Upravo objavljeni roman „Rt“ Saše Ilića u kome je Andrić jedan od junaka, i knjiga Andrićevih tekstova „O pisanju“ koju je priredila Žaneta Đukić Perišić, neki su od naslova kojima „Akademska knjiga“ obeležava 50 godina od smrti Ive Andrića
Pedeset godina je prošlo od smrti Ive Andrića. U izdavačkoj kući „Akademska knjiga“ ovu godišnjicu, kažu, obeležavaju simbolično: novim izdanjima posvećenim Andriću.
Upravo su objavili dve knjige, roman „Rt“ Saše Ilića u kome je Andrić jedan od junaka, knjigu Andrićevih eseja „O pisanju“ koju je priredila Žaneta Đukić Perišić.
Kažu i da su zbog velikog interesovanja stranaca i mnogih upita iz inostranstva odlučili da kapitalno delo Žanete Đukić Perišić „Pisac i priča“ prevedu na engleski jezik. Najavljuju da će knjiga „Ivo Andrić: The Writer and the Tale“ biti objavljena najkasnije do sredine leta u prevodu na engleski Mary Thompson-Popović.
U ovogodišnjem izdavačkom planu „Akademske knjige“ nalaze se još dva važna dela o Andriću: „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i knjiga „Andrićeva poetika sumnje“ Kornelija Kvasa.
U pripremi je i „Andrićev leksikon“ Žanete Đukić Perišić na kojem radi više od godinu dana.
Iz „Akademske knjige“ kažu da upravo objavljeni izbor tekstova Ive Andrića u knjizi „O pisanju“, koju je priredila Žaneta Đukić Perišić, donosi eseje, fragmente, manje poznate piščeve zapise i neobjavljene beleške i marginalije o odnosu između stvarnosti i umetnosti, o zadacima i dometima književnosti, o posebnoj ulozi jezika u očuvanju kulture, komentare o važnosti reči, o pitanjima stila, forme, kompozicije i strukture književnih dela.
Andrić posebno naglašava fenomen priče, pričanja i pripovedanja, ukazujući na puteve i sudbinu književnog stvaranja. Mnogi zapisi koji svedoče o Andrićevim spisateljskim iskustvima mogu se čitati i kao dobronamerni, rilkeovski intonirani umetnički saveti za otkrivanje tajni i veštine pisanja.
Knjiga „O pisanju“ se može čitati i kao poseban leksikon mogućih spisateljskih odgovora na zagonetke umetničkog stvaranja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U ansamblu Baleta Narodnog pozorišta se komentariše zašto v.d. umetničkog direktora Baleta Jovica Begojev sam sebi dodeljuje koreografije i za svoj seminar koristi resurse Narodnog pozorišta. Evo šta je odgovorio
Film Boška Savkovića „Sedam dana koji su promenili vek“ , koji otkriva da je Prvi svetski rat počeo i završio se u Beogradu, nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu
Na 69. Sajmu knjiga u Beogradu najmanje je izdavača, a najviše državnih ustanova, eparhija, manastira, nepoznatih učesnika i praznog prostora. S obzirom da je zakazan u vreme izbora, očekuje se da neće biti ni publike
Intervju: Igor Burić, pozorišni kritičar i muzičar
Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.