
Država i kultura
Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala
Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna
Milica Crnobrnja
From the Music Box
Remont

Umetnica Milica Crnobrnja, dvostruka dobitnica nagrade za intimni, mali format „Ljubica Cuca Sokić“, koja se svake godine na smotri radova studenata Likovne akademije dodeljuje najboljima u ovoj kategoriji, izložila je radove u galeriji Remont u Beogradu. To je serija slika, klavira-muzičkih kutija koji su slikani, veženi, kolažirani, na industrijskim materijalima. Video rad From the Music Box projektuje se na jednom od tih „klavira“.
Priča o plastičnoj lutkici-balerini, kojoj umetnica daje mogućnost izlaska iz kockastog sveta satena i ogledala i nudi prolazak kroz svoja proživljena iskustva i realizovane umetničke radove, predstavlja zanimljiv čin introspekcije i pokušaj pružanja odgovora na pitanja: ima li potrebe za promenom i traženjem udobnijeg okvira za funkcionisanje od postojećeg? Nisu li sigurnost i spokoj čoveka, baš kao i figure u ukrasnoj muzičkoj kutiji, vezani za neki mehanizam? Jedan od mogućih odgovora je da je ambijent, iako surov i neadekvatan, zapravo jedini odgovarajuć za skladan rad i život.
Svetlana Spasić-Glid
Ručak u Atini – Ručak u Beogradu
Kulturni centar Beograda

Svetlana Spasić-Glid predstavlja najnovije radove nastale u periodu od 2000. do 2004. Tematsko opredeljenje ove umetnice i dalje je pejzaž, koji je sada tretiran na nov način i ogleda se u drugačijem tretmanu materijalnog predloška. Najnoviji radovi su nastali od papira, ručno pravljenog od biljaka koje je umetnica poslednjih godina skupljala na različitim lokacijama – od Atine i Krita do Beograda. Lični i doživljeni, imaginarni i željeni, realni i irealni prostori predstavljaju opsesivno traganje umetnice u njenom umetničkom iskazu. Reč je o izmeštanju jednog dalekog prostora i njegovog pozicioniranja u novi, bliži prostor da bi se dobili predeli koje sanjamo i kada smo budni. Kolažiranje i uplitanje ličnih prostora u mrežu proživljenih iskustava proizvelo je tanane papirne strukture.
Radovi Svetlane Spasić-Glid grupisani su u četiri ciklusa: ekvivalenti – koji tematizuju odnos iskustva jednog prostora prema drugom, snovi – tematizuju prostor između dve realnosti, porodica – emotivni život, i majka–kćerka – međusobni odnos iskustvenog i doživljavanog.
„U svim društvima dom je daleko više od fizičke strukture. On je mesto (pro)življenog odnosa, posebno onih srodstava i seksualnosti, idealizovani centar emocionalnog života, te ključna veza u odnosima između materijalne kulture i društvenosti, konkretni marker društvenog položaja i statusa. Danas domovi za mnoge žene ne znače nužno mesto opsesivnih društvenih odnosa i kućnih poslova, već naprotiv arenu lične ispunjenosti i sigurnosti, utemeljenu u emocionalnim odnosima sa partnerom i decom…“, zabeležila je Jasmina Čubrilo u katalogu ove izložbe.
Svatlana Spasić-Glid diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1995. na odseku za slikarstvo, u klasi prof. Momčila Antonovića. Magistrirala je na istom fakultetu 1997. Član je ULUS-a od 1996. Na Fakultetu lepih umetnosti u Atini, kao stipendista Vlade Grčke, usavršavala je slikarstvo 1999/2000.

Biljana Đurđević
Salon muzeja savremene umetnosti
U Salonu Muzeja savremene umetnosti imali smo priliku da vidimo samostalnu izložbu slika beogradske umetnice Biljane Đurđević. Izloženo je šest slika na platnu uglavnom velikog formata od kojih su skoro sve nastale u poslednjih godinu dana, osim već izlagane slike Poslednji dani Deda Mraza iz 2001, i ovom prilikom se premijerno izlažu.
U poslednjih nekoliko godina ova slikarka skrenula je na sebe pažnju međunarodne umetničke javnosti svojom specifičnom slikarskom artikulacijom osećanja pretnje, nasilja i nemoći. U centru pažnje njenih slika je telo i oblici telesne ekspozicije u prostoru ekstremnih rešenja. U svom novom ciklusu Biljanu Đurđević posebno okupiraju modusi gledanja i manipulisanja ostarelim telom i stanje koje se može odrediti kao „pasaž između živog i umrlog“, ili pre između ne-živog i ne-umrlog. Utemeljeno na uzorima iz umetnosti renesanse i baroka (Karavađo, Leonardo, Hals, Rembrant i dr.), slikarstvo ove umetnice jedinstven je spoj viđenja savremenih tema kroz klasičnu slikarsku percepciju i egzekuciju, sa izuzetnim osećajem za detalj. Kroz provokativan dijalog sa akademskim i realističkim likovnim idiomima, Biljana Đurđević upućuje na ideološki podtekst nasilnog patrijarhalnog poretka koji nas okružuje.
Kustos ove izložbe je bila Branislava Anđelković-Dimitrijević.

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba
Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve