Upravo objavljeni roman „Rt“ Saše Ilića u kome je Andrić jedan od junaka, i knjiga Andrićevih tekstova „O pisanju“ koju je priredila Žaneta Đukić Perišić, neki su od naslova kojima „Akademska knjiga“ obeležava 50 godina od smrti Ive Andrića
Pedeset godina je prošlo od smrti Ive Andrića. U izdavačkoj kući „Akademska knjiga“ ovu godišnjicu, kažu, obeležavaju simbolično: novim izdanjima posvećenim Andriću.
Upravo su objavili dve knjige, roman „Rt“ Saše Ilića u kome je Andrić jedan od junaka, knjigu Andrićevih eseja „O pisanju“ koju je priredila Žaneta Đukić Perišić.
Kažu i da su zbog velikog interesovanja stranaca i mnogih upita iz inostranstva odlučili da kapitalno delo Žanete Đukić Perišić „Pisac i priča“ prevedu na engleski jezik. Najavljuju da će knjiga „Ivo Andrić: The Writer and the Tale“ biti objavljena najkasnije do sredine leta u prevodu na engleski Mary Thompson-Popović.
U ovogodišnjem izdavačkom planu „Akademske knjige“ nalaze se još dva važna dela o Andriću: „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i knjiga „Andrićeva poetika sumnje“ Kornelija Kvasa.
U pripremi je i „Andrićev leksikon“ Žanete Đukić Perišić na kojem radi više od godinu dana.
Iz „Akademske knjige“ kažu da upravo objavljeni izbor tekstova Ive Andrića u knjizi „O pisanju“, koju je priredila Žaneta Đukić Perišić, donosi eseje, fragmente, manje poznate piščeve zapise i neobjavljene beleške i marginalije o odnosu između stvarnosti i umetnosti, o zadacima i dometima književnosti, o posebnoj ulozi jezika u očuvanju kulture, komentare o važnosti reči, o pitanjima stila, forme, kompozicije i strukture književnih dela.
Andrić posebno naglašava fenomen priče, pričanja i pripovedanja, ukazujući na puteve i sudbinu književnog stvaranja. Mnogi zapisi koji svedoče o Andrićevim spisateljskim iskustvima mogu se čitati i kao dobronamerni, rilkeovski intonirani umetnički saveti za otkrivanje tajni i veštine pisanja.
Knjiga „O pisanju“ se može čitati i kao poseban leksikon mogućih spisateljskih odgovora na zagonetke umetničkog stvaranja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Očigledno je da su „Gradovi u fokusu“ prioritet Ministarstva kulture, skoro svi izabrani na ovom konkursu su već isplaćeni. Isplaćeni su i neki manastiri i institucije van ovog projekta. Za savremeno stvaralaštvo i dalje nema para
Spomenik kralju Milanu i rekonstrukcija Muzeja tekstila u Leskovcu prvi su projekti čija je realizacija počela u okviru Prestonice kulture Srbije. Spomenik će koštati oko 55 miliona dinara, a Muzej oko 624 hiljade evra
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.