
Generalštab
Trampov zet digao ruke od Generalštaba?
Posle protesta i optužnice protiv ministra Selakovića, Džared Kušner odustao od gradnje hotela u Beogradu, piše Vol strit žurnal
Foto: FoNet/Instagram
Vučić je 2013. mimo interesa Srbije potpisao međudržavni sporazum sa UAE, kojim je projekat Beograd na vodi, kupovinu JAT-a i PKB-a praktično izuzeo iz pravnog poretka. Sad se najavljuje “strateško partnerstvo” Emirata i Srbije, pa ostaje da se vidi koliko će stvarno koštati ovaj sadašnji “poklon” od milijardu dolara
“U današnjem novcu to je bukvalno kao poklon, kao da je neko dao taj novac iz džepa. (…) Ljudi u Srbiji treba da znaju da nikada ništa ovako povoljno nismo dobili ni od koga, nijedan zajam koji bi bio ovako dobar i pod ovako povoljnim uslovima kao što je ovaj”, rekao je Aleksandar Vučić nakon što je isposlovao da Srbija uzme kredit od milijardu dolara od Ujedinjenih arapskih Emirata, po kamatnoj stopi od 2 odsto.
Pažljivi čitalac je već primetio grešku u ovom pasusu – Srbija se danas nije zadužila za milijardu dolara sa dva odsto kamate od Emirata, nego sa tri odsto. I zbilja, gornja izjava nije od 11. septembra 2022. nego iz dalekog 5. marta 2014. Isto je tada Vučić – kao davno zaboravljeni “prvi potpredsednik vlade” – bio u Emiratima, isto se zadužio za milijardu dolara, samo je kamata bila za trećinu niža nego danas.
Setimo se, to je bio period nakon vladavine “žutih”, koji su opljačkali zemlju i doveli je do bankrota. Takvoj razorenoj zemlji Emirati su dali 2 odsto kamate. Potom, 2016, Emirati su pozajmili još milijardu dolara sa kamatom od 2,25 odsto. Sada, kada je Srbija već godinama u zlatnom dobu, ti isti Emirati joj daju 3 odsto kamate.
Danas Vučić kao predsednik opet ponavlja iste rečenice kao pre više od osam godina i uporno govori da “dobijamo” milijardu, umesto da se “zadužujemo”: “Ministar Mali je potpisao veoma važan sporazum kojim dobijamo značajan novac, milijardu po gotovo nemogućoj kamatnoj stopi (…) To kao da je značajan poklon i ogromna podrška Srbiji”, rekao je Vučić na Pinku danas, dodavši da “ovim novcem obezbeđujemo punu likvidnost, uz solventnost koju imamo.”
Time je predsednik praktično priznao da država nema dovoljno novca da plati dugove koji joj na naplatu stižu početkom sledeće godine. Isto tako, priznao je da Srbija trenutno nije u stanju da se na međunarodnom tržištu zaduži čak ni po onoj stopi po kojoj su se zaduživali “žuti lopovi” u vreme nenarodne vlasti (7,25 odsto za milijardu dolara iz 2011. godine): kako je predsednik rekao, danas ne možemo da dobijemo čak ni 7,5 odsto na emisiju evroobveznica.
Iz ovoga čitamo tri stvari: jedna je da stopa po kojoj se zadužuje Srbija mnogo manje zavisi od genijalnosti vlasti koja je vodi, a mnogo više od trenutnog stanja na svetskom tržištu.
Druga stvar je pitanje: zašto Srbija nema para da plati dugove? Odgovor je prilično jednostavan: zato što je bez ikakve potrebe “spržila” dve milijarde evra na pomoć tokom epidemije, koju su dobijali i oni kojima je bila potrebna i oni kojima nije. Naravno, ekonomska potreba nije postojala, ali politička – dajte novac narodu pred izbore – i te kako jeste, a zna se ko pobeđuje u sukobu ekonomskih i političkih razloga.
Treća stvar se tek nazire: 2013. je lično Vučić potpisao međudržavni sporazum sa UAE, kojim je sve projekte ove zemlje u Srbiji praktično izuzeo iz pravnog poretka države Srbije. Podsetimo, tu su, između ostalog, Beograd na vodi, kupovina JAT-a, kupovina PKB-a – sve transakcije koje nisu išle u korist Srbije.
Sad se najavljuje “strateško partnerstvo” Emirata i Srbije, te ostaje da se vidi na koji način će UAE uspeti da naplati ovaj “poklon” koji ćemo vraćati po kamati od tri odsto.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Posle protesta i optužnice protiv ministra Selakovića, Džared Kušner odustao od gradnje hotela u Beogradu, piše Vol strit žurnal

Posle krivičnih prijava i tvrdnji koje je o njima izneo u tabloidima, Branko Stamenković i Zagorka Dolovac najavljuju tužbe protiv Uglješe Mrdića

Naprednjački režim nastavlja pritisak na TOK. Posle optužnog predloga, ministar kulture Nikola Selaković najavljuje kraj „organizovane kriminalne grupe oko odmetnutog Tužilaštva za organizovani kriminal”

Niska produktivnost, zavisnost od uglja, slabo sofisticiran izvoz i masovan odliv radne snage ostaju ključne prepreke ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana, pokazuje nova publikacija nemačkog Aspen instituta

Protiv ministra kulture Nikola Selakovića, zajedno sa još troje osumnjičenih, podignut je optužni predlog zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve