

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




U Sali FCS, nedavno otvorenoj kako bi se u njoj prikazivali domaći filmovi, sutra počinje ciklus filmova Darka Bajića što je, osim na njih, podsetilo i na bioskop „Balkan“ – prethodni specijalizovani bioskop u Beogradu
U Novom bioskopu, kako se kraće naziva nedavno otvorena Sala Filmskog centra Srbije u MTS dvorani u Beogradu, počinje prikazivanje filmova reditelja Darka Bajića.
Od sutra, od 5. do 17. februara, biće prikazano pet igranih filmova – „Početni udarac“, „Ime naroda“, „Bićemo prvaci sveta“, „Zaboravljeni“, „Na lepom plavom Dunavu“, zatim dva dugometražno dokumentarni filmovi „Linija života“ i „O Gringo“, i prvih šest epizoda TV serije „Sivi dom“.
Filmski centar Srbije najavljuje ovaj izbor kao najreprezentativniji iz Bajićevog stvaralaštva i ističe njegovu tematsku raznolikost: od priče o marginalcima u „Zaboravljenima“ iz 1988. do istorijsko-biografskog filma „U ime naroda“ o Svetozaru Markoviću i prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.
Darko Bajić za „Vreme“ kaže da je na izbor uticao i remaster, prebacicvanje filmske trake u digitalizovani medij.
„Ovaj izbor filmova je bio proizvod višegodišnjeg rada producentske kuće Magična linija, RTS-a, Jugoslovenske kinoteke i Delta videa, koji su uz pomoć velikog broja saradnika uspeli da emitovanje filmova tehnološki prilagode promenjenim uslovima u bioskopu i na televiziji.“
Ujedno, najavljuje da su i još neki njegovi filmovi – „Crni bombarder“, „Balkanska pravila“, „Rat uživo“ i još šest epizoda serije „Sivi dom“ u fazi remasteringa, te da će do kraja godine i oni biti prikazani u Sali FCS-a.
„Neki filmovi iz prošlosti jednostavno postaju savremeni. Desi se spoj imaginacije autora filma, današnje publike i njenog učitavanja sličnosti vremena u kome sad žive i ljudske nemoći da zaustavi ponavljanje istorije. Zato je važno remasterizovati filmsku traku iz bogate srpske i YU kinematografije i savremenoj publici omogućiti pravo izbora iz bogatstva kinoteke“, kaže Bajić.
S obzirom da je sala FCS osnovana kako bi se u njoj prikazivala domaća ostvarenja, filmovi Darka Bajića na njenom repertoaru podsetili su na bioskop „Balkan“, kad je Bajićevom inicijativom, nakon godina propadanja ova jedna od najstarijih filmskih dvorana u gradu opet bila – bioskop. U njemu su se prikazivali filmovi za koje nije bilo dovoljnog interesovanja u multipleksima – za one iz domaće produkcije. Bio je to jedinstven prostor u gradu i Srbiji.
Trajao je dve godine, tokom kojih je prikazano više od 300 srpskih i autorskih filmova iz celog sveta, održano je 12 festivala, organizovano deset ciklusa filmova poznatih filmskih autora, započet je projekat “Čas filma” sa učenicima beogradskim gimnazija, uveden je u redovnu distribuciju kratki, dokumentarni i studenski film, snimljeno je više od 400 emisija o filmu a otvoren je i “Bulevar zvezda”. Zvezde ispred bioskopa “Balkan” dobili su slavni glumac Danilo Bata Stojković, reditelji Aleksandar Saša Petrović i Živojin Pavlović i legenda jugoslovenskog dokumentarnog filma Krsto Škanata.
Sve ovo je prestalo 2010. godine odlukom preduzeća „Beobana“, koje je bilo vlasnik bioskopa „Balkana“.
Darko Bajić kaže da je nedavno, na dodeli nagrade Euro cinema bioskopu Kulturnog centra Beograda, saznao da je ova najveća evropska nagrada trebalo da bude dodeljena „Balkanu“, neposredno pred njegovo zatvaranje.
„Ova nova bioskopska sala namenjena domaćoj kinematografiji je naravno neophodna jer filmovi ne mogu bez bioskopa, a posebno mi je drago što predstavlja nastavak nekadašnje dobre prakse popularisanja srpskih filmova i njihovih autora svih generacija“, rekao je Darko Bajić.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve