
Pop kultura
Ušuškan svet porodice Mumin
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
„Ljudi su toliko puni straha da pravo na svoje mišljenje odbijaju u startu. Oni hoće da svoju krivicu podele sa drugima, da ne preuzimaju odgovornost, u jednoj neodređenosti hoće ljudi da žive“
Zoran Kostić Cane (r. 1964), pevač i autor legendarnog benda “Partibrejkers”, kao i super-grupe “Škrtice”, nedavno je objavio zbirku pesama pod nazivom Ukrštene reči. Ali, čak i bez ovog knjiškog opredmećenja svojih britkih tvorevina uma, Cane je odavno ušao u misaone čitanke sopstvene generacije i mnogih narednih naraštaja.
Njegovo delovanje na javnoj sceni, međutim, nikada nije bilo priključeno na pogon ex-YU patetike niti je tapkalo u mestu, reciklirajući samo sebe. Pritom, iako uvek odvažan da naglas kaže istinu, Zoran Kostić Cane nije sebi dopuštao da je ikada isporuči kao šupljoglavu banalost za poštapanje ništarija. Zato je on naš heroj – nikad robom, snobom i zlobom.
„Postoje dve stvari po kojima mogu da te pamte – ili po hrabrosti ili po kukavičluku. Znači, po onome kako se postaviš prema svemu, prema aktuelnom trenutku, prema večnosti, prema čoveku, prema samom sebi. Da li ćeš se kriti ili ćeš, tu gde si – živeti“, priča Cane u intervjuu za „Vreme“.
„Nekad smo“, kaže, „manje znali, pa smo više hteli. Nismo se obazirali na moguće opasnosti koje donose naši postupci. Nismo bili svesni posledica koje će imati naše činjenje, koje je tad bilo na bazi – i nesvesti i jedne nepromišljene mladosti i osećaja za pravdu“.
A onda je nepromišljeni mladalački instinkt naleteo na „kompromis opstanka“.
„Svi ljudi sad hoće da pored gorućih stvari prođu neoprljeni. Znači, posle svega, da ih nije briga nizašta. Da gledaju svoja posla, da jure za nekim sitnim interesom i da imaju neku svoju malu korist. Puno linija malog otpora odredilo je naše živote. Stepen svega toga nam pokazuje ko smo i šta smo“.
A posledica toga je: ko iskače – smeta. Ko misli – mora da se čisti.
„To sve ima napisano u knjizi“, kaže Zoran Kostić Cane. „Jer, jednostavno su ljudi toliko puni straha da pravo na svoje mišljenje odbijaju u startu. Oni hoće da svoju krivicu podele sa drugima, da ne preuzimaju odgovornost, u jednoj neodređenosti hoće ljudi da žive…“
Pročitajte ceo intervju sa Zoranom Kostićem Canetom u dvobroju „Vremena“ koje je dostupno na trafikama i u digitalnom izdanju od četvrtka, 1. avgusta 2024.
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve