Kultura
Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture
Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata
pasolini-p1gorePazolini po Pazoliniju; priredio Luiđi Fontanela; prevod sa italijanskog Saša Moderc Fakultet za medije i komunikacije, Beograd/ Multimedijalni institut, Zagreb, 2022.
Pjer Paolo Pazolini bio je neobična pojava i prema merilima vremena u kome odvažnost javnog delovanja nije bila retkost već istinska odlika intelektualaca: nesvakidašnje hrabar, renesansno svestran (pisac, reditelj, predavač, pesnik, slikar…), a istovremeno kartezijanski temeljan, poštovalac klasičnog stila i kompozicije (od proze do filma), anarhističan u pristupu temi, agnostik koji je u isto vreme i religiozan, marksista u sporu sa komunistima. Kao savremenik Sartra, Bunjuela, Dalija i Godara, Pazolini je i svojim delima i svojim angažmanom išao makar korak dalje u prevazilaženju, kako je sam govorio – buržoaskih granica i kodifikacija. Odricao se svojih ranijih dela, menjao stil u različitim segmentima svoga opusa, neprestano je preispitivao kako svoj umetnički rad, tako i neposredan društveni anganžman, o čemu svedoče intervjui sa tada poznatim novinarima. Predstavljajući Eros kao slobodu, nasuprot mračnom licu Tanatosa, koji telo svodi na stvar, a seks na dominaciju, Pazolini – u ovome blizak Markuzeu – kritikuje svaki vid postvarenja, upotrebe čoveka kao sredstva i njegovo podređivanje otuđenim svrhama – u savremenom buržoaskom društvu i njegovoj fašističkoj senci. Otvoreno govoreći o svojoj (homo)seksualnosti i njenoj javnoj osudi u Italiji (roman Amado mio i autobiografska proza Grešna dela), Pazolini otkriva fašistički smisao takozvane buržoaske seksualnosti – u čemu će ga tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka slediti nemački reditelj Rajner Verner Fasbinder. Eros se kao sloboda najpre ispoljava, kaže Pazolini u Fontanelovoj knjizi, kao ljubav koja ne poznaje ograničenja; dete ne vidi klasne razlike, ono sve posmatra u izvornom ontološkom ključu, uviđa ili naslućuje same fenomene ljudskog postojanja, koji sve ljude iz njegove okoline čine ljudima. Hijerarhija bogatih i siromašnih, koja je u Pazolinijevom detinjstvu imala najpre rasističku notu, uspostavljanje klasnih razlika, obrazuje drugačiju ontologiju. Tako se nesputana ljubav podređuje društvenim razlikama, a ove postaju “kosmička sila” koja dovodi do fašističke upotrebe čoveka.

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata
Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Građanski pokret Bravo iz Novog Sada traži izveštaj o trošenju novca u Operi Srpskog narodnog pozorišta, a "Niš moj grad" ukazuje da su ugovori za Međunarodni filmski festival potpisivani nakon završetka posla

Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen

Deo Narodnog muzeja Srbije, Arheološki muzej Đerdapa dobija novu stalnu postavku sa više od 1.100 eksponata koji svedoče o promenama kulturnog pejzaža tog kraja
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve