img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

“Porodične šetnje”: Homoerotski privid nemuštih zagovarača nasilja

15. septembar 2022, 20:00 Ivan Milenković
Foto: Rade Prelić/Tanjug
Zabraniti Europrajd: Litije za spas Srbije
Copied

Javna podrška tradicionalnoj porodici ovde i nije suština. Suština je da se ljudima koji ne dele isti pogled na svet uskrate prava koja ih čine jednakim i ravnopravnim građanima. Suština je da se ljudi koji vole ljude istog pola drže na ivici zakona, ili izvan njega, poput kriminalaca lišenih građanskih prava. Na taj način njihov se „greh“ kriminalizuje, a oni čine građanima drugog reda

Porodična šetnja, to je ono kad porodica izađe u šetnju, dve mame, recimo, koje drže za ruke svoje dve kćeri i neužurbanim korakom prolaze Njegoševom ulicom, ili kad mama i tata i njihov sin i njihova kći, svo četvoro, dakle, tamani sladoled na štapiću dok opušteno stupaju zemunskim kejom, ili, šta-ti-ja-znam, tata i tata se, u nedeljno pre podne, drže za ruke dok promiču Kalemegdanom, a oko nogu im obleće sin koji hoće da jede palačinke s nutelom i mlevenom plazmom.

U međuvremenu su gradom Beogradom, i to posred kolovoza, počeli da šetaju muškarci (uglavnom muškarci) koji svoje šetnje nazivaju porodičnima iako žena i dece jedva da ima. E sad, ili je reč o homoerotskom performansu, ili tu nešto ne valja. Odmah da kažemo: ništa tu ne valja. Čak i ako ostavimo po strani karakterističnu jezičku nemuštost desničara – oni, naime, hoće da kažu (ali ne umeju pošto ne znaju srpski jezik) kako organizuju šetnje za podršku porodici i porodičnim vrednostima (šta god to bilo), dočim je porodična šetnja, kako smo videli, nešto drugo – njihovo zalaganje, njihov protest, njihova ideje (ako nije preterano reći da tu ima ideje) lišeni su bilo kakvog pozitivnog sadržaja ili smislenog zahteva.

Ako ostavimo po strani prenemaganje o nekakvoj brizi za porodicu – jer porodica ni na koji način nije ugrožena – sadržaj njihovog izlaska na ulice iscrpljuje se u zahtevu da oni koji ne misle isto kao šetači za porodicu ne mogu imati ista prava kao i oni jer ne dele njihov pogled na svet. Da pojednostavimo: na delu je nasilje. Na delu je opravdavanje ekstremnog nasilja koje je nekoliko puta već pogodilo one druge šetače, one koji protiv porodice, naravno, nemaju ništa, ali zbog toga vole ljude istog pola.

Dobro, i šta? Pa to, valja ih, kako reče onaj visoki dužnosnik Srpske pravoslavne crkve (sa sve blagoslovom Njegove Svetosti), zatući, a ove su šetnje tu da bi se sodomiti i lezbejke unapred upozorili na to šta će im se dogoditi ako se usude izaći na ulice po kojima, ovde i sad, božjom (a ne đavoljom) voljom gaze branitelji porodice i porodičnih vrednosti (šta god to, rekosmo, u međuvremenu značilo). Ove šetnje, dakle, ne samo da su opravdanje prošlog nasilja (tako im i treba) nego i budućeg nasilja (lepo smo im rekli).

Ako se, dakle, zahtev šetača zabrinutih za porodicu i porodične vrednosti (ali šta su to, sto mu gromova, porodične vrednosti?) svede na suštinu, dakle na zagovaranje nasilja protiv građana koje oni, šetači, smatraju građanima drugog reda zbog toga što vole ljude istog pola, ostaje tugaljiva retorika lišena smisla. Retorika šetača vrti se oko jednog i po motiva: tradicionalna porodica, koja podrazumeva ženu, muškarca i njihovu decu, ugrožena je zahtevom da se ista prava koja imaju članovi takve porodice priznaju i istopolnim partnerima i njihovoj deci. Bog će ga znati kako je tim i takvim zahtevom, ili zakonskim priznanjem istopolne porodice sa svim pravima koja otud prističu, ugrožena tradicionalna porodica.

Šetači za porodicu uporno nas lišavaju odgovora na to, ipak, prosto pitanje. Pa niko ne traži ukidanje tradicionalne porodice, čak ne ni izmene porodičnog prava, koje bi zadirale u sadržinu porodičnih odnosa (iako bi, s obzirom na istoriju porodičnog nasilja, to bilo kudikamo opravdanije od zalaganja za porodicu). Zbog toga je, barem na retoričkoj ravni, čitava ova tradicionalistička priča potpuno besmislena.

Ali, kako smo utvrdili, javna podrška tradicionalnoj porodici ovde i nije suština. Suština je da se ljudima koji ne dele isti pogled na svet uskrate prava koja ih čine jednakim i ravnopravnim građanima. Suština je da se ljudi koji vole ljude istog pola drže na ivici zakona, ili izvan njega, poput kriminalaca lišenih građanskih prava. Na taj način njihov se „greh“ kriminalizuje, a oni čine građanima drugog reda.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

evroprajd moderna porodica SPC europrajd prava LGBT SPC pederi LGBTQ prava porodična šetnja srpska pravoslavna crkva evroprajd litija za spas porodice retorija litije tradicionalna porodica homoerotski homoseksualna ljubav gej heteroseksualna ljubav lezbejke briga za porodicu pederi litije porodični odnosi europrajd netradicionalna porodica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

24.mart 2026. Ivan Milenković

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure