img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjice - Artur Rembo (1854–1891)

Dva života, pesnik i trgovac

11. novembar 2004, 00:37 Muharem Bazdulj
Copied

Engleska je ove godine obeležila stogodišnjicu rođenja Grejema Grina, Poljska stogodišnjicu Vitolda Gombroviča, Latinska Amerika takođe jednu stogodišnjicu rođenja – Pabla Nerude. Francuska, međutim, nije slavila stogodišnjicu, nego stoleće i po od rođenja jednog od svojih najvećih pesnika svih vremena. Reč je, naravno, o Arturu Rembou

PESNIK: Verlenov crtež na koricama novog izdanja Remboovih pesama (Paideia, 2004)

Cijeli je svijet u posljednjih godinu dana poludio za knjigom jedne šesnaestogodišnjakinje. Samo je u Italiji prodano blizu milion kopija intimnog dnevnika izvjesne Melise P. pod nazivom Sto poteza četkom prije spavanja. Ukoričena pornografska praksa curetka u pubertetu prevedena je na mnoštvo svjetskih jezika tako da se širom planete može čitati o njezinim vrhuncima. Nije, naravno, problem pronaći nekog teoretičara koji će pronaći u ovoj knjizi vrhunsku literaturu, vjeran prikaz moralne bijede mladeži, alijenacije u svijetu bez boga, dehumanizacije kao ultimativne posljedice seksualne revolucije. Moralisti će se, naravno, zgražavati, dok će skeptici kazati da je i teško nadati se nečem boljem od jedne današnje tinejdžerke. Prije više od stotinu godina, međutim, bilo je moguće da jedan tinejdžer piše najbolju poeziju na svijetu.

PIJANI BROD: Ime mu je zapravo bilo Žan Nikolas Artur Rembo. Rodio se dvadesetog oktobra 1854. godine u Šarlevilu. U prvoj mladosti bio je ustvari fino i uzorno dijete. U školi se isticao blistavom inteligencijom, a neki su nastavnici uspjeli čak i naslutiti njegovu genijalnost. Rembo je, moglo bi se reći, bio preteča onih gimnazijalaca što su bez imalo učenja uvijek najbolji đaci i koji uz sve moguće petice u svjedodžbi moraju ipak imati i jednog keca – iz vladanja! Za Remboa je karakterističan izuzetno širok raspon tumačenja njegovog lika & djela. U tom je kontekstu zanimljiv način na koji ga opisuje Vladimir Stanojević u poznatoj knjizi Tragedija genija: „Imao je džinovski stas, zapuštenu spoljašnost, neobuzdanu i nestalnu narav i bio uvek nezadovoljan svojom sadašnjicom, žudeći za stalnim promenama i uživanjima na svoj način.“ Sa petnaest-šesnaest godina buknuo je iz Remboa pjesnički i lutalački duh, buknuo poput gejzira – nezapamćeno snažno. Rembo je zapravo avangardno i radikalno najavio ono Eliotovo proročanstvo o tome kako je lako biti pjesnik do dvadeset i pete godine života. Pobjegavši od kuće u Pariz, Rembo se potuca od nemila do nedraga. U romanu Život je drugdje Milan Kundera na nekoliko mjesta navodi anegdote iz Remboovog života: kako se ovaj Kunderin roman bavi u isto vrijeme i jednim konkretnim pjesnikom i pjesnikom kao mogućnošću, pjesnikom kao ljudskom sudbinom, jasno je da je kao takav nezamisliv bez Remboa. Kao u nekoj Borhesovoj priči Rembo je cijelu poetsku spiralu jednog velikog pjesničkog opusa sažeo u tek nekoliko godina. Sa šesnaest godina napisao je Pijani brod, pjesmu što je uz neke Bodlerove najvažnije lirsko djelo francuske književnosti devetnaestog stoljeća. Sedamnaestogodišnji Rembo već je klasik, barem iz današnje perspektive. Blisko prijateljstvo (nazovimo to tako) sa Verlenom skandaliziralo je ondašnju javnost, a kroz dramski komad Kristofera Hamptona i film Totalno pomračenje Agnješke Holand uplelo se i u masovnu kulturu našeg vremena. Tri-četiri godine nakon fascinantnog debija, u istoriji umjetnosti neusporedivog sa bilo čime, Rembo potvrđuje da nije – popmuzički rečeno – one hit wonder i obznanjuje poetsku zrelost. Sezona u paklu i Iluminacije su magično sugestivna djela „kasnog“ Remboa što u isto vrijeme smiruju vulkansku strast Pijanog broda, zadržavajući njegovu bujnost uz svojevrsno poniranje u meditaciju.

ESTETIKA TIŠINE: Negdje između osamnaeste i dvadeset i prve godine, na ničijoj zemlji između mlađeg i „pravog“ punoljetstva, između – iz američke perspektive – rođendana koji ti daje pravo glasa i rođendana što ti omogućava da legalno sjedneš za šank i naručiš pivu, Rembo je, kako se to obično kaže, zašutio. U nekim biografijama stoji kako je pjesnik Rembo umro, a čovjek Rembo nastavio živjeti. A čovjek Rembo u tom je životu bio „prosjak, sojtarija, vojnik revolucionar, istovarivač robe, fabrikant, konstruktor, arhitekta, zidar, geolog, zemljoradnik, komisioner i istraživač“. Na mapu njegovih lutanja upisuju se: London, Štutgart, Naksos, Beč, Malezija, Stokholm, Kopenhagen, Kipar, Egipat, Abisinija, Marsej. Desetog novembra 1891. godine Rembo je skončao u marsejskoj bolnici. U pjesmi Mrtvi Rembo Peti Smit je zapisala: „tridesetsedam mu je. odrezali su mu nogu. sifilis nadire./ kremni virus. misteriozni projektil u dupetu jednog m-5./ žrtva pati od uništene duše. izraz lica mu idiotski a/ njegov izvanredni jezik zaludan, nabreknut.// rembo. nije više hrabri mladi konjanik s abisinijske visoravni./ takva strast okamenila se zauvijek.“ Nije Peti Smit jedina (pop)kulturna ikona našeg vremena opsjednuta, može se slobodno reći, Remboom. Bob Dilan, Džek Keruak i Džim Morison samo su neki od umjetnika čije je djelo nezamislivo bez remboovske inspiracije. Znakovito je, međutim, da je Rembo jednako snažno inspirirao i „elitnu“ i „popularnu“ kulturu našeg vremena. U glasovitom eseju Estetika tišine, eseju koji otvara knjigu Stilovi radikalne volje, Sjuzan Zontag upravo u Rembou, Vitgenštajnu i Dišanu nalazi paradigme za estetiku tišine. „Zajedno za egzemplarnim poricanjem vlastitih vokacija, svaki od ovih ljudi obznanio je da svoja prethodna dostignuća u poeziji, filozofiji i umjetnosti smatra tričavim i nevažnim. No izbor permanentne šutnje ne negira njihov prethodni rad. Naprotiv, to mu retroaktivno dodaje moć i autoritet: odricanje od djela biva novi izvor njegove vrijednosti, potvrda neoborive ozbiljnosti.“

TRGOVAC: Rembo u Abisiniji

ODN I OSTER: Priča o genijalnom dječaku-pjesniku što je u odraslim godinama zašutio, zavela je i neke od najvećih pjesnika i prozaika dvadesetog vijeka. Najbolji su primjeri Vistan Hju Odn i Pol Oster. U decembru 1938. godine Odn je napisao jednu od svojih najslavnijih pjesama. Pjesma, zapravo sonet, zove se jednostavno – Rembo i nepogrešiva je, kako to zapravo i jesu Odnove pjesme. Oster pak u Knjizi Iluzija, romanu što na izvjestan način kao da varira jedan kratki zapis Džima Morisona („Pogrešno je smatrati da je umjetnosti potreban gledalac da bi postojala. Film se vrti bez ičijih očiju. Bez njega gledalac ne postoji. Film osigurava postojanje gledaoca.“), ne može jednostavno ispričati priču o Hektoru Manu bez Remboa u pozadini, Remboa kao simbola koji nalikuje vodenom žigu.

Melisa P. s početka ovog teksta prodala je u domovini, rekli smo, za kratko vrijeme blizu milijun kopija svoje knjige. Kažu da se prvi tiraž Remboove Sezone u paklu prodao, međutim, u samo šest primjeraka. Umjetnost i trgovina nisu isto, ma koliko današnja masmedijska propaganda tvrdila suprotno; nisu isto jer ljubav se ne trži. U vremenu kad većina pjesnika jesu i trgovci, zvijezda Artura Remboa sija još jače. Može se biti pjesnik i trgovac, ali ne u isto vrijeme – to nam poručuje Rembo. Biti pjesnik i trgovac istodobno znači jednostavno biti samo trgovac. U svojoj autobiografiji Pol Oster kaže: „Većina pisaca vodi dvostruki život.“ Rembo nije želio voditi dvostruki život, više je volio živjeti dva života. Poslije života pjesnika – život trgovaca; poslije Hamleta – Fortinbras; pjesme su napisane – ostala je šutnja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure