Njegova ljubav prema umetnosti i umetniku kao stvaraocu dominirala je u svakom njegovom konceptu. Uočavao je i prepoznavao nove pojave i ohrabrivao mlade umetnike da slobodno eksperimentišu i istražuju
Novosadski saloni, Likovne jeseni, Dunavski dijalozi, Godišnje izložbe Likovnog kruga Udruženja umetnika Petrovaradinske tvrđave, dodele nagrada “Sava Šumanović”, na stotine izložbi što mladih i još neafirmisanih, što doajena umetnosti poput Mire Brtke, Milana Konjovića, Jovana Soldatovića, Zuzke Medveđove… tokom više od pet decenija bili su nezamislivi bez Save Stepanova, teoretičara umetnosti i likovnog kritičara iz Novog Sada koji je u ponedeljak 10. juna preminuo u 73. godini.
foto: g. noninSava Stepanov
Njegov odlazak je nenadoknadiv gubitak za kulturnu scenu Novog Sada i Vojvodine jer je on, više od pola veka, bio ne samo hroničar ovdašnje likovne scene već je bio i aktivni učesnik umetničkih zbivanja i procesa.
“Njegova ljubav prema umetnosti i umetniku kao stvaraocu dominirala je u svakom njegovom konceptu. Uočavao je i prepoznavao nove pojave i ohrabrivao mlade umetnike da slobodno eksperimentišu i istražuju”, izjavila je Vesna Latinović, urednica Galerije “BelArt” čiji je stalni saradnik bio Stepanov u proteklim decenijama.
Slikar i konzervator Danilo Vuksanović iz Galerije Matice srpske, gde je i sam Sava Stepanov počeo svoju karijeru, napisao je da je “Sava Stepanov tragao za rečima koje će njemu samom i drugima pojasniti šta je to stvaralački napor koji se već vekovima otima na trnovitom putu umetnosti”.
“Potreba za rečju bila je zapravo težnja da se obuhvati umetnička misao u dokumentarnom mozaiku svakodnevne prolaznosti”, istakao je Vuksanović.
Od kasnih sedamdesetih godina 20. veka do danas, Sava Stepanov objavio je veliki broj tekstova kojima je nastojao da prati glavne umetničke tokove i aktere na našoj umetničkoj sceni. Radio je u Galeriji Matice srpske, kao urednik u Foto-galeriji (1979–1993), bio je direktor Centra za vizuelnu kulturu “Zlatno oko” (1993–2010), te rukovodilac Galerije “Most” u Zavodu za kulturu Vojvodine (2011–2014), danas Kulturnom centru Vojvodine “Miloš Crnjanski”. U periodu od 1977. do 1981. godine bio je urednik Likovnog salona Tribine mladih u Novom Sadu.
...S. Stepanov i Jan Triaška
Galerija Matice srpske je pre pet godina primila od njega jedinstven dar – Poklon–zbirku likovnog kritičara i kolekcionara Save Stepanova. Poklon-zbirka Save Stepanova ne donosi dela jednog autora, što je uobičajena praksa Poklon-zbirki u Galeriji Matice srpske, već se sastoji od niza različitih autora i umetničkih dela, i daje pregled razvoja postmoderne i savremene umetničke misli na srpskom umetničkom prostoru. Tim činom je publici poklonio 75 umetničkih dela, slika, skulptura, grafika i radova u različitim formama novih medija, od 57 umetnika, nastalih na vojvođanskom umetničkom prostoru od šezdesetih godina prošlog veka do danas. Tada, 2019. godine, prilikom otvaranja izložbe iz njegove Poklon-zbirke Galeriji Matice srpske, Stepanov je objašnjavao novinarima kako on nije bio kolekcionar u pravom smislu reči već da je njegova kolekcija umetnina nastala iz podrške umetnicima.
“Vlast je u tadašnjoj Jugoslaviji, pa i danas, prema savremenom stvaralaštvu uvek bila uzdržana, oprezna, čak sumnjičava, a neki put se taj oprez transformisao u neku vrstu želje za kontrolom, čak i određenom represijom. Druga krajnost odnosa vlasti prema umetnosti jeste nezainteresovanost i zanemarivanje istinskih umetničkih dometa. U takvim okolnostima delatnici u kulturi i umetnosti su upućeni jedni na druge. Tako smo mi u likovnoj umetnosti najčešće bili sami sebi podrška, a moja kolekcija je proizašla upavo iz takvih odnosa”, izjavio je tada Stepanov.
Za svoj dugogodišnji rad nagrađen je brojnim priznanjima, između ostalih, i Nagradom “Lazar Trifunović”.
Likovne kritike je objavljivao u časopisima “Polja”, “Dometi”, “Misao” i brojnim drugim publikacijama. Autor je brojnih kataloga i monografija. U okviru Izdavačke delatnosti Zavoda za kulturu Vojvodine objavljene su dve njegove studije: “O crtežu i crtačima” 2013. godine i “Umetnost bez granice” 2014. godine, a u štampi je njegova monografska knjiga Fenomen Konjović, koju Kulturni centar Vojvodine “Miloš Crnjanski” iz Novog Sada objavljuje ove godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!