img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Povraćanje Vojvodine

13. april 2016, 16:24 Teofil Pančić
Copied

Proizvodnja fikcije "Pajtićevog režima" treba da sakrije nezgodnu činjenicu da Vučić i društvo od 2012. ne upravljaju samo "užom" Srbijom, nego i te kako i Vojvodinom

Izuzetna je hrabrost bila potrebna Vučić Aleksandru da dođe pre neki dan u Novi Sad, administrativni centar privremeno okupirane Vojvodine. I ne samo da dođe, nego i da tamo održi veličanstveni predizborni miting, donevši u bisagama svojim i Blagovest da se mukama okupiranih Vojvođana bliži kraj, jer će otadžbina Srbija povratiti – va-ljda kao ono 1988. – punu kontrolu nad svojom odmetnutom pokrajinom, u kojoj već deceniju i po strahovladu sprovodi izvesna „žuta banda“, na čelu s Pajtić Bojanom; koji, doduše, i jeste žut (takva mu put, eto začetka mogućeg bećarca), to se bar vidi na prvi pogled. E sad, da će to najavljeno povraćanje Vojvodine po svoj prilici biti spektakularna scena, u to bar nema sumnje. Sve drugo je, kako da vam kažem, pomalo nadrealno i poviše bizarno.

Hajde da se uozbiljimo (mada ni od toga nema neke vajde). Zanimljiva je strategija političke borbe naprednjaka i okoline protiv nečega što već godinama unazad, mrtvi ozbiljni, nazivaju „Pajtićev režim“, a što se – mislim, taj opaki „režim“ – svodi na onu šaku jada pokrajinske administracije u zgradi Banovine na najlepšem novosadskom bulevaru. Opsedali su je godinama, pokušavajući da veštački izazovu prevremene pokrajinske izbore (kao što to bez problema rade na državnom nivou), i nisu uspeli, ali su zato kod slabije upućene publike sve vreme stvarali i gojili ekscentričnu fikcionalnu predstavu o Vojvodini kao gotovo pa zasebnoj državi, dakako korumpiranoj do srži, jer njome vladaju taj zli Pajtić i njegovi banditi, a zbog čijih bezbrojnih otimačina i ostalih zlodela Vojvođani loše i sve lošije žive – za razliku od „Srbijanaca“, kojima je kanda krenulo sve u šesnaest.

O čemu se ovde radi? I naprednjaci i socijalisti – i jedni i drugi legitimni naslednici duha „jogurt revolucije“ – kreirali su fantomski vojvođanski separatizam kao strašan i opasan bauk, a epicentar tog isfabrikovanog čuda locirali u čemernu pokrajinsku administraciju. Ali to nipošto nije vrhunac podlosti: prava se podlost krije u suptilnoj (hm) propagandnoj podvali koja sugeriše kako se taj separatizam zapravo već (p)ostvario, to jest, kako je Vojvodina de facto zaseban i gotovo nezavisan političko-ekonomski entitet, kojim vladaju neki drugi ljudi, a ne oni koji vladaju Srbijom. Otuda to kreiranje slike kako južno od Dunava i Save vlada „Vučić“, dok severno od tih reka vlada zli fantom „Pajtić“. I zbog čega Vojvođanima nema boljitka dok ga ne oteraju, i ne probodu mu srce glogovim kocem.

E sad, mali reality check. Srbija nije federacija ili nešto tome slično (poput Nemačke, recimo) nego visoko centralizovana država; u njoj, doduše, postoji jedna delatna pokrajina (Vojvodina) sa izvesnim asimetričnim statusom, megjutoa, njena je samouprava u najboljem slučaju nešto poput kulturne autonomije: njena se ovlašćenja mahom svode na kulturu i prosvetu, ali čak i u tim oblastima se ona nalaze čvrsto i tvrdo unutar šireg konteksta, koji definiše država. Izvan tih oblasti, i još ponečega specifičnog (nešto malo oko poljoprivrede, vodotokova i slično), pokrajina nema nikakve samostalnosti, kao što, uostalom, nema ni pomena vredne izvorne prihode, ni svoje organe reda – što, recimo, u Americi ima svaka prašnjava selendra – ni bilo kakvu zakonodavnu ili sudsku vlast, ni otprilike bilo šta drugo. Prostije rečeno, mada je Bojan Pajtić predsednik vlade Vojvodine, što svakako moćno zvuči, on nema nikakvih „komandnih“ nadležnosti ni nad brkatim policajcem koji čuči u onoj kućici i čuva zgradu tzv. Izvršnog veća. Vlast u Vojvodini de facto je vlast nad Vojvodinom, a toj je stvarnoj vlasti adresa svakako u Beogradu. Evo vam slikovitog poređenja: Aleksandar Vučić bi mogao, usred Novog Sada, ‘ladno da uhapsi Bojana Pajtića (ako treba i u samoj zgradi Banovine), dočim Bojan Pajtić ne bi mogao da Aleksandru Vučiću naplati ni bespravno parkiranje pred tom zgradom, remek-delom Dragiše Brašovana.

Šta sve ovo znači? Samo jedno: nisu Vučić i ekipa, sve sa poluostavljenim Dačićem i njegovima, od 2012. na vlasti samo u „užoj“ Srbiji, nego su i te kako na vlasti i u Vojvodini. Jer se glavninom bitnih stvari u Vojvodini upravlja s centralnog državnog nivoa, drugima se upravlja s nivoa gradova i opština (takođe velikom većinom „ponaprednjačenih“), a tek malim delom sa pokrajinskog nivoa. Jedina razlika je, dakle, u tome što njihova vlast u Vojvodini nije bila baš apsolutna, stoodstotna – ali nije bila ni manja ni uža od, recimo, 85 ili 90 odsto relevantnih nadležnosti svih vrsta. Dakle, ako „Vojvođani loše žive“ za to je i do sada deset puta odgovorniji bio onaj ko sedi u Nemanjinoj od onoga ko sedi u Banovini – kako god se i jedan i drugi zvali. To je prosto sistemska stvar, to je u naravi centralizovane države. „Pajtićev režim“ po kojem ritualno tamburaju Vučić, njegovi panonski gaulajteri i njihova medijska i ostala posluga, ne može biti ni dobar ni loš jer naprosto ne postoji, niti postoje elementarni sistemski preduslovi za njegovo postojanje.

A šta onda postoji? Morbidna politička fikcija u službi organizovane laži. Šta joj je svrha? Predvidljivo i banalno: vlast, moć, novac. Ali, zar sve to već nemaju? Da, ali nemaju baš sve, a ništa manje od toga ih neće zadovoljiti. Doduše, neće ih zadovoljiti ni to (takva je narav tog poremećaja), ali to još ne znaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure