardima u istoriji Srbije.
Poslednjih godina izgradnja nove koncertne dvorane delovala je izgledno: određena je lokacija u Bloku 13 na Novom Beogradu, na temeljima nikada izgrađenog Muzeja revolucije, usvojen je Plan detaljne regulacije za taj prostor, i organizovan je međunarodni arhitektonski konkurs na kom je sa izuzetnim projektom pobedila britanska arhitektica Amanda Levit.
Ali, u Vučićevom „Skoku u budućnost“ nema ni reči o ovom planu.
Da li je predsednik Vučić u međuvremenu odlučio da Beogradu ne treba Filharmonija, ili mu je nisu stavili na „Skokov“ spisak, ili ju je on, u želji da što kraće zadržava narod na Sv. Jovana (Vučićeva prezentacija „Skoka“ je bila 20. januara) slučajno preskočio?
Moguće je očekivati da će već ovih dana, prilikom narednog televizijskog obraćanja narodu, Vučić sve objasniti.
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.
Opasno je ako neko sa malo ili nimalo iskustva u prevođenju počne da se oslanja isključivo na ChatGPT. Ništa ne može zameniti iskustvo učenja prevodilačkog zanata, a to znači iskustvo prevođenja. Četbot te neće ničemu naučiti. Njega ima smisla koristiti samo ako već umeš da prevodiš. U suprotnom, šteta može biti dvostruka: prevod će biti loš, a prevodilac neće ni umeti da prepozna da je loš jer ništa nije naučio u procesu prevođenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve