Dokumentarni film “20 dana u Mariupolju“ novinara Asošijejted presa i dobitnika Pulicerove nagrade za hrabro izveštavanje iz ovog grada pod ruskom opsadom Mstislava Černova, koji je bio nominovan za Oskara, biće prikazan danas u 19 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda. Projekcija je humanitarnog karaktera
Dokumentarni film “20 dana u Mariupolju“ ukrajinskog reditelja i novinara Asošijejted presa (AP) i dobitnika Pulicerove nagrade za hrabro izveštavanje iz grada pod ruskom opsadom Mstislava Černova, biće prikazan danas, 21. februara, u 19 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda. Tim filmom obeležava se druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu.
Ovaj događaj ima humanitarni karakter i ceo prihod od prodaje ulaznica biće prosleđen organizacijama koje pomažu ugroženima ratom u Ukrajini.
Film predstavlja video dnevnik o opsadi grada i zločinima koji su tamo počinjeni. Dokumentarac prati tim novinara Asošijejted presa koji su ušli u strateški ukrajinski lučki grad Mariupolj veče uoči ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Mariupolj, grad na obali Azovskog mora, bio je jedna od prvih ruskih meta. Razaran je i pod opsadom bio 86 dana. Rusija je okupirala grad nakon jedne od do sada najdužih i najkrvavijih bitaka u ovom ratu.
Okruženi ruskim trupama, novinari se sklanjaju u bolnicu, nesigurni da li će uspeti da pobegnu.
Svetsku premijeru film je imao na festivalu Sandens u januaru prošle godine, gde je dobio nagradu za najbolji svetski dokumentarac, kao i nagradu publike. U Srbiji je film premijerno bio prikazan tokom poslednjeg Beldocs festivala.
Dokumentarni film „20 dana u Mariupolju“ dobitnik je više prestižnih filmskih nagrada i priznanja, uključujući nagradu BAFTA Britanske akademije i nominaciju za Oskara u kategoriji “najbolji dokumentarni film godine”.
„Njujork Tajms“: „Veoma težak za gledanje“
Budući da je reditelj dobitnik Pulicerove nagrade, mnogi svetski mediji osvrnuli su se na ovaj film, između ostalih i „Njujork Tajms“ koji piše da je „veoma težak za gledanje, a tako i treba da bude, iako njegova epizodna struktura donekle olakšava da se izdrži: od prvog dana do dana dvadeset, jedan po jedan, od prvih bombi do leta tima na sigurno“.
“Ujutro 24. februara Černov i njegove kolege kreću ka Mariupolju, gradu od pola miliona stanovnika na Azovskom moru, i voze se pored ukrajinskih vojnih baza čiji protivvazdušni sistemi gore — prve ruske mete, kako bi pripremili napad njihovih ratnih aviona. Mnogi stanovnici sumnjali su da će nasilje stići do Mariupolja, vozovi za evakuaciju napuštali su grad poluprazni. Sada ih pratimo u improvizovana skloništa: hladan podrum, CrossFit teretanu. ‘Ne želim da umrem’, kaže jedan dečak. ‘Voleo bih da se sve uskoro završi’”, piše „Njujork tajms“.
Dobitnik mnogobrojnih nagrada
Večerašnju projekciju filma organizuje Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs u saradnji sa ambasadama Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, te će se pre projekcije filma publici obratiti ambasador Ukrajine u Beogradu Volodimir Tolkač i ambasador Velike Britanije u Beogradu Edvard Ferguson, a video porukom i reditelj Mstislav Černov.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!