

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg absurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




U predsednikovom „Skoku u budućnost“ nema zgrade Beogradske filharmonije, iako mu je u predizbornoj kampanji bila jedan od aduta. Da li je odlučio da nije potrebna, ili ju je, obuzet Ekspom, jednostavno zaboravio
„Nemamo informacije o eventualnoj promeni statusa projekta“, kaže za „Vreme“ Jelena Milašinović PR Beogradske filharmonije o nastaloj nedoumici povodom sudbine nove zgrade ove ustanove.
Nedoumicu je izazvao izostanak Beogradske filharmonije sa spiska novih objekata kulture koji će biti završeni do 2027. godine do Ekspa, u okviru projekta „Skok u budućnost“. Predsednik je svašta nabrojao, ali ne i Beogradsku filharmoniju iako je njena zgrada do pre nepuna dva meseca, bila jedan od aduta njegove izborne kampanje.
Bila je to i u avgustu prošle godine, prilikom njegovog prvog predstavljanja planova za Ekspo.
„Kod Muzeja savremene umetnosti na Ušću u Beogradu biće izgrađen prvi Prirodnjački muzej, gde će biti izgrađena i muzejska četvrt, ili četvrt kulture, jer će u blizini biti izgrađena i Filharmonija“, rekao je tada predsednik Vučić.
I, što je najgore, bila je u njegovim planovima i za Božić, dakle samo dve nedelje pre nego što je otkriveno da u Vučićevom „Skoku“ nema Filharmonije.
Tada je na TV Pink rekao da „u ovoj Hali 1 Beogradskog sajma, koja je zaštićena od države, moramo da tu uradimo za operu i balet najlepšu moguću scenu, jednu od najlepših mogućih scena u Evropi. Da velelepnu koncertnu dvoranu koja će da košta preko 300 miliona evra, uradimo tamo između SIV-a i Ušća. I to sve moramo da uradimo u roku od tri godine. Preko 300 miliona evra, a onda će Beograd da ima i operu i balet, onda će Beograd da ima koncertnu dvoranu najbolju u ovom delu Evrope“.
Jelena Milašinović naglašava da Beogradska filharmonija nije prava adresa za ovu temu i upućuje nas na Ministarstvo za javna ulaganja koje je, uz Vladu Srbije, nadležno za taj projekat i podseća da je ministar Marko Blagojević nedavno javno rekao da se ka novoj zgradi ide po planu. Takođe navodi i da je Filharmonija u kontaktu sa Radnom grupom koja vodi projekat i da je priprema dobijanja građevinske dozvole u toku.


U Ministarstvu za javna ulaganja veruju „da projekat može tokom 2024. da bude spreman za realizaciju, odnosno za raspisivanje tendera za izgradnju“. Navode i da je u toku izrada Projekta za građevinsku dozvolu, posle čega sledi izrada Projekta za izvođenje, kao i sprovođenje postupka izdavanja građevinske dozvole.
Inicijativu za izgradnju nove koncertne dvorane pokrenuo je još 2010. pokojni direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac, a podržao ga je slavni dirigent Zubin Mehte koji je tada nastupao sa beogradskim orkestrom. Tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić je na koncertu 22. februara 2010. godine, pred punom dvoranom Kolarčeve zadužbine, obećao Mehti i javnosti da će država izgraditi novu zgradu Filharmonije.
Zahvaljujući Mehti, Beograd je godinu dana kasnije posetio proslavljeni španski arhitekta Santjago Kalatrava, koji je, između ostalog, projektovao i ikoničnu koncertnu dvoranu u Tenerifeu. Kalatrava se tom prilikom sastao i sa predsednikom Tadićem koji je ponovio ista obećanja kao godinu dana ranije.
Prvi konkretni koraci ka izgradnji nove dvorane načinjeni su tek 2015. godine, kada je Mehta ponovo posetio Beograd. Tada su se Mehta, Tasovac (koji je u to vreme bio ministar kulture) i v.d. direktora Filharmonije Darko Kostić, sastali sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem i najavili izgradnju prve koncertne dvorane po svetskim standardima u istoriji Srbije.
Poslednjih godina izgradnja nove koncertne dvorane delovala je izgledno: određena je lokacija u Bloku 13 na Novom Beogradu, na temeljima nikada izgrađenog Muzeja revolucije, usvojen je Plan detaljne regulacije za taj prostor, i organizovan je međunarodni arhitektonski konkurs na kom je sa izuzetnim projektom pobedila britanska arhitektica Amanda Levit.
Ali, u Vučićevom „Skoku u budućnost“ nema ni reči o ovom planu.
Da li je predsednik Vučić u međuvremenu odlučio da Beogradu ne treba Filharmonija, ili mu je nisu stavili na „Skokov“ spisak, ili ju je on, u želji da što kraće zadržava narod na Sv. Jovana (Vučićeva prezentacija „Skoka“ je bila 20. januara) slučajno preskočio?
Moguće je očekivati da će već ovih dana, prilikom narednog televizijskog obraćanja narodu, Vučić sve objasniti.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve