img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Galerija

28. januar 2004, 23:56 Priredila: Tanja Jovanović
Copied

Posh
Razvoj tradicionalnih britanskih robnih marki
Muzej primenjene umetnosti

Par meseci pre nego što se američka pop ikona Madona udala za britanskog reditelja Gaja Ričija, njegov otac je za buduću suprugu svog sina rekao da je mila i jednostavna devojka. Od te devojke do vlasnice nekadašnjeg imanja Sesila Bitna, čuvenog fotografa, za Madonu možda i nije bio dug put, ali je zato POSH, kao „stil života“ i dalje san većine bogatih Amerikanaca.

Najzanimljivije je poreklo reči koju veoma često koristimo. Reč POSH je skraćenica od Port Out, Starboard Home, što znači leva strana prekookeanskog broda dok plovi ka Indiji, ili desna u povratku. To je najbolji smeštaj za one koji putuju između imperije i kolonije. Kabina se nalazi u senci i putnici mogu da sačuvaju svoj bledi ten. Vreme imperijalnih putovanja je prošlo, ali egalitarizam je samo naizgled izbrisao obeležja posh stila. Umesto plemića i državnika, pravi predstavnici visokog društva danas su filmske zvezde, sportisti, muzičari. U vremenu interneta i hipermarketa posh se posmatra sa izvesnom ironičnom distancom i postaje svojevrstan podsticaj za prodaju, a Britanija se trudi da tu i dalje prednjači.

Izložba „POSH-razvoj britanskih robnih marki“ je britansko (organizacija British council) predstavljanje razvoja vrhunskog dizajna i luksuznih robnih marki, koje se suočavaju sa ujednačavanjem društvenih slojeva, a pre svega globalizacijom. Firme koje su sinonim za luksuz, eleganciju i tradicionalno – Jaguar, Vedžvud, Barberi, Danhil, suočene su s činjenicom da posh nije više određen klasom, već novcem i da im opstanak zavisi od toga koliko će brzo postati dostupne većem broju konzumenata.

Ova izložba se bavi fenomenom dizajnerskog razmišljanja i stvaranja u okviru prestižnih kompanija, uzimajući u obzir promenu značenja klase i ukusa.

Nuspojave
Godišnja izložba Centar za savremenu umetnost
Salon muzeja savremene umetnosti

Izložba „Nuspojave“ bavi se širokim spektrom pratećih pojava različitih društvenih fenomena izazvanih tranzicijom, koji su prisutni u svim zemljama Istočne Evrope. „Nuspojave“ su brojne, nezaposlenost, porast kriminala, ravnodušnost, letargija, manjak imaginacije i solidarnosti, duhovno osiromašenje ili pojava klase nouveau riche.

Kustoski tim, ili kako sebe nazivaju „kolektiv“ koji radi pod nazivom „Što, kako i koga“, iz Zagreba nastojao je da izbegne koncepcijsku zamku striktno tematske izložbe u kojoj su radovi puka ilustracija kustoske ideje. „Nuspojave“ nude određeni koncepcijski okvir, vizuru iz koje predstavljene radove možemo očitati upravo na pozadini izgubljenih iluzija njihovog razrešenja u procesu „normalizacije“ i postupnog približavanja zamišljenom idealu liberalno-demokratske države i slobodnog tržišta, ostavljajući otvoren dijalog između umjetničke i kustoske pozicije“, zapisali su članovi „kustoskog kolektiva“.

Izložba „Nuspojave“ prezentuje širok spektar privatnih interpretacija i ličnih tema koje se postavljaju u odnosu na javno i političko, pa tako otkriva često potisnute i nevidljive identitete, indirektno se dotičući pitanja autentičnosti i fikcije, centra i periferije, i pruža drzak, smeo i duhovit pogled na društvene trendove koji oblikuju našu okolinu i stvarnost kroz mutacije i varijacije prvobitno naizgled jasnih i nedvosmislenih procesa.

Umetnici: EGOBOO.bits, Felix Gmelin, Igor Grubić, Sharon Hayes, Vlatka Horvat, Kristian Kožul, Andreja Kuluničić, Aydan Murtezaoglu, Serkan Ozkaya, Kirsten Pieroth, Bulent Sangar, Marko Tadić, Version.

Old now
Kritičari su izabrali 2004
Galerija kulturnog centra Beograda

Istoričar umetnosti Jovan Despotović dobitnik je nagrade „Lazar Trifunović“ u 2001. godini. Izložbom „Old now“ predstavlja umetnike koji su pre nešto više od dve decenije bili najznačajniji protagonisti preokreta u umetnosti zauzimajući kreativni prostor između tradicionalnih umetničkih disciplina – slikarstva i skulpture. To su Darija Kačić, Radomir Knežević, Mileta Prodanović, Mrđan Bajić i Destil Marković, koji su za ovu priliku izložili nove radove.

U katalogu izložbe Despotović objašnjava: „Najava promene u plastičkoj estetici posle minimalističkih i konceptualnih umetničkih ideologija osme decenije došla je naglo, za većinu neočekivano i na samom početku čak i neobjašnjivo. Velika tema pronalaženja načina prevazilaženja svakojakih i mnogobrojnih ograničenja postavljenih u epohama visokog i poznog modernizma (koje su predugo trajale u posleratnom periodu akademizujući ukupnu likovnu scenu) efikasno je razbijena finim konceptualnim razlaganjem na bitno u praksi i ideologiji vizuelnog stvaralaštva.

No, učinilo se, u jednom trenutku, umetnicima koji su tek stupali na scenu da je to prevazilaženje predugo trajalo, a potreba da se nova kreativnost postavi na drugačije, iznova materijalne osnove, narasla je do tog nivoa da je poput svojevrsne elementarne nepogode pokuljala kao očigledno promenjeno stvaralaštvo sa drugačijim ciljevima, namerama, razlozima…“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure