img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spajanje medija

Donald i Hilari kao operski junaci

23. novembar 2016, 22:34 Jelena Novak
Copied

Opera počinje da izgleda i da se "ponaša" kao televizija: kompozitori grade svoja dela na medijskim događajima, pa su operski likovi postali Berluskoni, papa, Putin, Klinton, talibani, Ledi Gaga...

Za „Vreme“ iz Amsterdama

Nekada su opere znale da veličaju grandiozne persone ili njihove podvige. Danas opera postaje pevajuće kritičko ogledalo, ekran na kome su u operske likove proizvedeni političari, predsednici, predstavnici, televizijske figure, i ostale medijske ličnosti. Dva nedavno održana koncerta u Holandiji pokazala su da je odnos između televizije i „klasične muzike“ otvoreno polje koje donosi uzbudljive inovacije, naročito mediju opere. Holandski kompozitor Jakob ter Feldhaus (umetničko ime Jacob TV) stvara dela koja balansiraju između popularne i „klasične“ muzike, a kritički je nastrojen prema materijalizmu zapadne kulture i banalnosti medija, naročito televizije. U holandskom srednjovekovnom gradiću Den Bošu je 8. novembra, tokom američke izborne noći, u okviru festivala November Music izvedena Ter Feldhausova rijaliti opera The News (Vesti, 2012).

Reč je o delu u kome je uživo izvođena muzika sinhronizovana sa ne-fikcionalnom slikom iz internacionalnih medija, dok je muzički tok zasnovan na ritmu govora. Drama je konstruisana korišćenjem odlomaka vesti u kojima govore političari, naučnici, televanđelisti, atletičari, i razni „selebritiji“ koji diskutuju događanja, od globalnog zagrevanja, do kreditne prezaduženosti, od pitanja rata i mira do trivijalnosti, tako pokazujući opsesiju zapadnog društva javnom slikom, slavom, katastrofama i moralisanjem. Na sceni je muzički ansambl (tri saksofona, truba, trombon, udaraljke, bas-gitara/ kontrabas, flauta, klavir, gitara i dve pevačice, uprizorene kao voditeljke televizijiskog programa). Iza njih je projektovan video od niza TV fragmenata vesti.

Dakle: američka je izborna noć, prostor nekadašnje fabrike slatkiša u Den Bošu i Jacob TV: stekli su se uslovi za opersku karikaturu poznog kapitalizma. Te noći jedan od operatizovanih „priloga“ Vesti je zasnovan na odlomcima izbornih obraćanja Donalda Trampa i Hilari Klinton. Upečatljiva je petlja u kojoj Tramp manijakalno ponavlja „I am your voice“ (Ja sam vaš glas). Nakon toga Hilari „tercira“: „We’ll fix it together“ (Popravićemo to zajedno). I muzički i vizuelni jezik koji su korišćeni rade sa estetikom kiča. Međutim, reinvencija, ponavljanje i taloženje kiča na kraju imaju antikič dejstvo. Govoreći jezikom kiča Jacob TV govori o odsustvu mere. Ali, mera se ipak pojavljuje u njegovim višestrukim audio-vizuelnim montažama i dozirana je ironijom koju mladi izvođači, studenti Fontis konzervatorijuma odlično osećaju i interpretiraju.

Tako je Jacob TV verovatno postao prvi kompozitor koji je operatizovao najnovijeg američkog predsednika, i to u izbornoj noći dok ovaj još nije bio izabran. Iako je delo zabavno usled parodije banalnosti i stereotipa, ono me je ipak ostavilo sa osećanjem nemira i melanholije, jer materijali koji se kandiduju za ulazak u ovakve karikatura-vesti su nepregledni…

Nekoliko dana ranije, 2. novembra, u Amsterdamu, u Muzičkoj zgradi, harfistkinja Lavinija Mejer je održala koncert na čijem su programu takođe bila dela Jacob TV-a. Melanholija koja se nametnula kao osnovno osećanje nakon Vesti u Den Bošu, bila je i crvena nit ovog koncerta u Amsterdamu. Solo na harfi otvorio je koncert delom Saudades, neprevodivom portugalskom rečju koja ukazuje na produbljenu melanholiju, nostalgiju povodom nedostatka osobe, mesta ili vremena. Koncert je završen svetskom premijerom dela Harper Songs za mecosopran, harfu i dvoje perkusionista, koje melanholiju razobličava do osećanja spokoja. Najupečatljivije delo te večeri, međutim, bilo je Gradovi menjaju pesmu pitica (2007) za harfu, marimbu, traku i video. Ono gotovo da bi se moglo svrstati u operu zajedno sa Vestima. Audio-snimci uznemirenih vokala uz dokumentarni video-materijal otkrivaju urbane američke „ženske priče“ sa ruba zakona koje govore o prostituciji, drogama, patnji, kriminalu. Slike američkih predgrađa, otežani, uznemireni glasovi, socijalni milje i „ugodna“ pratnja harfe i marimbe grade kič-paket kapitalističkog realizma. I u ovom delu televizijski izraz biva razgrađen i remontiran u audio-vizuelni spektakl koji pravi otrežnjujuće rezove u razumevanju društva u kome nastaje. Stiže se do televizija posle televizije.

U vreme kada se pojavila prva TV opera (opera komponovana za televizijsku produkciju) Amahl i noćni posetioci (1951) Đankarla Menotija. medij televizije je bio etabliran i nije bilo sumnji oko toga šta on jeste i kako funkcioniše. Danas se televizija suočava sa transformacijom u doba interneta, a opera živi svoj drugi život nakon „smrti“ koja joj je više puta prognozirana. Na delu je operatizovanje televizije koje kompozitori grade na medijskim događajima, uglavnom događajima iz vesti, a pritom se poigravaju estetikom televizijskog izraza kroz koji je vest plasirana. Opera počinje da izgleda i da se „ponaša“ kao televizija iako nije napravljena za televizijski medij. Neki od najupečatljivijih primera su „CNN opere“ Džona Adamsa i Pitera Selersa, video-dokumentarne opere Stiva Rajša i Beril Korot, pomenuta rijaliti opera Vesti i jednominutne opere (2012–2014) holandskog kompozitora Mišela van der Aa. Na tragu operatizovanja televizije Mišel van der Aa pravi jednominutne operske karikature koje su višeznačni portreti osoba ili događaja koji su imali značajan nacionalni ili internacionalni medijski upliv: na primer, božićno obraćanje naciji holandske kraljice Beatris, portret holandskog kriminalca Vilema Holedera, neobjašnjivi nestanak malezijskog aviona MH 370, tragedija čileanskih rudara koji su danima bili zarobljeni ispod površine zemlje… Sve ove opere su izvedene uživo u televizijskom studiju, a u okviru serije sličnih poručenih dela u okviru holandske mreže VARA.

Operski likovi Jacob TV-a su postali Berluskoni, papa, Putin, Tramp, Klinton, talibani, Ledi Gaga, razni TV voditelji. Oni verovatno nisu očekivali da će na ovakav način propevati. Iz razgovora sa kompozitorom saznajem za cenzurisanje Vesti pre izvođenja u Italiji i u Rusiji. Politički pritisci u umetničkoj sferi svedoče o tome da navedeni junaci osećaju neprijatnost u operskoj situaciji. Ne mogu a da ne zamislim plejadu potencijalnih domaćih operskih karaktera.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure