Od početka sezone u beogradskim pozorištima prikazane su četiri premijere, realizovane sredstvima iz ranijeg budžeta. Nadajmo se da neće biti i jedine
Ružne vesti povodom Pravilnika o radnoj disciplini koji je uvela nova uprava Narodnog pozorišta a zatim i zatvorila zgradu, nadjačale su one lepe – da je od početka sezone u beogradskim pozorištima bilo četiri dramske premijere.
One su realizovane iz ranije obezbeđenog budžeta, pitanje je da li će do kraja ove sezone pozorištima stići novac za nove projekte, pa je to još jedan razlog zašto ove četiri treba zabeležiti.
“Ostrvo s blagom“
Prva je bila „Ostrvo s blagom“ u Malom pozorištu „Duško Radović“, čiji je autor Kokan Mladenović. U Mladenovićevoj verziji istoimenog romana Roberta Luisa Stivensona priča počinje danas, a Džim (koja je u predstavi devojčica!) traži idealno mesto u potkrovlju svoje bake da napravi studio za snimanje rep muzike (spojler: na kraju predstave vas čeka pravi pravcati koncert).
iz predstave „Ostrvo s blagom“
Osim uzbudljive avanture, koja je postavljena romanom, u predstavi se priča i kako se slažu stari i novi svet, tradicija i moderno, kako se otkrivaju novi prijatelji, avanture i put do ostvarenja snova.
Slika Dorijana Greja
Na sceni Studio Ćirilov Jugoslovenskog dramskog pozorišta 10. oktobra je izvedena predstava „Slika Dorijana Greja“ prema romanu Oskara Vajlda u dramatizaciji i režiji Nataše Radulović.
“Dorijan Grej predstavlja oličenje antičkog ideala lepote i mladosti“, napisala je Radulović u programu. „Zamišljen kao moderni Adonis ili Apolon, on slavi harmoniju i savršenstvo. On je sam po sebi umetničko delo, živa skulptura, ali se, za razliku od antičkih bogova, Dorijan opire ovom idealu, jer je u grčkoj kulturi postojala ideja da su lepota (kalos) i dobrota (agathos) nerazdvojne.
Kod Dorijana dolazi do raspada te veze, on spolja ostaje lep, ali iznutra postaje iskvaren. Moderni čovek izopačuje antički ideal u svom strahu od sopstvene prolaznosti, koji ga prožima i parališe, koji ga goni da čini sve, samo da ostane još trenutak duže u svojoj mladosti, jer ’mladost je jedino što vredi imati’. Strah od starenja, koje kosi sve pred sobom, pa i lepotu, glavni je pogon svim likovima, jer gubitak mladosti i lepote znači gubitak sebe, prolaznost”.
Dorijana Greja glumi Joakim Tasić.
Una
U nedelju 12. oktobra je u „Zvezdara teatru“ bila premijera predstave „Una“, Stevana Koprivice koji je adaptirao istoimeni roman Mome Kapora, u režiji Dejana Projkovskog.
Foto: PromoMagdalena Mijatović i Nikola Ristanovski
Najavljujući predstavu novinarima, Dušan Kovačević direktor „Zvezdara teatra“ je ispričao kako je „Koprivica pre dve godine napravio dogovor s nama da uradi adaptaciju i napiše novo viđenje priče o neobičnom odnosu između jedne studentkinje i njenog profesora. Publika će pomisliti da smo mi to naručili i da je komad pisan u skladu sa ovim što se danas događa – priča o studentima i profesorima. A napisan je na osnovu knjige iz 80-ih godina, što znači da se neki odnosi i neke političke priče ne menjaju, da su to konstante, da su bile i da će biti“.
Profesora igra Nikola Ristanovski, a Unu Magdalena Mijatović.
Igra
Premijerom predstave „Igra“ Mile Mašović Nikolić i Milice Kralj koja je i rediteljka predstave, pozorište „Boško Buha“ 13. oktobra obeležava 75. rođendan, o čemu opširno pišemo u štampanom izdanju „Vremena“.
Milica Kralj je primetila da komad „na prvi pogled deluje šašavo“, a da je predstavu žanrovski opredelila kao igru, pa otuda i naslov.
„Igra“ je komedija o savremenom svetu viđenom očima jedne devojke.
Milica Kralj je na pres konferenciji rekla da predstava postavlja pitanja „kako mladi nas vide u tom svetu, da li mi njih dovoljno čujemo ili im učitavamo nešto što bismo mi želeli da oni budu. Činjenica da se taj svet gleda iz ugla mlade osobe dopušta mu da bude šašav. Ovo je savremena komedija, jer je komad vrlo duhovit, mada ono što nosi reč savremeno – nije smešno. Ipak, pozorište pruža mogućnost da se tome podsmehnemo i tako lakše doživimo neke istine o savremenom svetu i savremenom čoveku, koji pomalo deluje kao da je pred nervnim slomom“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!