img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi Tarantino

Afera Drajfus

02. septembar 2009, 18:10 Muharem Bazdulj
foto: colin lane
Copied

Film se prema istorijskom Drugom svetskom ratu odnosi zapravo onako kako se prema američkoj istoriji u devetnaestom veku odnose špageti vesterni; sve je podređeno filmskom spektaklu

Nekoć sam htio napisati esej o Tarantinovoj poetici baziran na tezi da on svojim protagonistima bira imena zbog mogućnosti za zgodnu rimovanu zajebanciju. Tri primjera odmah padaju na pamet. Jedan je već u naslovu: Kill Bill. Upravo u tom filmu, odvratni medicinski tehničar koji godinama siluje komiranu glavnu junakinju nosi ime Bak (Buck); Tarantino, naravno, neće odoljeti da mu u usta ne stavi rečenicu: I am Buck and I am here to fuck. Na sličan način, lik kojeg u Petparačkim pričama tumači Brus Vilis odgovara na pitanje o sudbini stanovitog Zeda: Zed is dead, baby, Zed is dead!

Melani Loren kao Šošana

MENJANJE PROŠLOSTI: Mlada francuska Jevrejka, glavna junakinja Prokletnika, zove se Šošana Drajfus. U prvom poglavlju filma (da, film je tarantinovski i formalno podijeljen u poglavlja) nacisti ubijaju cijelu njenu porodicu, a ona ostaje živa pukim slučajem. U prvom poglavlju Šošana funkcionira gotovo isključivo kao ime i prezime, mnogo manje kao stvarni lik. A u kontekstu radnje povezane sa antisemitizmom, holokaustom, Jevrejima i Francuskom, jasno je da je njeno prezime Tarantino birao ne tek zbog mogućnosti za „zgodnu rimovanu zajebanciju“ nego zbog ozbiljnijih historijskih implikacija. Tarantinov film je zapravo revizionistički, no ne u onom ključu u kojem se taj pridjev najčešće koristi u publicističko-žurnalističkom diskursu. Tarantino svojim filmom „mijenja prošlost“. Neki autori su već primijetili da je ovo prvi njegov film koji referira na stvarne historijske događaje.

SKALPIRANJE NACISTA: Uz Šošanu, u prvom se poglavlju pojavljuje još jedan lik kojeg ćemo pratiti kroz cijeli film: glavni negativni junak – Hans Landa, nacistički oficir poznat i po nadimku „Lovac na Jevreje“. U maestralnoj izvedbi Kristofa Valca (glumačka Zlatna palma na festivalu u Kanu), Landa je u isto vrijeme i strašan i skoro smiješan negativac. Lik Lande na neki način povezuje dvije paralelne radnje Prokletnika: priču o stradanju i osveti Šošane Drajfus te priču o jedinici jevrejskih komandosa (tj. Prokletnicima, po kojima je film i dobio ime) koja širi strah i trepet među nacistima. Jedinica i njezini pripadnici predstavljeni su u drugom poglavlju, formalno iznova jako tarantinovskom uz naraciju iz offa i flešbek digresije. Bred Pit igra Alda Rejna, komandanta jedinice, koji je indijanskog porijekla i valjda zbog toga od svakog svog vojnika traži stotinu nacističkih skalpova. Individualni i individualistički aspekt osvete iz Kill Billa ovdje se premješta na historijsku ravan. Najveći dio filma dešava se poslije famoznog Dana „D„, no prije oslobođenja Pariza, ali vojni pothvati Prokletnika nemaju pretjerane veze sa ratnom strategijom i taktikom. Njihov cilj je jednostavan: ubiti što je moguće više nacista. Film se prema historijskom Drugom svjetskom ratu odnosi zapravo onako kako se prema američkoj povijesti u devetnaestom vijeku odnose špageti-vesterni; sve je podređeno filmskom spektaklu. U tom kontekstu je i logično da se u filmu pojavljuju Hitler, Gebels, Borman, pa i Čerčil.

U MRAKU BIOSKOPA: Kao pravi postmoderni filmofil, furiozni finale svog filma Tarantino smješta u mrak pariškog kina, čija je vlasnica Šošana Drajfus (sjajna izvedba mlade Melani Loren) koja u okupiranom Parizu živi pod lažnim imenom. Nakon što se glavni glumac odnosno nacistički heroj koji u najnovijem Gebelsovom filmu glumi samog sebe zaljubi u mladu vlasnicu kina, premijera se premješta upravo u njeno kino, uz najavljeno prisustvo Hitlera i sve ostale kompanije. Naravno da Šošana planira osvetu, no napad na kino, posve nezavisno od nje, planiraju i Prokletnici. U njihov plan umiješena je velika njemačka filmska zvijezda Bridžit von Hamersmark sa simpatijama za angloameričku antifašističku koaliciju koju Dajan Kruger (koja se zapravo i proslavila glumeći lijepu Jelenu u Pitersonovoj Troji, istoj onoj u kojoj je Bred Pit igrao Ahila) tumači kao da odaje omaž Marlen Ditrih (Tarantino je u ovoj ulozi navodno najprije želio Nastasju Kinski). Na tragu ove druge zavjere je niko drugi do „Lovac na Jevreje“ – Hans Landa, a trijumf njegove dedukcije dešava se u odličnoj sceni, varijaciji na slavni motiv iz bajke o Pepeljugi.

Borhes negdje kaže da se klasici uvijek čitaju drugi put, navještavajući da je klasična ona knjiga o kojoj i prije čitanja nešto znamo. Pretenciozno bi bilo Prokletnike proglasiti instantnim klasikom, no makar će high concept rasplet mnogima biti poznat i prije gledanja filma, ovdje ga nećemo otkrivati. Osjećanje koje gledalac ima nakon što krene muzika odjavne špice i svjetla u kinu se upale ima nečeg od dječačkog oduševljenja nakon gledanja dobrog vesterna. To zapravo i jest Tarantinova tajna: doživljaj filma kao zabavne katarze. Džim Morison je zapisao da filmu ne treba gledalac, nego gledaocu treba film; da film zapravo osigurava egzistenciju onog ko ga gleda. To misli i Tarantino, ali s drukčijom intonacijom. Za razliku od Morisona, njega to – veseli.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure