img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Sveti Sava: Kako je mogao da sretne Barbarosu

27. јануар 2022, 06:28 Ivan Ivanji
Foto: Wikimedia
Svetitelj i prosvetitelj: Sveti Sava
Copied

Nemački car Fridrih fon Hoenštaufen zvani Riđobradi – Barbarosa – na svom krstaškom pohodu se 27. jula 1189. sreo sa trećim sinom Stefana Nemanje, mladim princem Rastkom. Radoznali dečak je od careve pratnje želeo što više da sazna o severu i zapadu Evrope. Tako sam ja u romanu „Barbarosin Jevrejin u Srbiji“ opisao četrnaestogodišnjeg Rastka koji će kasnije kao duhovni vođa Srbije ući u istoriju kao najznačajnija istorijska ličnost sa ovih meridijana, a za koga me vežu i druge uspomene

Danas je Savindan. Sećam se 27. januara pre 82. godine.

Princu Rastku Nemanjiću – Svetome Savi – mogu da zahvalim što sam sa jedanaest godina prisustvovao svečanom Svetosavskom balu za odrasle i dobio svoje prve dugačke pantalone. Seli smo u fijaker, mama u duboko izrezanoj, balskoj haljini, tata u smokingu, i odvezli se u hotel „Roža“ u centru Petrovgrada, današnjeg Zrenjanina. Imali smo rezervisan sto. Mnogo ljudi se stiskalo oko nas, nisu imali gde da sednu.

Na pozornicu je izašao hor i zapevao: „Uskliknimo s ljubavlju…“ Direktor gimnazije je održao govor, govorio je i jedan od maturanata. Nije me zanimalo šta pričaju, niti program, recitacije, izvođenja na violini i klaviru, ali sam uživao da gledam kako zvanice igraju kolo, pa valcer, pa tango i fokstrot, najviše kako igraju tata i mama. Mislim da su bili lepi ljudi. Mladi ljudi. On star 41, ona 39 godina, te1940. Živeće samo još kratko. Veoma kratko. Ja tada još nikakvu senku zla nisam osećao. Oni? Ne znam. U ponoć su me vratili kući.

Da je 27. januar školska slava znao sam i četiri godine pre tog svetosavskog bala u hotelu „Roža“. Na dan Svetog Save nije bilo nastave, ali odlazili smo u školu i častili se brojnim gurmanlucima. Ja gladan nikad nisam bio, ali više sam voleo sve što su mi nudili izvan kuće. Moji školski drugovi, većinom Srbi, pravoslavci, nisu mnogo razmišljali o Svetom Savi kao svetitelju i prosvetitelju, nego kako da se najedu. Verujem da on ne bio imao ništa protiv takvog provećenog odnosa vernika prema njegovom danu.

Iako veliki teolog, on nije bio za izbor između carstva nebeskog i carstva ovozemaljskog, bio je i za jedno i za drugo. Oca je kao starca nagovorio na monaški život, jer je brat bolje od njega mogao da upravlja  mladom državom. Veštom diplomatijom nabavio mu je legalnu kraljevsku krunu. Sveti Sava se sa šezdesetak godina odrekao mitropolitske počasti, ali se nije povukao u ćeliju na Hilandaru. Uprkos narušenom zdravlju radoznao, kakav je bio, je krenuo na putovanja ne bi li što bolje upoznao ovaj svet pre nego što će da se predstaviti Gospodu.

Nemački car Fridrih fon Hohenštaufen zvan Riđobradi – Barbarosa – na svom krstaškom pohodu se 27. jula 1189. sastao sa Stefanom Nemanjom, velikim županom Raške, onim istim čiji spomenik ruži trg pred negdašnjom glavnom železničkom stanicom Beograda. Na osamstotu godišnjicu tog susreta sam napisao pripovetku o tom događaju. Izmislio sam da se Barbarosa tada sreo i sa Nemanjinim trećim sinom, mladim princem Rastkom. „Politika“ ju je objavila kao mali feljton u dva dela.

Poneko je pomislio da je sve to istina, bombardovali su me pitanjima, čudili se kakve sam ja to dokumente pronašao. Objašnjavao sam da je u pitanju fikcija, shvatio da sam nabasao na dobru temu i napisao roman „Barbarosin Jevrejin u Srbiji“. U njemu opisujem tada veoma mladog Rastka kao radoznalog momka koji od careve pratnje želi što više da sazna o severu i zapadu Evrope, a kasnije i kao duhovnog vođu Srbije koji, pošto se sa Svete Gore vraća kao arhiepiskop, sprovodi velike reforme, piše, prvi je književnik i zakonodavac,  putuje po zemlji, organizuje ne samo religiju, nego i prosvetu, zdravstvo, postavlja temelje literaturi i umetnosti, gradi crkve i manastire, modernu državu preko brata, prvovenčanog kralja Srbije, a posle preko sinovca.

Sveti Sava je po narodnom verovanju i pastir svih vukova, vukovi mu prave društvo svake noći. U nordijskoj mitologiji vrhovnog boga Vodana prate dva gavrana i dva vuka koji se zovu Pohlepko i Proždrljivko, i to mi je logično. Kao da uz njih odmah čujem marš Valkira Riharda Vagnera. Ali za nas koji smo odrasli uz Grimovu Crvenkapicu vuk je oličenje zla, otkuda sad on sa Svetim Savom uz „Uskliknimo s ljubavlju“? Vuk je i simbol smrti. Sveti Sava je uzor za život, ali i gospodar upokojenja, „onoga sveta“ gde će Gospod suditi o večnosti i za večno.

Kada su se prvi put srele sa učenjem o Svetom Savi u školi, uvek na zdrav način sumnjičave moje su me unuke pitale šta mislim o njemu. Odgovorio sam da je on istorijska ličnost čije reči i život svakako treba proučavati bez obzira na odnos prema veri i crkvi. Za vernike Sveti Sava je svetitelj, a za sve ostale istorijski najznačajnija ličnost sa ovih meridijana.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Barbarosa Fridrih fon Hohenstaufen Hotel Roža Petrovgrad Rastko Nemanjić Riđpbradi Savindan Stefan Nemanja Sveti Sava Svetosavski bal Zrenjanin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure