img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spajanje medija

Donald i Hilari kao operski junaci

23. новембар 2016, 22:34 Jelena Novak
Copied

Opera počinje da izgleda i da se "ponaša" kao televizija: kompozitori grade svoja dela na medijskim događajima, pa su operski likovi postali Berluskoni, papa, Putin, Klinton, talibani, Ledi Gaga...

Za „Vreme“ iz Amsterdama

Nekada su opere znale da veličaju grandiozne persone ili njihove podvige. Danas opera postaje pevajuće kritičko ogledalo, ekran na kome su u operske likove proizvedeni političari, predsednici, predstavnici, televizijske figure, i ostale medijske ličnosti. Dva nedavno održana koncerta u Holandiji pokazala su da je odnos između televizije i „klasične muzike“ otvoreno polje koje donosi uzbudljive inovacije, naročito mediju opere. Holandski kompozitor Jakob ter Feldhaus (umetničko ime Jacob TV) stvara dela koja balansiraju između popularne i „klasične“ muzike, a kritički je nastrojen prema materijalizmu zapadne kulture i banalnosti medija, naročito televizije. U holandskom srednjovekovnom gradiću Den Bošu je 8. novembra, tokom američke izborne noći, u okviru festivala November Music izvedena Ter Feldhausova rijaliti opera The News (Vesti, 2012).

Reč je o delu u kome je uživo izvođena muzika sinhronizovana sa ne-fikcionalnom slikom iz internacionalnih medija, dok je muzički tok zasnovan na ritmu govora. Drama je konstruisana korišćenjem odlomaka vesti u kojima govore političari, naučnici, televanđelisti, atletičari, i razni „selebritiji“ koji diskutuju događanja, od globalnog zagrevanja, do kreditne prezaduženosti, od pitanja rata i mira do trivijalnosti, tako pokazujući opsesiju zapadnog društva javnom slikom, slavom, katastrofama i moralisanjem. Na sceni je muzički ansambl (tri saksofona, truba, trombon, udaraljke, bas-gitara/ kontrabas, flauta, klavir, gitara i dve pevačice, uprizorene kao voditeljke televizijiskog programa). Iza njih je projektovan video od niza TV fragmenata vesti.

Dakle: američka je izborna noć, prostor nekadašnje fabrike slatkiša u Den Bošu i Jacob TV: stekli su se uslovi za opersku karikaturu poznog kapitalizma. Te noći jedan od operatizovanih „priloga“ Vesti je zasnovan na odlomcima izbornih obraćanja Donalda Trampa i Hilari Klinton. Upečatljiva je petlja u kojoj Tramp manijakalno ponavlja „I am your voice“ (Ja sam vaš glas). Nakon toga Hilari „tercira“: „We’ll fix it together“ (Popravićemo to zajedno). I muzički i vizuelni jezik koji su korišćeni rade sa estetikom kiča. Međutim, reinvencija, ponavljanje i taloženje kiča na kraju imaju antikič dejstvo. Govoreći jezikom kiča Jacob TV govori o odsustvu mere. Ali, mera se ipak pojavljuje u njegovim višestrukim audio-vizuelnim montažama i dozirana je ironijom koju mladi izvođači, studenti Fontis konzervatorijuma odlično osećaju i interpretiraju.

Tako je Jacob TV verovatno postao prvi kompozitor koji je operatizovao najnovijeg američkog predsednika, i to u izbornoj noći dok ovaj još nije bio izabran. Iako je delo zabavno usled parodije banalnosti i stereotipa, ono me je ipak ostavilo sa osećanjem nemira i melanholije, jer materijali koji se kandiduju za ulazak u ovakve karikatura-vesti su nepregledni…

Nekoliko dana ranije, 2. novembra, u Amsterdamu, u Muzičkoj zgradi, harfistkinja Lavinija Mejer je održala koncert na čijem su programu takođe bila dela Jacob TV-a. Melanholija koja se nametnula kao osnovno osećanje nakon Vesti u Den Bošu, bila je i crvena nit ovog koncerta u Amsterdamu. Solo na harfi otvorio je koncert delom Saudades, neprevodivom portugalskom rečju koja ukazuje na produbljenu melanholiju, nostalgiju povodom nedostatka osobe, mesta ili vremena. Koncert je završen svetskom premijerom dela Harper Songs za mecosopran, harfu i dvoje perkusionista, koje melanholiju razobličava do osećanja spokoja. Najupečatljivije delo te večeri, međutim, bilo je Gradovi menjaju pesmu pitica (2007) za harfu, marimbu, traku i video. Ono gotovo da bi se moglo svrstati u operu zajedno sa Vestima. Audio-snimci uznemirenih vokala uz dokumentarni video-materijal otkrivaju urbane američke „ženske priče“ sa ruba zakona koje govore o prostituciji, drogama, patnji, kriminalu. Slike američkih predgrađa, otežani, uznemireni glasovi, socijalni milje i „ugodna“ pratnja harfe i marimbe grade kič-paket kapitalističkog realizma. I u ovom delu televizijski izraz biva razgrađen i remontiran u audio-vizuelni spektakl koji pravi otrežnjujuće rezove u razumevanju društva u kome nastaje. Stiže se do televizija posle televizije.

U vreme kada se pojavila prva TV opera (opera komponovana za televizijsku produkciju) Amahl i noćni posetioci (1951) Đankarla Menotija. medij televizije je bio etabliran i nije bilo sumnji oko toga šta on jeste i kako funkcioniše. Danas se televizija suočava sa transformacijom u doba interneta, a opera živi svoj drugi život nakon „smrti“ koja joj je više puta prognozirana. Na delu je operatizovanje televizije koje kompozitori grade na medijskim događajima, uglavnom događajima iz vesti, a pritom se poigravaju estetikom televizijskog izraza kroz koji je vest plasirana. Opera počinje da izgleda i da se „ponaša“ kao televizija iako nije napravljena za televizijski medij. Neki od najupečatljivijih primera su „CNN opere“ Džona Adamsa i Pitera Selersa, video-dokumentarne opere Stiva Rajša i Beril Korot, pomenuta rijaliti opera Vesti i jednominutne opere (2012–2014) holandskog kompozitora Mišela van der Aa. Na tragu operatizovanja televizije Mišel van der Aa pravi jednominutne operske karikature koje su višeznačni portreti osoba ili događaja koji su imali značajan nacionalni ili internacionalni medijski upliv: na primer, božićno obraćanje naciji holandske kraljice Beatris, portret holandskog kriminalca Vilema Holedera, neobjašnjivi nestanak malezijskog aviona MH 370, tragedija čileanskih rudara koji su danima bili zarobljeni ispod površine zemlje… Sve ove opere su izvedene uživo u televizijskom studiju, a u okviru serije sličnih poručenih dela u okviru holandske mreže VARA.

Operski likovi Jacob TV-a su postali Berluskoni, papa, Putin, Tramp, Klinton, talibani, Ledi Gaga, razni TV voditelji. Oni verovatno nisu očekivali da će na ovakav način propevati. Iz razgovora sa kompozitorom saznajem za cenzurisanje Vesti pre izvođenja u Italiji i u Rusiji. Politički pritisci u umetničkoj sferi svedoče o tome da navedeni junaci osećaju neprijatnost u operskoj situaciji. Ne mogu a da ne zamislim plejadu potencijalnih domaćih operskih karaktera.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Fest

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Selektor Festa Dragan Jeličič: Spreman je program za Fest u oktobru

Dragan Jeličić, selektor Festa kaže da je program ovog festivala koji će biti u oktobru završen, dok će četiri filma tokom dvodnevnog Fest intra u februaru biti najava tog tek 53. a ne 55. Festa kao što bi trebalo da bude, da nije bilo „nedopustive pauze“ od dve i po godine

Država i film

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Država i struka na Zlatiboru i u Beogradu razjedinjeni o istom problemu

O istoj temi, o problemima savremene kinematografije, država je organizovala skup na Zlatiboru, a struka u Beogradu. Jasno je zašto nisu mogli zajedno

Beogradski festival

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Beograd film festival: Više od 20.000 gledalaca i rasprodate projekcije

Posle osam dana i 43 filma iz najnovije svetske produkcije, završen je prvi Beograd film festival sa više od 20.000 gledalaca

Niš

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Zašto je Nišu odjednom važna kultura

Grad Niš je za ovu godinu odvojio rekordnih 8 odsto, država mu zida Narodni muzej i Galeriju savremene umetnosti, najavljuju se razni programi...Zašto baš sad

Ukradena slika

Hapšenje

05.фебруар 2026. B. B.

Uhapšeni osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Uhapšeni su osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure