

Nagrada
Zašto nije objavljen konkurs za Ninovu nagradu?
Konkurs za Ninovu nagradu se uglavnom pojavljivao s proleća, a ove godine ga još uvek nema. Nema ni zvaničnog objašnjenja redakcije


Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Zgrada Stare pošte koju je projektovao Momir Korunović, jedna od najlepših u gradu, prošlog januara je srušena do temelja, s namerom da se na njenom mestu napravi ista takva samo bolja. Biće to novi Kulturni centar, a u njemu Arheološki muzej, prvi u Srbiji, dve pozorišne scene sa kafićem, i biblioteka.
Šta je obećano
Gradnja je počela početkom prošle godine, i deluje da će biti okončana do kraja ove, kao što su obećali ministri Siniša Mali i Nikola Selaković, a i finansijer „Beograd na vodi“ – baš na vreme za Ekspo.
Međutim, ono što najviše, a moguće i jedino zanima Beograđane povodom ove nove zgrade, je – da li će izgledati kao stara, da li će imati prelepu Korunovićevu fasadu, kao što su im obećali i predsednik Vučić i ostali nadležni.
„Pošta će biti vraćena u originalni izgled, onako kako ju je projektovao Momir Korunović, a u njoj će biti Arheološki muzej“, ponavljao je predsednik Vučić prilikom svojih poseta Beogradu na vodi.


Originalna Korunovićeva fasada iz 1929. godine na nekadašnjoj zgradi Pošte u Savskoj ostala je očuvana ispod one koja je napravljena nakon Drugog svetskog rata. Pa ipak, „Beograd na vodi“ je srušio celu zgradu, a obećao je da će zgradi biti „vraćen prepoznatljivi sjaj od pre Drugog svetskog rata. Tako će Beograd ponovo dobiti jednu od najlepših predratnih zgrada, koja se neretko nalazila i na razglednicama srpske prestonice. Palatu Pošte broj dva mnogi smatraju i najboljim delom arhitekte koji je tvorac savremenog srpsko-vizantijskog stila“.
Bojan Kovačević
Arhitekta Bojan Kovačević, pasionirani hroničar beogradske arhitekture, napisao je tim povodom sledeći tekst:
„Jeste ali nije, nije a jeste, ali ipak nije, mada liči…. i tako redom, sa stotinu pitanja.
Nečija ljubav prema starini, pa još i tako zvanom srpsko-vizantijskom stilu, pa Korunovićeva oduvek tužna sudbina…. i tako to redom. Fizički realitet, možda bi rekli surovi nemački filozofi, je da se izlio beton na ivici Savskog trga, prostora gde Stanica jeste ali više nije (stanica), Istorijski muzej Srbije teško da tamo već postaje, peroni su nestali, Korunovićeva Pošta ne prima i dostavlja poštu, izgled Korunovićeve Pošte čija unutrašnja strana ka peronima više ne može biti nebitna jer su peroni otklackali, i tako redom….
A ona autentična zgrada, odista razrađene arhitektonske sintakse kao baš najnaslednica srpskog srednjovekovnog Moravskog stila, delimično izubijana najviše 1944. valjda, nakon kraja Drugog svetskog rata komunistički beše preinačena od strane arh. Pavla Krata, u nekim nam znanim prilikama saradnika Brašovanovog, dakle neneozbiljnog u esnafu.
Sada se dubok malignitet Beograda na vodi dekoriše mabuzeovskom reinkarnacijom Pošte sa nekim desetim sadržajima i funkcijama, videćemo da li i istovetnim fasadnim insignijama države koju osim nas tad tvoriše nekakvi Hrvati i Slovenci.
Ergo biće ali neće biti, neće a hoće, ali ipak neće, mada će ličiti…. Ne bi je ni trebinjski genije, beše li on kamiondžija, Vučurović bolje krstio kao kad je pominjao Dubrovnik.
A Momir? Šta Momir Korunović zna šta se sade ziđe po Beogradu pod njegovim imenom. Baština ili taština, jedno je slovo u pitanju.“
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Konkurs za Ninovu nagradu se uglavnom pojavljivao s proleća, a ove godine ga još uvek nema. Nema ni zvaničnog objašnjenja redakcije


Bend iz Ohaja više nije tako veliki, ali je važan, uverljiv i beskompromisan, a to je potvrdio i koncert u Milanu


Neplanirano, Bitef je dobio slobodan dan zato što je neposredno pred početak, otkazana predstava „Crno zlato“ Olivera Frljića


„Želim da verujem da je teza koju često čujemo o tome kako je naše društvo u terminalnoj fazi propadanja, ovoga puta zaista tačna. Nadam se da je ovo poslednji ne:Bitef pre nego što se pravi Bitef vrati kući“, kaže Anja Suša, učesnica ne:Bitefa


Pred četvrto ročište u slučaju Generalštab, Udruženje arhitekata Srbije pismom je obavestilo Džareda Kušnera i o pritisku koji se vrši na svedokinju u procesu Estelu Radonjić Živkov
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve