img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagrade

Ferlingeti u autobusu Čazmatransa

17. oktobar 2012, 21:47 Muharem Bazdulj
Janus Panonius
Copied

Vest agencije AFP prevedena je i distribuisana u medijima širom sveta: američki pesnik Lorens Ferlingeti odbio je da primi Međunarodnu nagradu za poeziju "Janus Panonijus" mađarskog PEN centra vrednu 50.000 evra jer je delimično finansira mađarska vlada, a iz protesta zbog politike aktuelnog premijera Viktora Orbana kojom se krše ljudska prava

Nije, kažu, vijest kad pas ujede čovjeka, nego kad čovjek ujede – psa. Na sličnom fonu, nije vijest kad neko književnu nagradu dobije, nego kad je odbije. Naročito ako nagrada ima pozamašan novčani dio. Sartr i Pasternak odbili su, iz različitih razloga, Nobelovu nagradu, s tim što je Sartr kasnije, doznalo se nedavno, pokušao da dođe do (zasluženog) novca, ali, eto, bezuspješno. Mađarski PEN osnovao je ove godine Međunarodnu nagradu za poeziju „Janus Panonijus“ vrijednu 50.000 evra. Za prvog dobitnika izabran je Lorens Ferlingeti. Ni vijest o osnivanju nagrade, pa ni vijest o prvom laureatu nisu izazvale preveliku pažnju, za razliku od vijesti da je prvi laureat nagradu odbio. Finansijski logističar nagrade je vlada Mađarske, a Ferlingeti nije želio ni simbolički da legitimiše „politiku tog desničarskog režima koji teži autoritarnoj vlasti i sužavanju slobode izražavanja i građanskih sloboda“. Takav potez savršeno se uklapa u Ferlingetijev umjetničko-intelektualni habitus. Ipak, ima neke simbolike u združivanju ta dva pjesnička imena: Jana Panonija i Lorensa Ferlingetija.

KRLEŽIN (KNJIŽEVNI) JUNAK: Janus Panonijus (1434–1472), pjesnik po kojem je Mađarski PEN prozvao svoju veliku nagradu, kod nas je poznatiji kao Jan Panonije ili kao Ivan Česmički. Krajem oktobra 1955. godine, prije nepunih šezdeset godina, dakle, objavio je Miroslav Krleža u „Vjesniku“ esej pod naslovom O pojavi Jana Panonija, s podnaslovom Fragment rukopisa iz oktobra 1942. god. To je jedan od Krležinih eseja u kojima se korijeni jugoslovenske posebnosti projektuju u srednji vijek, pa se tu pojava Jana Panonija kontekstualizuje unutar istog kompleksa čiji su dio i bogumilski mramorovi i zlato i srebro Zadra i srpska i makedonska freska, kao i pojave poput Juraja Dalmatinca ili Juraja Dragišića iz Srebrenice. Jan Panonije je rođen 29. augusta 1434. godine, po svoj prilici u Čazmi, gradiću koji danas ima manje do deset hiljada stanovnika, no izuzetno bogate istorije, gradiću koji savremenim drumskim ratnicima padne na pamet kad god se mimoiđu s nekim autobusom Čazmatransa. Školovao se u Italiji, ponajviše u Ferari i Padovi. Po povratku u Mađarsku, obavlja visoke crkvene dužnosti, najprije kao kanonik crkve u Varadinu, a kasnije kao biskup u Pečuhu. Skončao je na Medvedgradu kod Zagreba, u ne do kraja razjašnjenim okolnostima, kao zavjerenik protiv kralja Matijaša Korvina, ne navršivši trideset osam godina života. U pomenutom eseju, Krleža Jana Panonija naziva poganinom, bezbožnikom te Marcijalom svoga vremena.

SVETLA (VELE)GRADA: Ako bismo Lorensa Ferlingetija nazvali Marcijalom našeg vremena, to zasigurno ne bi bila pogrešna paralela. Ako je Marcijal bio pjesnik urbanosti i života, urbanog života u jednoj epohi (staro)rimske istorije, slična stvar se skoro dvije hiljade godina kasnije može primijeniti na Ferlingetija. Sin Karla Ferlingetija, talijanskog doseljenika iz Breše, Lorens, rodio se u Njujorku 1919. godine. Otac Lorensov umro je šest mjeseci prije njegovog rođenja. Jan Panonije je ostao bez oca u ranom djetinjstvu. Panonija je odgojio Ivan Vitez od Sredne, koji mu je, najvjerovatnije, bio ujak. Ferlingetija je odgojila ujna, Emili Monsanto. Nakon školovanja, Ferlingeti je tokom Drugog svjetskog rata vojnik u američkoj vojsci, a poslije rata njegov život se prepliće sa istorijom beat pokreta. Doktorirao je na Sorboni s disertacijom na francuskom jeziku na temu „Grad kao simbol u modernoj poeziji: u potrazi za tradicijom metropole“, a zatim je u San Francisku otvorio knjižaru i izdavačku kuću City Lights. Već decenijama Ferlingeti je istovremeno i kultni izdavač i pjesnik čije se knjige prodaju u milionskim tiražima i aktivista čija se kritička riječ čuje i sluša. Danas je devedesettrogodišnjak duhovno mlađi od mnogih od kojih je matematički trostruko stariji.

SREDNJI PRST: Jan Panonije je umro dvadeset godina prije nego će Kolumbo otkriti Ameriku. Ipak, žiri koji je odlučio da nagradu prozvanu njegovim imenom dodijeli Amerikancu Lorensu Ferlingetiju znao je šta radi. Kao što je, uostalom, i Lorens Ferlingeti znao šta radi kada ju je odbio. Duh pobune se u različitim vremenima javlja na različite načine, ali ima nečeg zajedničkog u Panonijevom urotništvu i u bogatom i razuđenom Ferlingetijevom (političkom) angažmanu čija je najrecentnija epizoda odbijanje nagrade „Janus Panonijus“. Nije Ferlingeti zapravo uradio ništa drugo do demonstrirao kako za njega vrijedi slogan practice what you preach. U skladu sa finalom svoje glasovite pjesme, on je Viktora Orbana samo pozdravio. Mislim, naravno, na onu pjesmu čiji završni stihovi (u prevodu Voje Šindolića) zvuče ovako:

I svakom nacionalistu nije važno koje nacije u nije važno
kojem svijetu Crnom, Smeđem ili Bijelom koji
ubija u ime svoje nacije
I svakom proroku ili pjesniku s puškom ili patent nožem
i svakom silovatelju duhovnog prosvjetljenja koji
prosvjetljuje uz pomoć sile i svakom silovatelju
sile svake nasilne države
I bilo kome i svima što ubijaju i ubijaju i ubijaju i
ubijaju u ime Mira
podižem svoj srednji prst
kao jedini dostojan pozdrav.

Lorens Ferlingeti
Lorens Ferlingeti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

20.novembar 2026. S. Ć.

Bibliotekari: Jasmina Ninkov je nedostojna da zauzima rukovodeće mesto

Sindikalci Biblioteke grada Beograda kažu da su 16 godina svedočili radu Jasmine Ninkov, i da zato podržavaju kolege iz Narodne biblioteke Srbije koji traže njenu ostavku

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure