Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
Premijera filma o muzičkoj zvezdi Ejmi Vajnhaus „Back to black“ biće održana 7. maja od 20.30 u bioskopu Cineplexx BIG Beograd, saopštila je distributerska kuća Taramaunt.
Ulogu Ejmi Vajnhaus tumači Marisa Abela. Na veče premijere biće organizovan i poseban koncert dobrodošlice uz „Amy’s houseband“ od 19 časova u atrijumu šoping centra BIG fashion Beograd.
Mišljenja o ovom filmu su podeljena. Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke Ejmi Vanhaus.
Ejmin otac Mič, i sam izuzetno kontroverzna ličnost u njenom životu, ali i smrti, podržao je snimanje ovog filma i čak je za snimanje ustupio stan u kom se njegova ćerka predozirala, što je posebno šokiralo fanove i prijatelje.
Prema sinopsisu, film je priča o Ejmi Vajnhaus, od njenog početka karijere do revolucionarnog studijskog albuma „Back to black“. Ispričan iz njene perspektive i inspirisan duboko ličnim tekstovima koje je pisala, ovaj film je izuzetan portret žene koja stoji iza jednog fenomena i burne veze koja je centar jednog od najlegendarnijih muzičkih albuma svih vremena.
Ovo nije prvo ostvarenje o Ejmi. Snimljen je uspešan dokumentarni film Asifa Kapadije „Ejmi“ iz 2015. koji je osvojio brojne nagrade, uključujući Oskara, Baftu i MTV filmsku nagradu za najbolji dokumentarac. Kritički hvaljeni dokumentarac BBC „Reclaiming Amy“ usledio je 2021.
Uzrok smrti za sada nije poznat, ali pretpostavlja se da su godine zloupotrebe alkohola i droga u kombinaciji sa psihičkim problemima i burnim životom odnele danak. Telo Ejmi Vajnhaus pronađeno je u 16 časova, već u 18 časova na njenoj stranici na britanskoj Vikipediji unet je datum smrti, 23. jul, a čitav tekst prebačen je u prošlo vreme.
Detalj koji ne aludira ni na šta drugo do na sumanutu brzinu savremenog sveta, brzinu kojom se Ejmi Vajnhaus pojavila, zasjala, oduševila i očarala svet, potom ga razočarala i ugasila se. To je ujedno i sve što je pojava poput Ejmi imala sa ovim vremenom.
Sve drugo u vezi sa njom bilo je svevremeno. Britanka crnačkog glasa, pravila je muziku koja je bila mešavina bluza, soula, rokenrola, kantrija, sa stihovima iz samog srca sopstvenog mraka, bola i praznine, onog ružnog đavola koji čuči u svakome od kad je sveta i veka, a samo retki umeju da ga pretoče u lepotu za druge.
Ejmi Vajnhaus bila je od tih retkih i izvesno je da je umrla od otrovne mešavine uspeha i očaja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!