
Studentska pobuna
Savindanski protesti: Od Kolarčeve preko Autokomande do Rektorata
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
Foto: Printscreen/Instagram
Kakva je to zemlja u kojoj je glavna politička vest da se predsednik države i dvojica ministara slikaju za Instagram dok jedu hleb sa najjeftinim parizerom i majonezom
Svako u Srbiji ko iole prati bilo koje medije i/ili društvene mreže je video kako brat Andreja Vučića, Toma Mona i veleposednik nekretnina u Bugarskoj doručkuju sirotinjski sendvič. Ovaj performans je trebalo da ih predstavi kao ljude koji razumeju muke osiromašenog naroda, koji saosećaju sa njim i čine sve da niko u Srbiji ne bude gladan.
Predsednik Republike se maltene oblizivao dok je pola vekne hleba Sava presečene na pola štedljivo oblivao majonezom i prekrivao sa tačno tri tanke šnite do krajnosti pojeftinjenog parizera. Voli on da jede parizer, rekao je Aleksandar Vučić, traži, tako skroman kakav je, da mu spreme sendvič baš sa parizerom, naročito kada putuje avionom.
Nije, doduše, rekao sa kojim parizerom, ima ih raznih, baš kao i vina, od jeftnih do onih skupih, zanatskih, telećih.
Nema razloga da dovodimo u sumnju da predsednik države voli da jede parizer. Pa voli parizer i čovek na čijem je hapšenju uzleteo do najviših političkih visina, koga je mesicima držao u zatvoru dok nije položio kauciju od 12 miliona evra, onaj isti koji je nedavno kupio Sava centar i sada ga rekonstruiše, o kome više niko ništa ni da zucne – Miroslav Mišković. Jedan od najbogatijih Srba zaista voli da za svoju dušu napravi sendvič sa belim hlebom, puterom i parizerom.
Kakve sad veze ima Miroslav Mišković sa predsedničkom konzumacijom najjeftinijeg parizera osim što ga i on voli, parizer, ne Vučića?
Baš kao što je hapšenje MiškOvića pre deset godina bilo politički rijaliti marketing, tako je to sada jedenje sendviča sa parizerom. Svaka igra u svoje vreme, prilagođena datim okolnostima.
Biće da fokus grupe usred opšteg sunovrata životnog standarda nisu povoljno reagovale na priče o kulama i gradovima pod naslovom EXPO 27, pa je započela igra brige za egzistencijalno ugrožene građane.
Performans „I ja volim da jedem jeftini parizer“ je svečano otvaranje izbornih igara za koje se može pretpostaviti da će biti žešće od svih prethodnih. Jer, bez obzira na svu medijsku dominicaju i ružičastu paralelnu stvarnost: oni koji praktično imaju samo za hranu i račune, a takvih je većina u Srbiji, na sopstvenoj koži osećaju, svim pričama uprkos, da su iz godine u godinu sve siromašniji.
Što reče glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk: za 3 godine cena hrane je u proseku porasla za 57,8 odsto; prosečna penzija je za to vreme porasla za 36 odsto, a medijalna zarada (koju prima više od polovine zaposlenih) za 43 odsto. Kako onda Vučić da ubedi uboge ljude da se pod njegovom vlašću sve bolje i bolje živi?
Biće tu potrebno još mnogo parizera, a može i neki kosovski boj da padne do izbora.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti

„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Sloboda Pajić
Nastavlja se bojkot nastave visokoškolskih ustanova u Novom Sadu, a ispred Filozofskog fakulteta biće organizovan protest „Empatija kao otpor“

Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom

Pobedom tima Mađarske vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Evropskom prvenstvu koje se igralo u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve