img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teorija

Vredne džojsovske sitnice

06. april 2022, 20:59 Aleksandar Ostojić
Novica 100 copygore
Copied

Novica Milić: 100 Odiseja (i noć više) Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.

Džojsov Uliks objavljen je 2. februara 1922. godine, što će reći da se 2. februara ove godine navršilo sto godina od prvog izlaska iz štampe. Preveden je na više od 20 jezika, štampano je stotine hiljada primeraka, objavljeno ko-zna-koliko tekstova koji nam sugerišu kako ga treba čitati i još hiljade tekstova koji analiziraju te tekstove. Vrzino kolo tumača Uliksa – Blumista, kao da nema kraja. I sada je pred nama još jedna knjiga, tačnije predavanje pretočeno u knjigu, predavanje koje je Novica Milić održao na Kolarcu 1. februara ovde godine, upravo povodom jubileja koji će uslediti dan kasnije. Čitalac se može zapitati zašto čitati još 100 (i jednu više) stranica o Džojsu i Uliksu, i zašto baš ovih 100 stranica?

Novica 100 copy
…

Ono što svaki čitalac treba odmah da zna, i što je ujedno odgovor na prvo pitanje, jeste da svaka knjiga koja govori o Džojsu i Uliksu nikada ne govori (samo) o Džojsu i Uliksu. “Polimorfni, politropni, višeoblični, mnogoliki junak iz mita” reći će Novica Milić opisujući Odiseja, ali te reči se odmah daju preliti i na govor o knjizi, onoj izašloj 1922. kao i ovoj iz 2022, ali i mnogim knjigama nastalih između – svim tim Odisejima i svim tim Odisejama.

To mnoštvo izraženo je već u naslovu i premda će čitalac, putujući sa Milićem, sve vreme nastojati da otkrije na šta se odnosi ta “noć više” iz naslova (koja opet upućuje na jedno drugo putovanje), ostaje dilema da li 100 Odiseja upućuje na sto različitih putovanja ili na sto različitih putnika, pustolova, lutalica – a putovanja je bilo: od Homerovog, Vergilijevog, Danteovog, Šekspirovog, pa sve do Kazancakisovog, Berarovog, Džojsovog, Deridinog… i onog Miloša Crnjanskog. U stvari, nije ni toliko bitno na šta naslov konotira, ili šta denotira. Značenja, reći će Milić, nastoje da grade svoje ravni ili planove, odnosno svoje horizonte. Dok u jednom slučaju razumevanje teži jednoznačnosti koja pogoduje nauci, tehnici i logici, u drugom nailazimo na polisemiju, odnosno višeznačnost.

Ali nije višeznačnost to na šta naš predavač cilja (bio bi to isuviše lak i banalan zadatak), jer i unutar polisemije moguće je klasifikovati značenja i uvesti hijerarhiju među njima. Zbog toga Milić u filozofskom duhu kuje pojam na kome bi mu i Eko pozavideo, a koji naziva alosemija. Ne dakle višeznačje, već alo za drugo i drugačije i semeion za značiti, označiti, pa tako dobijamo drugoznačje – ono što uvek označava nešto drugo, što uvek upućuje na nešto drugačije. Fenomen koji tavori u samom izvorištu pesništva i književnosti, ali i putovanja (naročito onog koje je i lutanje). Igra između onoga što je htelo da se kaže, onoga što se reklo i onoga što se prećutalo. Poruka koja ostaje negde između pošiljaoca i primaoca, negirajući sebe kod Polifema, ili potvrđujući se u Kirkinom zagrljaju, na ostrvu ili u javnoj kući, eto to je gotovo svaka priča, a naročita ona o Odiseju, ili o Džojsu.

Više puta ćemo u knjizi pročitati imena Džojsa, Kafke, Prusta, Beketa i Borhesa, baš tim redom (spisak će se na nekim mestima i uvećavati) kao autora i kao puteva kojima se okončava “put same literature”. Ovo može zaparati uši, ali ako se setimo alosemije, ovakva izjava se iz pretenciozne tvrdnje pretvara u zagonetku umešnog pripovedača. Šta je to “sama literatura”, na šta drugo upućuje njeno okončavanje i kakve veze sa tim imaju Uliks, Fineganovo bdenje, Džojs i ostala spomenuta imena? Da bismo dobili odgovore na ova pitanja neophodno je uploviti u priču koja ne barata samo literarnim “neodređenostima” ili pojmovima koje je teško (ob)uhvatiti. U njoj nalazimo brojne vredne “džojsovske površnosti”, sitnice i detalje iz života obojice autora (i Džojsa i Milića), koji su na ovaj ili onaj način povezani sa delom i koji nam pomažu da ga sagledamo iz još jednog ugla – drugačije. Bogat sadržaj, analize i teorije unutar knjige čitaocu neće biti dosadne već će pre, ispisane rukom veštog pripovedača, istinski zabaviti čitaoca, ponekad će ga zasmejati, a najčešće zainteresovati. Upravo jedna takva jeste Milićeva podela na džojsologe, džojsiste i džojsovce.

“Ko priča? Nije važno ko priča” čuvena je rečenica s početka Molinog monologa, ali u našem slučaju jeste važno ko priča (a i u Molinom je, ispostaviće se na kraju romana Uliks), i to je ujedno odgovor na drugo pitanje s početka ovog teksta: zašto baš ova priča i ovih sto stranica? Zato što im je pripovedač, još jednom potvrđujući svoj neosporni literarni talenat, podario vrednost koja proističe kako iz pojma, tako i jezika samog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure