Izdavačka kuća "Arhipelag" organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Najbolje od svega najbolje za sve – slogan je Beogradskog festivala evropske književnosti koji će biti održan od 3. do 5. juna u Domu omladine. Čitanja poznatih pisaca, ekskluzivni gosti i panel o savremenoj književnosti i kulturi, programi su po kojima je ovaj festival prepoznatljiv i jedinstven.
Kao i do sad, autor i realizator Beogradskog festivala evropske književnosti je izdavačka kuća „Arhipelag“.
Gojko Božović, glavni urednik i osnivač „Arhipelaga“ kaže za „Vreme“ da proteklih pola godine nisu organizovali književne i kulturne događaje, mada su po tome prepoznatljivi.
Bez ikakve podrške
„Planirane događaje smo otkazali, nove nismo zakazivali. Radili smo svoj posao, ali nismo mogli da samo radimo svoj posao. Objavljivali smo knjige i pokretali teme koje doprinose razumevanju društvenih okolnosti“, objašnjava Gojko Božović.
Ovogodišnji festival će biti 14. u 18 godina „Arhipelaga“. Nemoguće je ne primetiti da je nastavljen baš u godini kad su programi kulture svedeni na minimum, pre svega zbog odsustva bilo kakve podrške Ministarstva kulture i Grada Beograda, i smanjivanja ionako preniskog budžeta koji se odvaja za kulturu..
„Beogradski festival evropske književnosti organizujemo s tradicionalno malim budžetom. Ove godine Beograd je obustavio svoje konkurse za kulturu. Kod Ministarstva kulture nismo ni konkurisali jer su restriktivni uslovi Ministarstva podrazumevali da promenimo vizuelni identitet Festivala, što nismo hteli da učinimo“.
Podsetimo, radi se o odluci Ministarstva kulture da za biblioteke otkupljuje od izdavača samo one knjige koje su objavljene na ćirilici, što je „Arhipelag“, kao i mnogi izdavači, odbio.
Gosti festivala
Gojko Božović kaže da festival godinama ima „odličnu saradnju s Gete Institutom iz Beograda. Plod te saradnje je gostovanje Klemensa Majera na ovogodišnjem festivalu. Ove godine imamo i podršku mreže Traduki. Entuzijazam je najvažniji resurs naše kulture, to se već odavno pokazuje, ali kultura iziskuje i odgovornu i promišljenu kulturnu politiku“.
Festival organizuje „Arhipelag“, ali na njemu ne učestvuju samo njegovi autori. Ovogodišnji gosti su, osim pomenutog nemačkog romansijera Klemensa Majera, i poznati slovenački romansijer i pesnik Jernej Županič, romansijerka Neda Bjelanović i pesnik Nenad Jovanović.
„U središtu festivala je, kao pokretačko pitanje, tema festivalskog panela kojim počinjemo ovogodišnji program: Da li su kultura i književnost subverzivne? Kriza kritičkog mišljenja i marginalizacija kulture i književnosti su uporedni procesi. Bez obnove subverzivnog, kritičkog duha kulture i književnosti teško je zamisliti obnovu kritičkog mišljenja bez koga nema ni pravednog ni istinski stabilnog društva“, kaže Božović.
Besplatan ulaz
Roman Klemensa Majera „Projektori“, kog ovdašnja publika zna po delu „Tucanje kamena“, nagrađen je Bavarskom književnom nagradom 2024. i priznanjem LiteraTour Nord ove godine, a uskoro će biti objavljen i na srpskom jeziku. Roman drugog gosta festivala – Jerneja Županiča, laureata Nagrade slovenačke književne kritike i Jenkove nagrade – „Behemot“ nedavno je objavljen i na srpskom jeziku.
I delo jedine spisateljice na ovogodišnjem festivalu Nede Bjelanović – „Crveni krovovi“ izazvao je veliku pažnju književne kritike i čitalaca, a bio je i u užim i najužim izborima za naša najuglednija literarna priznanja. Neda Bjelanović je napisala uverljivu, emotivno zadivljujuću, duboko dirljivu i autentičnu priču, ocenili su kritičari u osvrtima na „Crvene krovove“.
Još jedan gost festivala Nenad Jovanović, koji je prošlogodišnji dobitnik Disove nagrade za ukupan pesnički opus, godinama živi u Kanadi i predaje filmsku režiju i dramaturgiju na poznatim svetskim univerzitetima.
Inače, Beogradski festival evropske književnosti je jedan od najposećenijih manifestacija ove vrste. Ulaz je besplatan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najpre je saopšteno da honorari za umetnike na 61. Oktobarskom salonu nisu predviđeni. Onda su pojedinim umetnicima ponuđeni honorari dvostruko veći nego prethodnih godina
Nakon što je izvesni Marin Medak pozvao hrvatske branitelje i sve građane da bojkotuju beogradsku predstavu "Ljudi odozgo", gostovanje u Osijeku je otkazano. Razlog: u njoj glumi Sergej Trifunović koji „nije dobrodošao zbog svojih ranijih izjava o Hrvatskoj“
Danas su zahtevi za normalnošću postali složeniji nego ikada. Treba biti uspešan, ali ne opsednut uspehom. Ambiciozan, ali ne iscrpljen. Emotivan, ali stabilan. Autentičan, ali društveno prilagođen. Informisan, ali ne uznemiren. Politički odgovoran, ali ne previše političan. Zdrav, negovan, produktivan, zaljubljen, seksualno ispunjen, finansijski siguran, psihološki osvešćen i, po mogućnosti, opušten. Zato normalnost sve više liči na posao sa punim radnim vremenom
Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.