
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Izložbu fotografija Aleksandra Anđića, urednika fotografije "Vremena", nastalih tokom procesa snimanja sedam domaćih filmova, posetioci beogradske Galerije Artget moći će da vide do 8. avgusta
Izložbu fotoreportera „Vremena“ Aleksandra Anđića „Film iznutra“, čini četrdeset fotografija sa snimanja filmova Slobodana Šijana, Gorana Paskaljevića, Miloša Radovića, Gorana Markovića, Borisa Mitića i Dragana Marinkovića. Anđić, koji je dolazio na snimanja filmova Lepa Diana, Kordon, Otići ili ostati, Pad u raj i druge, svojim fotografijama, insajderski, prikazuje čitav proces pravljenja filma: od instrukcija reditelja, dogovora s glumcima i ekipom do najsitnijih detalja ambijenta, šminke, kostima.
„Nitko od portretiranih ne pozira Anđiću; čini se, naprosto, da oni nisu svjesni njegovog prisustva. Zato i svi na fotografijama odaju čitav spektar pravih, nipošto odglumljenih emocija. Mnoge od ovih fotografija Aleksandra Anđića ostaće nam u sjećanju čak i onda kad zaboravimo gdje smo ih vidjeli i tko ih je snimio. Možda je to i najveća nagrada kojoj se foto-reporter smije nadati“, napisao je u katalogu izložbe Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika „Vreme“. O Anđićevoj umešnosti da neprimetan svojim fotoaparatom uhvati pravu situaciju govori i opaska Gorana Markovića, koji je na otvaranju izložbe, 13. jula, priznao autoru da se uopšte ne seća kada su fotografije nastale.
Aleksandar Anđić je rođen 1973. godine u Beogradu, a fotografijom se bavi već 25 godina. Kao profesionalni foto-reporter prvo je radio za dnevni list „Večernje novosti“, potom u listovima „Dnevni Telegraf“ i „Blic“. U nedeljnik „Vreme“ prelazi 2002. godine, gde je danas urednik fotografije.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve