
EXIT
Kraj EXIT-a uz više desetina hiljada „pumpaj“
Bez obzira da li će večeras biti kraj ovogodišnjeg ili celog EXIT festivala, njegovo zatvaranje će se pamtiti po uzvicima „pumpaj“ desetine hiljada ljudi na Petrovaradinskoj tvrđavi
Reagovanje Evrope Nostre i njene organizacije u Srbiji, povodom dokumenta koje je objavilo "Vreme", prema kome je i direktor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda doprineo odluci da se poruši Generalštab. Donosimo hronologiju dosadašnjih odbijanja srpske vlasti da spase Generalštab
Portal „Vremena“ je 8. jula objavio dokument koji dokazuje da je i prvi čovek Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture zaslužan zašto je kompleksu Generalštaba oduzet status kulturnog spomenika, a ne samo njegov kolega iz Republičkog zavoda.
Do tada, o tom dokumentu nije znao niko iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, iako ga je potpisao tadašnji v.d. a od nedavno direktor te ustanove Aleksandar Ivanović, i iako ima njen pečat.
Ova informacija je izazvala reagovanje Evrope Nostre, vodeće evropske mreže za očuvanje kulturnog nasleđa, koja je 18. marta ove godine kompleks Generalštaba uvrstila na listu „7 najugroženijih spomenika kulturnog nasleđa u Evropi“.
Procedura je bila protivzakonita
Sneška Kvadvlih-Mihailović, generalna sekretarka Evrope Nostre kaže za „Vreme“ da ova organizacija „izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih događaja u vezi sa zaštitom modernističkog kompleksa Generalštaba u Beogradu“.
A evo i zašto:
„Nakon pažljive analize dostupne dokumentacije i činjenica, kao i nedavne posete Beogradu eksperata iz Evrope, sasvim je očigledno da je procedura brisanja ovog kompleksa iz registra nepokretnih kulturnih dobara u suprotnosti sa zakonodavnim okvirom Republike Srbije, kao i sa međunarodnim standardima i obavezama koje je država preuzela, uključujući i Faro konvenciju o vrednosti kulturnog nasleđa za društvo.“
Posebno zabrinjava, kaže generalna sekretarka Evrope Nostre, da su, „prema informacijama koje su tek nedavno isplivale na videlo dana, rukovodioci Gradskog i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture uputili istog dana Ministarstvu kulture dokumenta koje su potpisali bez znanja i konsultacija sa stručnjacima koji čine kolektiv ova dva Zavoda, i koji sadrže problematične tvrdnje koje nisu utemeljene u važećem pravnom okviru i stručnim analizama.“
Podseća da „dok je v.d. direktor Republičkog zavoda trenutno pod istragom u sklopu koje je on i priznao da je falsifikovao dokument koji je poslat Ministarstvu kulture kako bi omogućio Vladi Srbije da donese sporne odluke 14. novembra prošle godine, v.d. direktor Gradskog zavoda je nagrađen imenovanjem na stalnu funkciju rukovodioca ove važne institucije.“
Hronologija pokušaja da se spase Generalštab
Sve to govori o alarmantnom stanju sistema institucionalne zaštite kulturnog nasleđa u Republici Srbiji.
O tome govore brojni pokušaji struke i organizacija da na to upozore institucije.
Vesna Marjanović, generalna sekretarka Evropa Nostra Srbija, kaže za portal „Vremena“ da je „borba za očuvanje modernističkog kompleksa Generalštaba u Beogradu danas je postala simbol opšte borbe za odbranu kulturnog nasleđa glavnog grada, vladavinu prava i pravo građana da odlučuju o javnom dobru“.
Podseća da je sve „započelo udruživanjem stručne zajednice – arhitekata, konzervatora, akademika, urbanista – i civilnog društva koji su odmah ukazali na istorijsku, arhitektonsku i simboličku vrednost Generalštaba. Na osnovu mišljenja na javnoj raspravi kojoj je prisustvovalo više od 350 arhitekata i inženjera različitih struka, održanoj 23. aprila 2024. godine na Građevinskom fakultetu, formirana je Radna grupa, u kojoj je učestvovala i Evropa Nostra Srbija, a koja je imala zadatak da izvrši analizu svih dotadašnjih aktivnosti i dokumenata vezanih za sudbinu kompleksa Beogradskog sajma i ansambla Generalštaba.“
„Kao rezultat, usvojena je i Deklaracija o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba koju je u medjuvremenu potpisalo 6.500 arhitekata, inženjera i konzervatora, kao i brojne institucije iz Srbije i Evrope. uvremenu potpisalo 6.500 arhitekata, inženjera i konzervatora, kao i brojne institucije iz Srbije i Evrope. Iako su među potpisnicima bile pretežno organizacije iz Srbije, važno je istaći da su se ovom pozivu priključile i kolege iz Slovenije, Crne Gore, Češke i Bugarske.“
U sred tragedije
Prvi zajednički dopisi upućeni Vladi Republike Srbije i Ministarstvu kulture, kaže Vesna Marjanović, „upozoravali su da bi ukidanje statusa zaštite ovog kompleksa bilo nezakonito i duboko štetno po ceo sistem zaštite kulturnog nasleđa u zemlji. Dakle, sve ove aktivnosti i mobilizacija struke i javnosti, počinju 7 meseci pre donošenja spornih odluka Vlade Republike Srbije 14. novembra 2024. godine.“
„U sred velike tragedije zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu i masovnog izliva tuge zbog nevinih žrtava, zaista je neshvatljivo da se Vlada Republike Srbije odlučuje da donese Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane u Beogradu.“
Zatim, nabraja Vesna Marjanović, već 17. decembra, Regulatorni institut za održivu energiju i životnu sredinu – RERI, takođe potpisnik pomenute Deklaracije, podneo je inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti ove odluke Vlade.
Ansambl Generalštab
U međuvremenu, studenti Arhitektonskog fakulteta i Univerziteta umetnosti pod nazivom Ansambl Generalštab, organizuju više desetina prezentacija i razgovora na univerzitetima i u drugim javnim prostorima, objašnjavajući vrednosti ovog spomenika kulture i viziju mlade generacije o njenoj sudbini i obnovi.
„Borba za očuvanje Generalštaba postaje i studentska borba“, kaže Vesna Marjanović.
Zatim je evropska organizacija Evropa Nostra uvrstila kompleks Generalštaba na svoju listu „7 najugroženijih spomenika kulturnog nasleđa u Evropi“.
Vesna Marjanović kaže da „ova odluka nije doneta olako – iza nje je stajalo više meseci pažljive analize, uvida na terenu i razgovora sa domaćim i evropskim stručnjacima i institucijama. Ova odluka Evropa Nostre potvrđuje da je Generalštab prepoznat kao zajedničko evropsko kulturno nasleđe i jedinstven primer modernizma u Srbiji i Evropi“.
Zahtev za smenu direktora
U aprilu 2025. godine, podseća, 51 stručnjak Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, u dopisu upućenom Ministarstvu kulture i Vladi Republike Srbije, ponovo ukazuju na povrede Zakona o kulturnom nasleđu i neophodnih procedura, te traže smenu v.d. direktora RZZSK Gorana Vasića zbog grubog kršenja zakona i profesionalne etike. Javnost je s pravom bila uznemirena otkrićima o falsifikovanim dokumentima i nizu protivzakonitih radnji. O ovom slučaju pišu i uticajni međunarodni mediji kao što su Njujork Tajms i Observer.
I najnovija uznemiravajuća informacija je ona o dokumentu koji je pre godinu dana potpisao tada v.d. direktor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Aleksandar Ivanović. „To je poražavajući znak stanja institucija koje bi trebalo da budu stubovi struke, zakonitosti i zaštite kulturnog nasleđa“, kaže Vesna Marjanović.
Evropski parlament i UN
Sneška Kvadvlih -Mihailović naglašava da je „značajno i što je Evropski parlament, u svom izveštaju o Srbiji koji je usvojen 7. maja, uputio snažno upozorenje zbog netransparentnih i potencijalno nezakonitih postupaka koji se tiču statusa Generalštaba, pri tom ukazujući da su ovakvi slučajevi direktno povezani sa širim pitanjima vladavine prava, kao i poštovanja evropskih standarda i vrednosti. Zabrinutost je izrazila i specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za kulturna prava Aleksandra Ksantaki, koja je uputila zvanično pismo Vladi Srbije i istakla da informacije o slučaju Generalštaba ukazuju na moguće kršenje međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava i zaštite kulturnog nasleđa“.
Ka održivom rešenju
Generalna sekretarka Evrope Nostre najavljuje da će ova organizacija „nastaviti da pomno prati situaciju u vezi sa Generalštabom u bliskoj saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima. Spremni smo da pružimo svu potrebnu stručnu i savetodavnu podršku, kako bi se pronašlo održivo rešenje za obnovu ovog kulturnog dobra koje će biti u javnom interesu i u skladu sa najvišim evropskim standardima zaštite kulturnog nasleđa.“
„Čvrsto verujemo da očuvanje Generalštaba ne predstavlja prepreku razvoju. Naprotiv, to je prilika da se uz poštovanje zakona i struke i kroz kvalitetan i sveobuhvatan dijalog pronađe rešenje za obnovu ovog kulturnog dobra na način koji koje će doprineti dugoročnom javnom interesu i očuvanju kulturnog identiteta Beograda i Srbije“, ocenjuje Sneška Kvadvlih-Mihailović, generalna sekretarka Evrope Nostre.
Bez obzira da li će večeras biti kraj ovogodišnjeg ili celog EXIT festivala, njegovo zatvaranje će se pamtiti po uzvicima „pumpaj“ desetine hiljada ljudi na Petrovaradinskoj tvrđavi
Na ovogodišnjem Pulskom festivalu nagrada „Fabijan Šovagović“ dodeljena je legendarnom glumcu Bogdanu Dikliću, Konstraktin koncert je bio atrakcija, a na raznim programima je i desetak hrvatsko-srpskih koprodukcija
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve