
Iz njuzletera
Ovo nije vremenska prognoza, a nije ni pao avion
Kako portali u Srbiji pecaju klikove i može li se do čitanosti bez senzacionalizma?
Intenzivirana je priča o dve stolice na kojima Srbija sedi i mora da se opredeli za jednu. Problem nije u opredeljivanju, već u onom – mora
U opštoj zaglavljenosti naše aktuelne političke scene, čini se da pojačano širenje straha od budućnosti ne samo što obeshrabruje građane nego zbunjuje sve politčke aktere. Predsednik države umesto da svojim (ređim) pojavljivanjem umiri građane, on ih salvama brižnih vesti priprema na egzekuciju, još nepozantih političkih odluka. Deluje kao da s, negujući bespomoćnost, pretvaramo u društvo sa posebnim potrebama. Onda je logično da prizivamo nekog da reši problem, a onda nam je kriv kad ih ne reši kako bismo mi želeli! A da budemo iskreni ni ne znamo šta bismo ….
Ukazuje se jedno pitanje za koje smo mislili da je od pada Berlinskog zida do danas, sasvim nestalo. To je pitanje političkog opredeljivanja i konačne političke opredeljenosti Srbije. Mnogima je smešno čak i da pomisle na povratak pitanjima o nesvrstanosti i neutralnosti Srbije.
Sa početkom rata u Ukrajini povlači se nijansirana politika blagog uveravanja i diplomatskih podsticaja zapadnih zemalja, i prema Srbiji stupa na snagu crno bela politika.
Intenzivirana je priča o dve stolice na kojima Srbija sedi i mora da se opredeli za jednu. Problem nije u opredeljivanju, već u onom – mora.
Pretnje: hoćete li da se smrzavate ili da budete gladni, u kojima se prepoznajemo kao objekti sudbine potpune zavisnosti od jedne ili druge ‘stolice’. A stvar je u tome da se ne ukida sloboda saradnje sa svima, ma koliko to bajkovito, u ovom trenutku zvučalo.
Građanstvo Srbije kao i mnoge političke organizacije suštinski su i neupitno opredeljene za ulazak Srbije u članstvo EU, a predugi period pregovaranja i evidentno odlaganje prijema do daleke budućnosti, ih je demotivisao je i razočaralo. Dodatno opterećenje je ideja da se Ukrajina primi preko reda, što ukazuje na mogućnosti ad hoc prilagođavanja pravila. Ali za ono što svi znamo, nije ni potrebno bilo kakvo novo istraživanje: da uz malo dodatnog evropskog angažovanja veoma brzo se može povratiti poverenje i EU entuzijazam.
Ulazak u EU podrazumeva prihvatanje zajedničkih pravila i politike. Do tada je Srbija ‘nesvrstana’, ne kao članica zamrlog pokreta, već kao neko ko bi u dobrom duhu nesvrstanosti mogao da pomogne u pregovorima i razrešavanju sukoba.
Danas je 9. maj, Dan Evrope i Dan pobede nad fašizmom. Dan kada se svet od uniformisanog mišljenja i delovanja uputio ka slobodi i zajedničkom prostoru.
Preskupo bi bilo da obnavljamo gradivo.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Kako portali u Srbiji pecaju klikove i može li se do čitanosti bez senzacionalizma?
Vasić je u pritvoru skoro dva meseca, kao i studenti i aktivisti Lazar Dinić, Davor Stefanović, Srđan Đurić, Mladen Cvijetić i Lado Jovović, a okrivljeni su za pokušaj rušenja ustavnog poretka, na osnovu njihovog prisluškivanog razgovora, koji je emitovan na režimskim televizijama
„Srbija se nalazi se na raskrsnici. Sada moramo čuti neke jasnije odgovore na sasvim konkretna pitanja o tome šta će se u Srbiji dalje dešavati“, izvestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula
Prijave za utvrđivanje nekademskog ponašanja protiv ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića upućene su Etičkoj komisiji Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača
„Živimo pozitivni momentum u EU za proširenje i ovo je jasna prilika za Srbiju. Unija ostaje čvrsto posvećena pristupanju Srbije“, naglasio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve