Prošlo je 30 dana tokom kojih je država mogla, da je htela, da otkupi kompleks Stare šećerane i tako sačuva ovo kulturno dobro. Organizacija Beograd u pokretu traži garancije od novog vlasnika da neće srušiti ovo zdanje
Organizacija Beograd u pokretu saopštila je da je istekao rok od 30 dana koji je država imala da iskoristi pravo preče kupovine u slučaju Stare šećerane, zbog čega su bili prinuđeni da se obrate novom vlasniku kompaniji Vrenje d.o.o. i zatraže pisane garancije i projekat da objekat neće biti srušen.
Kako je naveo izvršni direktor organizacije “Beograd u pokretu” Nikola Radin, zgrada šećerane ima kulturno-istorijski značaj, zbog čega i traže garancije da neće biti srušena.
“Ovaj zahtev nije samo pitanje očuvanja objekta, već i poštovanja nasleđa i vrednosti koje predstavljamo. Sa obzirom na to da država nije iskoristila pravo preče kupovine uprkos obećanjima, jasno poručujemo da nam ne trebaju ‘TikTok ministri’, već ozbiljni ljudi koji drže svoju reč i koji su spremni da se odgovorno odnose prema kulturnom nasleđu i javnom interesu”, poručio je Radin.
Država nije učestvovala
Podsetimo, 11. juna Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, firmi koja proizvodi alkohol za 690 miliona dinara. Država nije ni učestvovala na licitaciji.
Gradski parlament je 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.
„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.
Obećanja dva ministra
A onda je aprila ove godine Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Tako je data dozvola da se ovo naselje proširi na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.
Dan pre licitacije, dva ministra, građevinarstva Goran Vesić i kulture Nikola Selaković, obišli su Staru šećeranu uveravajući da će sve biti po zakonu, odnosno, da se kulturno dobro neće prodavati.
Selaković jer rekao da je „ovaj prostor pod zaštitom države, kao kulturno dobro od najvišeg značaja. On to mora i treba da ostane“.
Na licitaciji nije učestvovala država, iako je imala prava. S obzirom da je Stara šećerana kulturno dobro, država je po Zakonu o kulturnim dobrima iz 2021. godine imala prava i preče kupovine. Još uvek se očekuje da će ona iskoristiti to svoje pravo i spasti Šećeranu. Naime, po zakonu država ima prava da u roku od mesec dana otkupi Šećeranu od Vrenja po ceni po kojoj je danas prodata.
Neposredno nakon licitacije, ministar Goran Vesić je rekao da “ nažalost, država ne može da utiče na rad stečajnih upravnika. Ono što može da učini država je da iskoristi pravo preče kupovine što se nadam da ćemo da učinimo“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!