img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Liberland – uputstvo za upotrebu

06. maj 2015, 15:39 Teofil Pančić
Copied

Odakle je i čemu služi ideja o utopijskoj besporeznoj državici na dunavskom ostrvu, i kako bi se njen pelcer mogao iskoristiti na opštu korist

Koje ono behu države susedne Srbiji? Da vidimo: Mađarska, Rumunija, Bugarska, Makedonija, Kos… ovaj, ne, brišem Kosovo a pišem Albaniju, jer ne želim da rovarim protiv Preambule, zatim Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i… Liberland. Liberland?!

Pa dobro, Liberland baš i nema međunarodno priznanje u svojstvu države; osim toga, minijaturan je, pa mu nekako više dolikuje da se kaže kako se graniči sa Mesnom zajednicom Bački Monoštor nego sa celom Srbijom. Zapravo, navodna teritorija Liberlanda sastoji se od jedne dunavske ade za koju je osnivač ostrvske državice, Čeh Vit Jedlička, negde iskopao krajnje sumnjiv podatak kako na nju tobože ni Hrvatska ni Srbija ne polažu pravo, pa je otuda nekako „nebezecovana“, idealna da se tu osnuje sasvim novi državni entitet. Mnogo je naivan taj Jedlička, baš onako češki naivan: nema tog parčeta tla na ovoj planeti na koje bar jedna već uveliko postojeća država ne polaže pravo. Dakle, panu Jedlički geografija nije baš jača strana, a za onu adu možete biti sigurni da je i Hrvatska i Srbija vide kao svoju, jer se nalazi baš na onom „spornom“ području, tamo gde je Dunav prethodnih decenija svakojako meandrirao, pa je teško raščivijati šta je danas na kojoj strani i šta je čije.

Ali, manimo se mi tog beznačajnog rečnog ostrvceta. Nije ovo priča o teritoriji nego o ideji. To vam je nešto kao s Vatikanom: ni manjeg parčeta zemlje (jedan rimski kvart), ni veće i kosmički pretencioznije ideje koju zastupa…

Šta je, dakle, ideja Jedličkinog državuljka, na osnovu koje je navodno već prikupio stotine hiljada „aplikacija za državljanstvo“ (što Liberland već sada čini zemljom sa ubedljivo najvećom dijasporom na svetu: naime, tačno 100% njenih građana živi i radi izvan otadžbinskih granica!) i ovoliku medijsku pažnju? Tamo će svako manje-više moći da radi šta hoće i da posluje kako hoće – nije to baš država za lezileboviće, odmah da vas upozorim – dakako, u onim hašekovskim dimenzijama „umerenog napretka u granicama zakona“, poreza jedva da će biti, tj. plaćaće ko hoće i koliko hoće, i još će lepo da naznači na šta se tačno ima taj njegov novac potrošiti… U samu državu su pak načelno pozvani svi, bez obzira na raniju nacionalnost, rasu, pol i tome slično, nepoželjni su jedino „nacisti i komunisti“.

Znam neke koje je ta diskriminacija, bar prema komunistima, jako uvredila, a bili su se baš zagrejali za Liberland… No, to je sasvim logično kada se gleda iz ugla svojevrsnog „češkog stereotipa“. Jer, ko su za nas Česi? Fin svet koji pije dobro pivo i pomalo kretenski se odeva; u nekom trenutku im Nemci dođu nezvani u goste, ovi ih prezirno trpe i potiho ih podjebavaju dok Nemcima to ironično ophođenje ne dosadi pa odu (ili, okej, dok ih neko drugi ne ispraši po tevtonskim turevima), posle im u nezvane goste dođu Rusi, Čerkezi, Inguši i ostala istočna braća, Česi opet krenu da ih prezrivo trpe i potiho podjebavaju dok i Sovjetima ne dosadi, tj. dok im se sistem ne uruši u sebe usled neizdrživog viška imbecilnosti. Za sve to vreme, Česi hladnokrvno jedu knedličke, sviraju džez i sanjaju o slobodi koja će umeti da peva. Nije li to nekako baš tako bilo u knjigama Škvoreckog, na kojima su neki od nas odrastali? Ta, dašta da je bilo. U Češkoj otuda postoje ti, hajde da ih nazovemo konzervativni liberali, ili liberalni konzervativci, koji stvarno i dosledno ne podnose ni fašiste ni boljševike. U ovim našim, mnogo hajdučkijim krajevima toga nema, a slabo ga je ikada i bilo: balkanski „uljuđeni desničari“ ponajčešće su tek šovinisti i kriptofašisti koji su pročitali malo više knjiga pa šlifovanošću traljavo prekrivaju izvornu fašistoidnost, a napaljeni levičari lako završavaju u totalitarno-mesijanskim pokretima, s rukama u krvi do lakata. Nema ovde baš mnogo iskrenih „liberlanđana“, a to što bi sad, ko biva, mnogi da „volontiraju“, to je više hipsteraj, to se samo ovim površnim kibicerima dopada ideja da ne plaćaju porez…

Liberland je, dakle, zamišljen kao neka vrsta Diznilenda za tvrde ideološke (neo)liberale, ljude koji veruju da Država stoji uvek na putu između njih i sreće (to isto, doduše, smatraju i anarhisti, ali gađaju iz drugog pravca). U tom smislu, ona bi dunavska adica, kad bi stvarno zaliberlandila, imala funkciju poput neke hipi komune (recimo, Kristijanije u Kopenhagenu), ali namenjene onima koji se nisu prečitali Kastanede, nego Fridmana i Hajeka… A možda to i jeste rešenje? Da svim fanaticima bilo kojeg izma obezbedimo po jedno rajski zeleno ostrvo gde će moći da se igraju, a ono što nas preostane da se odmorimo ko ljudi?

Enivej, ako počem, kao pravoverni građanin Srbije ili Hrvatske, držite da bi pošast Liberlanda trebalo zatrti u korenu makar i silom zbogradi „ugrožavanja teritorijalnog integriteta“, opustite se: kada bi se zaista nastanili tamo, Liberlanđane ne bi pomorili ni vojska ni policija nego – brutalni dunavski komarci. Ali sve to još ne znači da Liberland ne može biti dobar pelcer za neke slične, ali mnogo korisnije projekte: evo, recimo, pada mi na pamet da bi aktuelnu Vladu Srbije, i to u znatno proširenom sastavu (neka obavezno povedu Tomislava, Maju, Mirovića, Babića i ostale vedete!), a koja je već ionako pokazala ljubav prema terenskim zasedanjima, trebalo trajno smestiti na neko ne manje zgodno dunavsko ostrvce. Znam i koje: nalazi se tačno preko puta Starog Slankamena, i zove se Bajbok.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure