img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Braća po Šengenu

08. decembar 2010, 14:38 Dragana Bošković
Copied

"Brat"
Smederevski centar za kulturu, Teatar Koreja, Leće, Italija
Režija: Salvatore Tramaćere

Italijanski reditelj Salvatore Tramaćere je saradnju sa smederevskim Patos teatrom započeo još 2007. godine u okviru „Nomad scene“, kada je došao na ideju da pripremi Brehtovu Prosjačku operu, u adaptaciji Džona Geja, sa grupom Roma iz „Jerininog grada“, koji postaje sve značajniji na pozorišnoj karti Srbije. Teatro Koreja, iz italijanskog grada Leće, Region Pulja i CEI (Centralnoevropska inicijativa), sa italijanske i Centar za kulturu, kao i Romski informativni centar „Drom“ iz Smedereva, sa naše strane, organizovali su tada tronedeljnu radionicu. Osam mladih smederevskih glumaca, sa zavidnim teatarskim iskustvom svoje alternativne scene i jedanaest Roma su, sa Tramaćereom, pripremili performans Prosjačka opera i sa njim postigli zavidan uspeh. Igrali su ga na Bijenalu mladih umetnika Evrope i Mediterana, na 41. BITEF-u (u okviru „Bitef polifonije“), na Međunarodnom festivalu romske kulture na Paliću i u Subotici, na Međunarodnom multimedijalnom festivalu Patosoffiranje, u Smederevu… Salvatore Tramaćere je snimio i dokumentarno-igrani film Opera Rom, u kome je pomešao život svojih glumaca u smederevskom romskom naselju sa scenama stvarne Prosjačke opere. Stekao se utisak da je „pozorište potkazalo život“.

Dvoje stvarnih entuzijasta, Dragoljub Braca Martić, koordinator projekta i Marija Aničić, organizatorka, često podvlače činjenicu da njihovi romski članovi, osim što teško i naporno žive (gotovo svi su zaposleni u smederevskoj Gradskoj čistoći), imaju mnogo problema na svakom koraku i u svom „životu u umetnosti“. Dok smo bili sa one strane bele šengenske liste, nikada, ali nikada, nisu, kao pozorišna trupa, dobili vizu da zaigraju na mnogim evropskim festivalima na koje su pozivani. A urgirali su i naše Ministarstvo za kulturu, koje pomaže ovaj projekat, Franko Ungaro, agilni menadžer Teatra Koreja, mnogi drugi, naši i njihovi… Ovog leta, kada se putuje jednostavno, sa crvenim pasošem, sa Romima se, na italijanskoj granici, dogodilo isto. Čim je prvi romski glumac stigao do policajca, svi su izdvojeni iz grupe, i pretraživanje i propitivanje se oteglo nepristojno dugo. Uz traženje „dlake u jajetu“. Tu su smederevski glumci prošli malo bolje, ali sigurno ne zadugo. Sam srpski pasoš je dovoljan da policajci na granicama izuvaju putnike, da ih detaljno pretražuju i streljaju neprijatnim pitanjima. To nam je zajednička antička (šengenska) „krivica predaka“.

Salvatore Tramaćere je, zatim, izašao sa svojom mešovitom smederevskom grupom iz okvira puke kulturne razmene, zadate integracije manjinskih kultura u blisko okruženje. Postavio je na scenu novi projekat, koji se bitno naslanja na „Prosjačku operu“, ali je ovoga puta u pitanju „komedija del arte“, umetnička predstava, u koju uključuje koreografa (Silvija Travesi), kompozitora (Admir Škurtaj), muzičare (iz Italije i Albanije)… Zajednički, došli su na ideju da nova predstava treba da se zove Brat, jer to značenje podrazumeva inkluziju, a i proširuje značenje zajedničkog poduhvata do brisanja granice između antiheroja i stvarnog pozitivnog junaka. Juna meseca ove godine Brat učestvuje na najprestižnijem svetskom pozorišnom festivalu savremenog teatra, u Napulju. U avgustu Brata izvode u Južnoj Italiji, na međunarodnom festivalu Kastel dei Mondi, a onda, najzad, u Teatro Romano, u Leću, gde ga je gledao i vaš izveštač.

Prošle sedmice, od 30. novembra do 5. decembra, Smederevci i Italijani su Brata predstavili milanskoj publici, u Tiefe Teatru Menoti. Sa izvrsnim razlogom.

Naime, predstava Brat je ovogodišnji laureat najprestižnije svetske nagrade za inkluziju, „Tereza Pomodoro“, u čijem žiriju su najpoznatiji svetski pozorišni reditelji (svi odreda BITEF-ovi poznanici), Euđenio Barba, Peter Štajn, Luka Ronkoni, Lev Dodin… Žiriju je predsedavala Livija Pomodoro.

Međunarodna pozorišna nagrada za inkluziju „Tereza Pomodoro“ ustanovljena je od strane Asocijacije NO’HMA i grada Milana. Dodeljuje se ove godine po drugi put, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljnih poslova Italije i uz podršku predsednika Republike Italije.

Brat je u Italiji primljen sa velikim oduševljenjem. S obzirom na to da je u pitanju svojevrsna ljubavna priča, u kojoj, čak, jedan romski mladić igra žensku ulogu (vrlo zanimljivo i potresno), publika se lako identifikuje sa radnjom. U Teatru Romano, u Leću, pod vrelim avgustovskim italijanskim nebom, uz originalnu muziku i izvrsno izvođenje italijanskih i albanskih muzičara, Brat je zaista imao značenje koje promoviše pozorište inkluzije: teatar otvoren za sve, bez obzira na geografske, rasne, kulturne, starosne, polne odrednice. I glumci i „glumci“ su delovali spontano i radosno. I smrt, i muzika, i nova lica koja na scenu donose sopstveno uzbuđenje iz stvarnog života, čista, dobra energija, sve deluje kroz Brata, i bez pominjanja Aristotela.

Čovek, nekako, shvata kako je pozorište nastalo i kuda ide. Stvarnost postaje najbolja metafora za krivicu koja je mera etičnosti jednog društva, sposobnog za inkluziju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure