img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi album

Devojke koje se biju

28. avgust 2025, 00:12 Dragan Ambrozić
foto: wikipedia
Copied

Wet Leg, Moisturizer (Domino)

Postoji ozbiljna rasprava u nekim krugovima da li pop muzika još uvek postoji ili je sve što imamo priliku da čujemo ovih dana prosto pozadinska kulisa, poželjna atmosfera, mentalni tampon za uši… Da bismo znali da nešto postoji, ono mora da ostavi neki utisak na nas, a najveći deo savremene muzičke produkcije ne ostavlja više ama baš nikakav utisak.

Dugogodišnja digitalna hiperprodukcija, te politika nezameranja konzumentu i podilaženja njegovim najnižim potrebama, dali su konačan rezultat: u pop muzici je ostalo vrlo malo stvarnog sadržaja. I ono što se zadržalo teškom mukom se probija da slušaoca, jer je preplavljeno nevažnostima. S druge strane, većina slušalaca i sama živi sve više derealizovanim životima, pa i ne primećuje ovaj pad u provaliju ništavila.

Razmere ovog problema postale su mi još jasnije kad sam nedavno tokom razgovora sa našim muzičarem najmlađe generacije shvatio da se on i njegovo društvo ozbiljno bore da prepoznaju šta je u sadašnjoj muzici autentično a šta nije. Ispostavilo se kako se ubijaju od napora da provale koje ime je podmetnula industrija da glumi verodostojnost a koje stvarno jeste to što kaže da jeste. Problem fake autentičnosti, ispostavlja se, jedan je od najvećih skrivenih problema globalnog društva. U popularnoj muzici ovaj se problem posebno strašno odrazio na alternativni rok i hip hop, dva žanra koji su na proživljenoj, uličnoj uverljivosti iskaza izgradili svoj kredibilitet i značaj. U novom kontekstu nam oba žanra u svom klasičnom izdanju izgledaju pomalo zastarelo, prosto zato što ne umeju da lažu. Što je fatalna falinka u ovom post-postmodernom svetu, u kome morate da lažete da biste preživeli. Ipak, neki bendovi uspevaju da se provuku i ostanu stvarni, oživljavajući nečim iskrenim naše sve tanje egzistencije.

UDRI GA

Uvedimo u priču “Wet Leg”, čiji je drugi po redu album Moisturizer (za bitnu nezavisnu kuću Domino) veliki hit ovog leta, dospevši na vrh engleske liste albuma uz obećanje tinejdžerske pomame na koncertima. Dve devojke koje čine ovaj sastav – Rhian Teasdale i Hester Chambers – stanovnice su ostrva Vajt, poznatog po letnjem festivalu, a preko godine po pastoralnom miru i beznadežnoj zabačenosti. Postale su svetska senzacija kad su pre tri godine duhovitim singlom “Chaise Longue” i debi LP-jem nazvanim po imenu grupe, uspele da naprave upgrade alternativnog roka za novi naraštaj, učinivši ga ponovo zabavnim i nestašnim. Usledila je i nagrada Gremi za najbolji alternativni album, ali je upravo zbog tolikog brzometnog uspeha nad njima lebdelo pitanje: da li je u pitanju kratkoročni proizvod koji je industrija zabave podmetnula na tinejdžersko tržište da odgovori na potrebu klinaca koji bi želeli da su drugačiji – ili su “Wet Leg” nastali iz istinske potrebe da se nešto kaže? Srećom po sve, Moisturizer je razrešio ovu dilemu povoljno, predstavljajući nam bend sa autentičnom porukom koja obogaćuje rokenrol tradiciju.

“Wet Leg” se sad pojavljuju kao grupa sa tri muška člana i dovoljno novostečenih mišića i samouverenosti da potpišu najsvežiji gitarski album koji je izašao u prvih šest meseci 2025. Njihov originalni amalgam u sebi sadrži nasleđe “Pixies”, “Sonic Youth”, “My Bloody Valentine”, PJ Harvey, “The White Stripes”, “The Strokes” i drugih ikona ovog zvuka, a da nijednog trenutka ne zazvuči kao kopija. Očigledno važnu ulogu u očuvanju koncertne neposrednosti “Wet Leg” u studijskim uslovima odigrao je njihov stalni producent Dan Carey (takođe saradnik “Fontaines D.C”, “Black Midi”, “Slowthai”).

Dva prva singla – “Catch These Fists” i “CPR” – nameću efektnu minimalističku estetiku u kojoj je manje uvek više, te glasni, svedeni gitarski rifovi prate ispovedne Rhianine jezičke i glasovne obrte na ivici rečitativa. Obe pesme su borbene ljubavne pesme, kao i izvrsne “Mangetout” i “Pond Song”, na koje se tematski nadovezuju jazzy “Pokemon” i himnična “U and Me at Home”. Bezbrižno nepokolebljivi stav neprihvatanja diktata i odsustvo ogorčenosti bilo kakve vrste, nešto je što im daje taj presudni feeling ove decenije. Današnja deca više i ne znaju šta su autoriteti, pa nemaju razloga ni za kakvu radikalnu pobunu. Današnja deca se zabavljaju za sebe, po svojim pravilima, a “Wet Leg” su tu da ih formulišu. Otud generacijski značaj ovog benda.

Posebno je zanimljiv odnos prema ljubavi, koji se iz numere u numeru pojavljuje kao krajnje konfrontirajući. Tako u “Catch These Fists” one doslovce kažu: “I don’t want your love, I just wanna fight”. Da nema ovog iskaza, ne bismo bili sigurni da su “Wet Leg” autentična pojava. Ovako, dolazimo do suštine – u današnjem olažljenom svetu i iskren odnos sa partnerom moguć je samo kroz početno ispoljavanje negativne emocije. Tek ako udariš nekog i on ti odgovori, siguran si da ste oboje živi. I tek onda možeš da ga voliš.

Razapete između očaja i fascinacije romantikom, gotovo sve pesme ovde su ljubavne, ali u svima je ljubav borba da se dođe do osećanja koja život znače, a da se ostane svoj i ne izloži poništavajućem uticaju surovog sveta. Nije li to još jednom opevana stara tinejdžerska borba da se živi u skladu sa svojim emocijama o kojima se još uvek ne zna ništa – večni strah pred ljubavlju, epopeja stara koliko i sam svet?

“Wet Leg” su novi mali klasici.

Tagovi:

Muzika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure