img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Čija je ovo pesma

17. maj 2007, 11:32 Dragan Ilić
Copied

Evrovizijska idila trajala je samo za vreme glasanja i dočeka Marije Šerifović. A onda su se Srbi posvađali

Zajednica Srbije i Crne Gore raspala se simbolično prošle godine za vreme finala izbora za pesmu/pjesmu evrovizije kada je publika u Centru „Sava“ zviždala pobednicima (No Name) i tražila Flamingose („oćemo Flamingose“). Žiri se podelio po tada zamišljenoj liniji razgraničenja, a Vojislav Koštunica je doživeo propast ideje o očuvanju zajednice.

Ove godine Srbija je prvi put nastupala samostalno i pobedila! Umesto Flamingosa, pesmu Molitva otpevala je Marija Šerifović, ćerka poznate pevačice Verice Šerifović, stare garde izvorne i novokomponovane narodne muzike. Odlična pesma, odlično pevanje, nepretenciozan scenski nastup, mala misterija oko dvosmislene poruke pesme – da li devojka peva dečku ili drugoj devojci – i rezultat nije izostao. Ovo je jedna od najubedljivijih pobeda na Eurosongu u proteklih desetak godina. Ukrajinski trandža/komunista i limeni pioniri nisu uspeli da ugroze našu pesmu iako su bili beskrajno smešni. Jedno je sada sigurno – dogodine u ovo vreme u Srbiji će biti održan izbor za Eurosong, ukoliko tada Srbija bude postojala kao organizovana država.

Međutim, evrovizijska idila trajala je samo za vreme glasanja i dočeka Marije Šerifović. Onda su se Srbi posvađali, a sada ću pokušati da provalim ko sa kim i zbog čega.

RTS vs. PINK: Unija evropskih emitera (EBU) je zvaničan organizator Eurosonga, pa je RTS kao suncokret u toj evropskoj đul-bašči bio zvaničan organizator u Srbiji. To je dovelo do svojevrsnog poistovećivanja RTS-a sa Marijom Šerifović, po principu: daćemo ti pare za put i hotel, kostime i lak za kosu za cicke, dobićeš i Dušku da ti ugovara intervju za BBC i smara gledaoce, sad ćeš da radiš za RTS, čitaj Državu. Ovaj model rumunskih gimnastičarki, koje su koristile odlaske na Zapad da tamo traže politički azil, možemo osetiti i danas pri evrovizijskim pohodima. Tu se kombinuje, lobira, vodi se računa da Marija uvek ima pri ruci zastavu Srbije da se zagrne ako pobedi, ili Vođu puta, da deli pres materijale i lobira među kolegama. Tako smo odmah osvojili simpatije gej lobija i, recimo, skandinavskih izvođača. RTS-u je ova pobeda bila neobično važna jer je to potvrda da Direktor dobro radi posao, a formira se nova vlada, ko zna šta političarima može pasti na pamet. Dalje, RTS očajnički pokušava da promeni imidž iz Miloševićevog vremena, jer ga od tada prati glas režimskog medija i žrtve strahovitog bombardovanja, ukratko – niko ga ne pamti po lepom. Ono što je bilo vidljivo tokom glasanja (čija geopolitička pozadina ovoga puta nije tema teksta) jeste napeti grč neizvesnosti koji je za cilj imao da gledaoce pretvori u navijače. Otuda je spontana reakcija pretplatnika bila, u stvari, uslovni refleks – pobedili smo, svi na ulicu. Vaterpolo, basket, Ceca za Novaka, Marija na Evrosongu, sa dvajes poena razlike, a plus oni Hrvati ispali u polufinalu.

Marija Šerifović snima za City records i to joj je u očima RTS-a neoprostiv greh. Eurosong je tako postao još jedan poligon za odmeravanje moći Pinka i RTS-a. Otišla je u aranžmanu RTS-a, a povratak je organizovao Pinkov čarter. Posebno se rasplamsao sukob Tijanića sa menadžerom Sašom Mirkovićem uz verbalnu artiljeriju. Dakle, počelo je svojatanje pobede, gde RTS tvrdi da je „u molitvu“ uložio 300.000 evrića od pretplate, a cela svadba-to kume! Majka i menadžer su u kladionici stavili 10.000 lično svojih para na Marijinu pobedu i zaradili 46.000 – mašala, ako, jedna je majka!

SKUPŠTINA: Po povratku iz Finske Marija je posetila i Skupštinu Srbije na poziv druga Mrkonjića. Toma je već bio smenjen, Mrkonjić je pozdravio i menadžera Mirkovića i pozvao celo društvo na sokić. Zaključujem da je Mrkonja najveći fan Evrosonga, radikalima je verovatno neprijatno jer su i Rusi i Belorusi pevali na engleskom, a nama dali tek pet poena.

Onda je Evrosong, koji kao takmičenje obiluje trivijalnim detaljima, dotakao zvezdane visine – jer je doživeo debatu u Skupštini Srbije. Ovo je svakako detalj koji će ući u istoriju, jer su pobednicu svojatali naizmenično Unija Roma i SRS. Navodno su majka i ćerka Šerifović (pojavljuje se i potpredsednik iz familije) simpatizeri Unije Roma, ali je deda radikal od ‘95. Pitam se da l’ je tu prešao iz SPO-a il’ SPS-a. Dakle, Mrkonjić cevči sokić, Albijanić trči po cveće, a Voja Koštunica – pevuši i sklapa Vladu, neće se dvaput opeći ko za Flamingose.

HRT: „Srbija – Molitva za Evropu“, ovako se zvala specijalna emisija HRT-a gde se više od sat vremena pričalo o pobedi Srbije i uslovno rečeno debaklu Hrvata. Do sada su Srbi zezali Hrvate zbog Mekdonaldsa, ali su Hrvati sa grupom Riva pobedili u sumrak raspada SFRJ. Nekako se verovalo da su Srbi više za narodnjake, a hrvatska pop glazba je cjeloviti i neupitni dio hrvatskoga identiteta. Pa đe je onda zapelo? Dado Topić se mučenik do suza kleo da se trudio kol’ko je mogao, Nikša Bratoš je govorio o harmonijama, Aleksandar Kostadinov je pričao o problemu glasovanja i žiriranja, kritičar Dragaš je objasnio kako je Evrosong subotnji šou bez značaja, a voditeljka je sve vreme imala izraz lica kao da je neko umro! Onda se preko linka prvo uključio Tijanić, slavodobitno, a posle njega iz Splita najbolji drug Željka Mitrovića – Tonči Magacin Huljić. „Nima pisme do narodnjaka“, veli on, pa je analizirao kako su Vlaji studiozno godinama pripremali ovaj nastup, uz podršku međunarodnih centara moći i gej lobija. Hrvatska ne bi imala snage da ovako nastupi (tu je pritisak crkve) jer su konzervativni. Alo – šta to čujem, godinama slušam o hrvatskoj organizovanosti, međunarodnoj podršci i srpskom nesnalaženju, bog te pa oni za nas tripuju isto što i mi za njih! Čuj, Evrosong minoran! Setio sam se hrvatskih misica, avio-modelara, sportista, gastarbajtera koji su svako pojavljivanje u bilo kojem svetskom mediju koristili da napomenu kako dolaze iz predivne zemlje koja je bila pod agresijom. Znači ovo ludilo je obostrano, pa kad bolje razmislim – da nismo isti, ne bi se toliko ni svađali. Mada lepo je kad ispadneš faca u komšiluku. Kod kuće, na RTS-u je Tijanić u specijalnoj emisiji „Oko“ u 23h, plašio voditeljku Oliveru Kovačević, Radmilu Hrustanović, pomoćne fenirane vokale i kompozitora i tekstopisca. Posle onih poljubaca, Marija i menadžer su „raskinuli“ sa RTS-om. Direktor je lupao po stolu, vatao muve i, uopšte, pokušavao da izazove paniku koju, recimo, Toma Nikolić bez frke napravi kad u dva noću samo sedne za sto predsednika Skupštine i tiho kaže „Dobro veče“!

Na kraju – istine radi, treba reći da je pobeda ipak Marijina, a babice neka razmišljaju gde će i kako biti održan Evrosong 2008. Zamislite gej fanove – hiljade njih kako nasmejani stižu u Beograd, sa srcima nacrtanim na dlanovima, a čekaju ih patriote sa motkama da im objasne pravoslavni pogled na homoseksualizam. Takođe, ovogodišnji Evrosong su skupa organizovali javni servisi Finske i Švedske, dakle komšije su pritekle u pomoć. Zamislite svet u kojem bi HRT i RTS zajedno organizovali Evrosong. To mu dođe kao da je konj Ljubiše Buhe Čumeta pobedio na Sinjskoj Alci! Alkar Čume u ništa!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

01.februar 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure