

Biografije
Protivrečnost kao način postojanja
Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025


Milica Crnobrnja
From the Music Box
Remont


Umetnica Milica Crnobrnja, dvostruka dobitnica nagrade za intimni, mali format „Ljubica Cuca Sokić“, koja se svake godine na smotri radova studenata Likovne akademije dodeljuje najboljima u ovoj kategoriji, izložila je radove u galeriji Remont u Beogradu. To je serija slika, klavira-muzičkih kutija koji su slikani, veženi, kolažirani, na industrijskim materijalima. Video rad From the Music Box projektuje se na jednom od tih „klavira“.
Priča o plastičnoj lutkici-balerini, kojoj umetnica daje mogućnost izlaska iz kockastog sveta satena i ogledala i nudi prolazak kroz svoja proživljena iskustva i realizovane umetničke radove, predstavlja zanimljiv čin introspekcije i pokušaj pružanja odgovora na pitanja: ima li potrebe za promenom i traženjem udobnijeg okvira za funkcionisanje od postojećeg? Nisu li sigurnost i spokoj čoveka, baš kao i figure u ukrasnoj muzičkoj kutiji, vezani za neki mehanizam? Jedan od mogućih odgovora je da je ambijent, iako surov i neadekvatan, zapravo jedini odgovarajuć za skladan rad i život.
Svetlana Spasić-Glid
Ručak u Atini – Ručak u Beogradu
Kulturni centar Beograda


Svetlana Spasić-Glid predstavlja najnovije radove nastale u periodu od 2000. do 2004. Tematsko opredeljenje ove umetnice i dalje je pejzaž, koji je sada tretiran na nov način i ogleda se u drugačijem tretmanu materijalnog predloška. Najnoviji radovi su nastali od papira, ručno pravljenog od biljaka koje je umetnica poslednjih godina skupljala na različitim lokacijama – od Atine i Krita do Beograda. Lični i doživljeni, imaginarni i željeni, realni i irealni prostori predstavljaju opsesivno traganje umetnice u njenom umetničkom iskazu. Reč je o izmeštanju jednog dalekog prostora i njegovog pozicioniranja u novi, bliži prostor da bi se dobili predeli koje sanjamo i kada smo budni. Kolažiranje i uplitanje ličnih prostora u mrežu proživljenih iskustava proizvelo je tanane papirne strukture.
Radovi Svetlane Spasić-Glid grupisani su u četiri ciklusa: ekvivalenti – koji tematizuju odnos iskustva jednog prostora prema drugom, snovi – tematizuju prostor između dve realnosti, porodica – emotivni život, i majka–kćerka – međusobni odnos iskustvenog i doživljavanog.
„U svim društvima dom je daleko više od fizičke strukture. On je mesto (pro)življenog odnosa, posebno onih srodstava i seksualnosti, idealizovani centar emocionalnog života, te ključna veza u odnosima između materijalne kulture i društvenosti, konkretni marker društvenog položaja i statusa. Danas domovi za mnoge žene ne znače nužno mesto opsesivnih društvenih odnosa i kućnih poslova, već naprotiv arenu lične ispunjenosti i sigurnosti, utemeljenu u emocionalnim odnosima sa partnerom i decom…“, zabeležila je Jasmina Čubrilo u katalogu ove izložbe.
Svatlana Spasić-Glid diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1995. na odseku za slikarstvo, u klasi prof. Momčila Antonovića. Magistrirala je na istom fakultetu 1997. Član je ULUS-a od 1996. Na Fakultetu lepih umetnosti u Atini, kao stipendista Vlade Grčke, usavršavala je slikarstvo 1999/2000.


Biljana Đurđević
Salon muzeja savremene umetnosti
U Salonu Muzeja savremene umetnosti imali smo priliku da vidimo samostalnu izložbu slika beogradske umetnice Biljane Đurđević. Izloženo je šest slika na platnu uglavnom velikog formata od kojih su skoro sve nastale u poslednjih godinu dana, osim već izlagane slike Poslednji dani Deda Mraza iz 2001, i ovom prilikom se premijerno izlažu.
U poslednjih nekoliko godina ova slikarka skrenula je na sebe pažnju međunarodne umetničke javnosti svojom specifičnom slikarskom artikulacijom osećanja pretnje, nasilja i nemoći. U centru pažnje njenih slika je telo i oblici telesne ekspozicije u prostoru ekstremnih rešenja. U svom novom ciklusu Biljanu Đurđević posebno okupiraju modusi gledanja i manipulisanja ostarelim telom i stanje koje se može odrediti kao „pasaž između živog i umrlog“, ili pre između ne-živog i ne-umrlog. Utemeljeno na uzorima iz umetnosti renesanse i baroka (Karavađo, Leonardo, Hals, Rembrant i dr.), slikarstvo ove umetnice jedinstven je spoj viđenja savremenih tema kroz klasičnu slikarsku percepciju i egzekuciju, sa izuzetnim osećajem za detalj. Kroz provokativan dijalog sa akademskim i realističkim likovnim idiomima, Biljana Đurđević upućuje na ideološki podtekst nasilnog patrijarhalnog poretka koji nas okružuje.
Kustos ove izložbe je bila Branislava Anđelković-Dimitrijević.


Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025


Nezaborav(lje)na hebrejska i jidiš književnost,
odabrala i priredila Laila Šprajc, Židovska općina, Zagreb, 2025


Danas su zahtevi za normalnošću postali složeniji nego ikada. Treba biti uspešan, ali ne opsednut uspehom. Ambiciozan, ali ne iscrpljen. Emotivan, ali stabilan. Autentičan, ali društveno prilagođen. Informisan, ali ne uznemiren. Politički odgovoran, ali ne previše političan. Zdrav, negovan, produktivan, zaljubljen, seksualno ispunjen, finansijski siguran, psihološki osvešćen i, po mogućnosti, opušten. Zato normalnost sve više liči na posao sa punim radnim vremenom




Čim je Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo da organizuje Niški filmski festival, odmah je to isto uradio i Grad Niš. Glumački festival je spreman, a Gradski za sad ima samo gosta Žan-Klod van Dama
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve