
Pregled nedelje
Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kojeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Šta spaja Vučića i Jelenu Karlešu? Zašto je pevačica ispunila sve zadate elemente naprednjačke retorike? I koliko van granica Srbije moraju biti čudni i smešni višesatni monolozi koje njen predsednik drži svakog bogovetnog dana
Postoje sjajne pjesme koje više ne možete slušati – čuli ste ih toliko puta da su vam krajnje dosadne. Mada je svjetlosnim godinama udaljen od iole solidnog govornika, isto vrijedi i za istupe predsjednika Srbije.
On iz godine u godinu istim riječima prijeti, hvali samog sebe, obećava, vrijeđa, izaziva, naređuje i ponavlja se da je dosadio čak i Siniši Malom. Tko ne vjeruje, neka pogleda snimak iz autobusa gdje Vučić drži monolog pred režimskim novinarima: ministar financija zuri kroz prozor staklenim pogledom, američki ambasador spava u pozadini (ili bar tako izgleda), a ostali statisti – pardon, zvanice na otvaranju 30 kilometara auto-puta – djeluju poput ljudi bez nade da će itko isključiti „hilti“ u susjednom stanu…
Napredni hit Jelene Karleuše
Kao što je šef države ovisan od živih nastupe pred kamerama, tako i Jelena Karleuša ne može bez pjevanja po trgovima. Čast da odriješi gradsku kasu, ove godine je zapala Kragujevcu. Činjenica da se velika većina žitelja žestoko protivi njenom koncertu, pjevačicu ne dotiče.
„Ako stradam, neka bude slavno u gradu gde su na mnoge pucali u istoriji, ali su oni i dalje držali čas“, poručuje Karleuša.
Hm… Riječi o držanju časa nigdje ne treba olako izgovarati, a posebno u Kragujevcu. One pripadaju profesoru Muške gimnazije Miloju Pavloviću koji je odbio da spasi glavu i stao među svoje đake ispred njemačkog streljačkog stroja.
Kakve veze ima strijeljanje u Šumaricama i pocupkivanje na bini? Naravno – nikakve. Karleušina izjava samo savršeno odražava naprednjačko besjedništvo kojeg se ni Vučić ne bi postidio. Svi zadati elementi su tu – beslosvjesnost, egomanija, izostanak elementarne pristojnosti i pijeteta.
Noć bljuzgavice
Na samom kraju je tribina predsjednika Republike sa studenatima „koji žele da uče“. Koliko je tu bilo učesnika sa indeksima, više je nego upitno. Ali to nije važno, kao ni procjena pojedinih režimskih medija da je u sali Centra Sava sa 4000 mjesta bilo 50 000 prisutnih. Stvar je u nečem drugom.
Radi se o tome da je tribina od početka do kraja bila festival pokornosti i apsurda. Vučić je tu nakratko zadovoljio potrebu da priča i priča, pa otišao pokazujući svu raskoš svoje sposobnosti da sluša i razgovara. Ostali su ispustili nekoliko prigodnih tonova reda radi i tiho izišli u beogradsku noć punu bljuzgavice. Niko nije imao što da pita, niti da iznese kakvo mišljenje.
Ima li ovaj tekst i neki zaključak – sigurno pita čitalac. Ima. On glasi da se režim svakog dana i u svakom pogledu pretvara u karikaturu. Za ovu tvrdnju dovoljan je samo jedan argument. Što mislite koliko van granica Srbije moraju biti čudni i smiješni višesatni monolozi koje njen predsjednik drži kamerama svakog bogovetnog dana?
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kojeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju
Nema Aleksandar Vučić toliko batinaša, crnih džipova, plaćenih ćacija da pokrpe sve rupe koje je svojom nezajažljivom i nestabilnom prirodom napravio
Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve