img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umetnost

42. Oktobarski salon

24. октобар 2001, 23:32 Danijela Purešević
Copied

Patina građanskog ambijenta

PRESEK LIKOVNE SCENE: Izbor Ere Milivojevića

Dok su prethodnih godina slogani Oktobarskog salona (Ukusi su različiti, U rekonstrukciji, Art on – Millennium off) bili više eterične, asocijativne naznake ili dosetke, slogan ovogodišnjeg 42. Oktobarskog salona – Umetnici biraju – pogodak je u samu koncepcijsku srž. Dakle, Oktobarski salon, najobimnija i najznačajnija smotra savremene likovne umetnosti u Srbiji, i najstarija kulturna manifestacija na nivou Beograda, tokom više od četiri decenije postojanja, a naročito tokom protekle, prošao je kroz različite organizacione i koncepcijske promene. Ove godine, u regularnoj proceduri, imenovan je novi devetočlani Savet koji je stao iza koncepcije da svako od članova predloži po jednog umetnika u funkciji selektora. I tako se, pod radnim naslovom Umetnost viđena očima umetnika, dogodio prvi Oktobarski salon u trećem milenijumu i 21. veku, prvi koji je u celosti pripreman i ostvaren u postmiloševićevskoj Srbiji, i prvi na kom su radove birali isključivo umetnici.

Dakle, aktuelni Oktobarski salon protiče u znaku radikalne decentralizacije postavke – 116 radova 73 autora razasuto je po mnogim izložbenim ali i vangalerijskim prostorima širom Beograda. Otvaranjem prve u nizu izložbenih postavki, 1. oktobra u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, publika je odmah bila suočena sa značajnim promenama – jer, za razliku od ranijih godina, to nije bila centralna postavka tj. sveobuhvatni presek aktuelne likovne produkcije u Srbiji, već autorska izložba selektora/umetnika Ere Milivojevića. Istražujući anonimnost u sklopu planetarne ekologije umetnosti Milivojević je odabrane radove poznatih i nepoznatih autora, u oba slučaja – nepotpisane, objedinio konceptom/pojmom Anonimus Art, koji on označava kao „pokušaj oslobađanja od ‘umetničkog ega’, njegovo potiskivanje, ne toliko asketsko koliko na način onih koji su posvećeni“. Sredinom oktobra ovu postavku smenila je rafinirana selekcija Darije Kačić – no, obe su publici pružile ugodno otkriće da „Cvijeta“ u funkciji Oktobarskog salona ne mora nužno da izgleda kao prenatrpani depo ili krcati magacin, već je to prostor u kom i radovi i publika mogu da ostvare i udah i izdah. U svečanoj sali Skupštine grada Beograda predstavljena je selekcija Slobodana Mašića, radovi beskompromisnih indivudalaca, sada već starije generacije – Reljića, Otaševića, Damnjana, Neškovića, Bema, ali je u sklopu ovog izbora ostvaren i fin i gibak iskorak u prostor grada – time što je u njega uvrštena i nedavno sagrađena crkva Sv. Vasilija Ostroškog na Bežanijskoj kosi, čiji je arhitekta Mihajlo Mitrović, kao i zgrada RTV Pink, projekat arhitekte Aleksandra Spajića, te je za publiku Salona organizovan prevoz i obilazak ovih objekata. Izborom autora predstavljenih u Salonu Muzeja savremene umetnosti, Saša Marković Mikrob, i sam samouk i legenda beogradskog andergraunda, apostrofirao je prisustvo, delovanje, značaj i poetiku autodidakta u aktuelnoj produkciji, fenomen koji je bitno uticao na očuvanje vitalnosti scene tokom 90-ih. Novosadska Grupa Apsolutno je multimedijalnom postavkom u Galeriji i MMC Maverick u Domu omladine Beograda, kao i Galeriji Studentskog kulturnog centra fokusirala uticaj informatičke ere na likovnu produkciju u Srbiji. Izbor Grupe Škart ostvaren je kao začudan spoj autorskog odabira neobičnih radnji i izloga širom grada u kojima su izloženi radovi Dečijeg oktobarskog salona. U sklopu dve „primenjaške“ selekcije: Marije Kranjc u Galeriji Progres i Nade Aksentijević u Galeriji Kulturnog centra Beograda, prelamaju se negativni aspekti sve manje suvisle administrativno-birokratsko-cehovske podele na tzv. likovne i primenjene umetnosti. Izuzetno rafinirana i sofisticirana jeste selekcija slikarke Marije Dragojlović ostvarena u prostoru Legata Sekulić, formalno u sklopu Muzeja grada Beograda, u stanu na drugom spratu neobarokne zgrade u Uzun Mirkovoj ulici, upravo dela arh. Sekulića (čime su i indirektno aktuelizovani nejasan status i problemi vezani za ovaj dragoceni legat potpuno nepoznat široj javnosti). U patinu ovog građanskog ambijenta sa aromom dalekih pretkomunističkih vremena inkorporirani su radovi sedmoro savremenih beogradskih umetnika, te nas takav spoj upućuje, između ostalog, na razmišljanja o građanskoj kulturnoj arheologiji, o dekadenciji, o bizarnom, o diskontinuitetu građenja ukusa u našoj sredini.

Dakle, ovog puta su umetnici odlučivali o svemu – bili su selektori, članovi žirija za nagrade, autori tekstova u katalogu, konačno, i izlagači, a takvim je obrtom, suprotno od proklamovanih težnji i zadataka Oktobarskog salona, ostvarena potpuna legalizacija neobjektivnosti i subjektivnosti izbora – jer, biti umetnik znači biti profesionalno opredeljen i orijentisan ka istraživanju, razvijanju i artikulaciji vlastite individualnosti i subjektivnosti – a što je u javnosti već unapred stvorilo negativna predubeđenja, zazor, strepnje da se sve to lako može pretvoriti u divlju orgiju privatnog i ličnog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Demant

11.септембар 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Nismo izostavili Vanju Milačić

Narodno pozorište demantuje da je iz teksta kojim objavljuje vest o nagradama na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu izostavilo fotografiju glumice Vanju Milačić

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure