
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Vlasnici sajtova Gizmodo i Hafington post ni slutili nisu da bi od svih virtuelnih zala i hakera na ovome svetu njihovim portalima mogao da doaka uragan. A baš to im se dogodilo kada je nezgrapna Sendi prošle nedelje nezvana hrupila u Njujork, potopivši donji deo grada i pogasivši struju polovini Menhetna i Nju Džersija. Za nevolju, tamo su se nalazili serveri na kojima se hostuju pomenuti sajtovi, uz mnoge druge, okvasile su se bekap baterije što je dovelo do momentalnog isključivanja. Ta pojava uopšte nije beznačajna, čak i kad kažete da vam je usred uragana internet najmanja briga, ali za sigurnost podataka i stabilnost sistema firme plaćaju ogromne pare i vrlo je neprijatno saznati da sve to može da oduva jači vetar, pa makar bio i zalutali tropski uragan.
Ako se negde stvarno i virtuelno mešaju do mere da ne znate gde počinje jedno, a gde se završava drugo, onda je to Njujork. Na mnogo načina grad je vraćen sto godina unazad (zaustavljanjem metroa), ponegde i koju deceniju duže (desetodnevni nestanak struje). Tek tada čovek vidi u kojoj je meri naslonjen na tehnologiju jer jedno je brijanje u mraku, a nešto sasvim drugo saznanje da ste zbog praznih baterija odsečeni od svog ajfona ili ajpeda (najčešći brendovi u tom gradu). U katastrofalnim situacijama jedna od najvažnijih stvari je da obavestite rodbinu i prijatelje da ste dobro, a danas svi računaju da vas uvek mogu dobiti na mobilni telefon i počinju da se brinu kada se dugo ne odazivate. A tek kad vas nema na Tviteru, danima…
Ova američka drama upravo je to pokazala, najčešći status na Fejsbuku (u tom delu sveta) bio je „dobro smo“ (we are ok). Sociolozi i psiholozi primetili su da se tako spontano razvio sasvim novi sistem obaveštavanja, sloj ispod ili iznad onog redovnog, medijskog. Kontrolom statusa vaših prijatelja ili praćenjem njihovih tvitova saznavali ste direktno kako su prošli, što je informacija koja vam je značajnija od opštih vesti o svima đuture.
Potom, pokazalo se da su društvene mreže dobro poslužile za zaustavljanje glasina. Kompanija Con Edison, čija je električna centrala eksplodirala te noći odmah je demantovala da su tom prilikom nastradali njeni radnici. Tako da je glasina suzbijena, jer su građani sami razuveravali jedni druge. Malo sporije je išlo sa fotošopiranim fotografijama uragana iznad Njujorka koje su bile toliko dobre da smo hteli da poverujemo da su stvarne, uprkos ubeđivanjima autora da se malo šalio.
Najsimpatičniji, mada zaslužuju posebnu analizu, jesu ovisnici o društvenim mrežama, sviknuti da svaki korak u životu ovekoveče statusom. Internet je sada pun zabavnih fotografija pravih malih zidnih novina koje su stanovnici donjeg Menhetna spontano pravili lepeći svoje porukice jednu iznad ili ispod druge. Sada se naučnici raspravljaju da li to više liči na Fejsbuk ili Tviter, što je zgodna društvena igra dok im struja ne vrati pristup društvenim mrežama.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve