img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Polemika

Kritika države Izrael nije antisemitizam

12. децембар 2023, 11:23 Andrej Ivanji
Foto: AP Photo/Kin Cheung
Antiizraelske demonstracije
Copied

Da li je ovih dana reč o "novom" ili "starom", ili "večitom" antisemitizmu? Pitanje može da se postavi i drugačije: šta je izazvalo nove talase pogrde Jevreja i smrtonosne pretnje koje su se javno izražavale u mnogim zapadnim demokratskim državama? I kako ih razlikovati od legitimne kritike jevrejske države i njene politike

Granica koja deli legitimnu kritiku politike države Izraela od antisemitizma u danima posle 7. oktobra, napada Hamasa na Izrael i potonje ofanzive izraelske vojske na Gazu, postala je jedna od ključnih tačaka sporenja u Americi i širom zapadnog sveta, piše Glas Amerike.

I to nije ništa novo. Sa jedne strane, vojna akcija Izraela u Pojasu Gaze je odličan povod i daje odrešene ruke antisemitima da se obrušavaju na Jevreje širom sveta pod velom kritika izraelskih ratnih operacija.

Sa druge strane, izraelske vlasti su i u prošlosti bile sklone da kritiku svoje politike u Pojasu Gaze i u Zapadnoj obali, gde u dobroj meri vlada sistem aparthejda, odbacuju kao „antisemitske“.

Pri tom i nemali broj Izraelaca smatra i javno govori (trenutno su, što je razumljivo, takve kritike unutar Izraela utihnule) da je palestinska politika koja se decenijama sprovodi u delo duboko pogrešna. Među njima je bio i veliki pisac Amos Oz koji se zalagao za rešenje „dve države“ i koji je bio suosnivač organizacije „Mir odmah“.

Ali što sme da kaže Jevrejin, ne sme gojim, što je hebrejski naziv za sve „neznabožce“, one koji nisu Jevreji.

Slučaj Gintera Grasa

Tako je „pesma u prozi“ nemačkog nobelovca Gintera Grasa objavljena 2012. u uskršnjem trobroju „Zidojče cajtunga“ pod nazivom „Šta mora da se kaže“ u Izraelu izazvala lavinu zgražanja.

Nemački socijaldemokrata i humanista, jedna od ikona nemačke savremene kulture, tada je optužio Izrael da na osnovu nedokazanih indicija da Teheran pravi atomsku bombu sprema nuklearni udar na Iran, da na osnovu sumnje želi da „izbriše iranski narod“, te da predstavlja pretnju za krhki mir u svetu. „Vreme“ je pisalo o tome u članku Šta mora da se kaže.

Po kratkom postupku Izrael je Grasa bio proglasio „antisemitom“, „neprijateljem jevrejskog naroda“ i na osnovu zakona koji se inače primenjuje na bivše naciste za „personu non grata“.

Pročitajte još Ko ugrožava svetski mir

Tadašnji izraelski ministar unutrašnjih poslova Eli Jišai tražio je čak da mu se oduzme Nobelova nagrada, a ministar inostranih poslova Avigdor Liberman rekao da su neki zapadni intelektualci spremni zarad „sopstvene promocije da Jevreje po drugi put žrtvuju na oltaru ludih antisemita“.

Napadnut sa svih strana, Gras je bio izjavio da nije trebalo da napiše „Izrael“, već „vlada premijera Benjamina Netanjahua“. Tek toliko, a i bilo je kasno.

Gras je, doduše kao maloletnik, bio kratko u SS-jedinicama, ali optužiti ga za antisemitizam ili bilo kakav rasizam je bilo posve neutemeljeno.

Mračni duh Holokausta

Za jevrejske zajednice prethodna dva meseca probudila su najmračnije duhove Holokausta, dok propalestinski glasovi govore o „ratnim zločinima“ i „zločinima protiv čovečnosti“, u najmanju ruku o „debelo prekomernoj upotrebi sile“ Izraela u Pojasu Gaze.

U poslednja dva meseca je u Sjedinjenim Američkim Državama broj prijavljenih antisemitskih incidenata porastao za 388 odsto, pokazuju podaci Anti-defamacione lige (ADL). U istom periodu porastao je i broj slučajeva islamofobije u SAD za 216 odsto, vidi se iz podataka Saveta za islamsko-američke odnose (CAIR), piše Glas Amerike.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je 7. oktobra napadom Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200, a oteto 240 ljudi. Kao odgovor na to, Izrael je pokrenuo ofanzivu na Pojas Gaze u kojoj je do sada ubijeno više od 18.000 ljudi, ogroman broj stambenih četvrti je sravnjen sa zemljom, gotovo svih 2,3 miliona stanovnika je, bežeći od ratnih dejstava, interno raseljeno.

U Gazi vlada humanitarna katastrofa, a to što je Hamas većina zapadnih država proglasila za terorističku organizaciju ne može biti opravdanje za takvo stanje.

Nakon bestijalnog napada Hamasa na „crni Šabat“ glasovi kritike izraelske politike prema Palestincima su u jevrejskoj državi, privremeno, potpuno utihnuli.

Šta je antisemitizam?

Profesorka Menhetn koledža Mehnaz Afridi, koja između ostalog predaje predmet Muslimani i Holokaust, objašnjava za Glas Amerike da je antisemitizam u osnovi određena percepcija Jevreja, “koja se može izraziti kao mržnja prema Jevrejima, retorička ili fizička, prema verskim institucijama, korišćenje stereotipa o Jevrejima, a takođe i manifestacija nasilja nad Jevrejima”.

A sociolog iz španskog Nacionalnog istraživačkog saveta i pridruženi član Centra za istraživanje Holokausta i genocida Univerziteta Minesota Alehandro Baer navodi za Glas Amerike da “antisemitizam obuhvata diskriminaciju, predrasude, neprijateljstva ili nasilje prema Jevrejima samo zato što su Jevreji (ili prema jevrejskim institucijama zato što su jevrejske)”.

Prema tome, kritika politike jevrejske države ne bi tebalo da se stavlja u isti koš sa antisemitizmom. A kada to radi, Vlada Benjamina Netanjahua umanjuje zlokobnu težinu tog pojma.

I obrnuto: oni koji smatraju da Izrael u Zapadnoj obali vodi politiku aparthejda, a u Pojasu Gaze ne haje za civilne palestinske žrtve i razara to parčence sveta koje je Palestincima dodeljeno, ne bi trebalo da govore da to čine „Jevreji“.

Po istom principu, nisu „Srbi“ ubijali u Srebrenici, već Ratko Mladić i njegova zločinačka ekipa, bez ikakve želje neprimerenog poređenja, već radi ukazivanja na nedopustivost uopštvanja.

Ništa novo

Slična situcija sa eksplozijom antisemitizma u svetu bila je i tokom i nakon napada Izraela na Gazu u julu 2014. godine koju je izazvalo ubistvo tri izraelska učenika.

Hamas i druge palestinske militantne organizacije u sukobu, koji je trajao oko dva meseca, ispalile na Izrael oko 1000 projektila, a izraelska vojska je, prema podacima Ujedinjenih nacija, tokom akcije pod nazivom „Protective Edge“ ubila preko 1400 Palestinaca, potpuno uništila 6761 objekat, a oštetila preko 10.000. Stradalo je blizu 70 Izraelaca, pretežno vojnika.

Tada je predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj Diter Grauman bio izjavio za britanski „Gardijan“ da je za Jevreje „nastupilo najgore vreme posle nacističke ere“ i objašnjavao da su se na ulicama nemačkih gradova izvikivale parole „Jevreje treba ugušiti gasom!“ i „Jevreje treba spaliti!“ kao i stihovi koji u slobodnom prevodu glase: „Jevreju, Jevreju, plašljiva svinjo, izađi iz svoje rupe i bori se uživo.“

U nemačkom Vupertalu je tada na sinagogu bačena bomba. U francuski grad Sarcel je posle antijevrejskih nemira došao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Bernar Kazev i zapretio: „Svi u našoj republici mogu da protestuju, ali ko ošteti sinagogu ili zapali pekaru samo zbog toga što pripada Jevrejinu čini antisemitsko delo.“ Antisemtiskih ispada bilo je i tada širom Evrope i u SAD.

U antisemitizam ne treba svrstavati kritike poput one da je Izrael „nikao na pogrešnim temeljima“, da je osnivač cionizma, austrijski novinar i pisac Teodor Hercl, drugačije zamišljao „Jevrejsku državu“, što je i naslov njegove najvažnije knjige.

On je Izrael zamišljao kao multinacionalnu, multikonfesionalnu zemlju, zajedničku državu Jevreja i Palestinaca. „Vreme“ je pisalo o tome u tekstu Ne reci Jevreji kada misliš na Izrael. Spomenici Teodoru Herclu nikli su po celom Izraelu, ali se je politika koja se sprovodi u suprotnosti sa njegovim vizijama.

Latentni antisemitizam je duboko usađen u bit Evrope. Vešta ideja nacističke ideologije da Jevreje prikaže kao nosioce kapitalizma, moćne ljude koji se igraju sudbinama radi sopstvene zarade, krivce za bedu drugih, živi i danas, pisalo je „Vreme“.

Pažnja se tada skretala sa krupnog nemačkog kapitala, ali to kao da je zaboravljeno. Latentni ruski i pre svega ukrajinski antisemitizam preneo se i na Staljina. Nacističko masovno uništavanje Jevreja prekrilo je ranije pogrome, a posle više nije bilo moguće tako javno ispoljavati antisemitizam.

Holokaust i šoa

Jevreji za čin nemačkog industrijskog ubijanja koriste hebrejsku reč šoa, koja izvorno znači katastrofa.

Problem je u tome što su se u javnosti pomešale dve teme koje ne bi trebalo da budu povezane, ali jesu: s jedne strane su Jevreji kao Jevreji bez obzira na to kako i gde žive, a s druge politika i postupci države Izrael. Izrael u tom pogledu nije nevin, ne ponaša se kao svaka druga, normalna država, nego, još uvek se pozivajući na šou, smatra da govori i nastupa u ime svih Jevreja, a naziva antisemitizmom svaku kritiku izraelske države i njenog rukovodstva.

Izabrani ili prokleti narod

Religiozni Jevreji sebe smatraju izabranim narodom Božjim. Postoji stari vic po kome se Jevrejin obraća Bogu i moli: Gospode, neka si blagosloven, kako bi bilo da sebi izabereš neki drugi narod, a nas najzad malo da ostaviš na miru?

Odbojnost i neprijateljstvo prema Jevrejima datira od hrišćanskog uverenja da su „oni“ odbili, odbacili i ubili Hrista. Međutim, prema hrišćanskom verovanju Bogočovek Isus rođen je kao Jevrejin od majke Jevrejke. Zbog toga je nekada Jevrejin pokrštavanjem mogao da se oslobodi stare kletve i time otkloni sve pretnje.

Tek posle nastaje pseudonaučno, pseudodarvinističko uverenje o jedinstvenosti Jevrejstva zbog negativnog genetskog nasleđa, koje ne može da se prevaziđe asimilacijom ili pokrštavanjem, pisalo je „Vreme“.

Antisemitizam je u najmanju ruku olakšan time što su religiozni Jevreji sebe smatrali drugačijim, boljim, „izabranim narodom“, i to isticali i posebnim nošnjama, muškarci svojim zulufima, bradama, kapicama, obeležavali su i svoja staništa posebnim znakom, mezuzom, svim tim olakšavali da se, pogotovu u primitivnijim sredinama, lako prepoznaju kao „posebni“, kao drugačiji. Kad god se masa uplaši, strah i mržnju fiksira na one koji su „drugačiji“, jer je sve što je drugačije „neprijateljsko“.

Na temelju istrebljenja evropskih Jevreja stvoren je Izrael kao „Jevrejska država“ koja je u mnogobrojnim ratovima branila svoju egzistenciju, a nema sumnje da će tako biti i u budućnosti.

Da li je ovih dana reč o „novom“ ili „starom“, ili o „večitom“ antisemitizmu? Pitanje može da se postavi i drugačije: šta je konkretno izazvalo nove talase, ne samo kritike, nego i pogrde Jevreja i smrtonosne pretnje koje su se javno izražavale u mnogim zapadnim demokratskim državama, u kojima se to najmanje očekivalo?

Ova pitanja se postavljaju preko dva milenijuma. Univerzalnog odgovora prihvatljivog za sve nema.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

antisemitizam Izrael Jevreji kritika Palestina Palestinci Pojas Gaze zapadna obala
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Polemika – Ginter Gras, ili zašto Nemac (ne) sme da kritikuje Izrael

12.април A. I

Šta mora da se kaže

Nobelovac Ginter Gras je političkim pamfletom "Šta mora da se kaže", koji je sam nazvao pesmom u prozi, pokrenuo polemiku koja je prešla granice Nemačke i Evrope. Da li jedan Nemac, koji je pride, doduše maloletan, bio i član SS-jedinica, ima moralno pravo da jevrejsku državu optužuje da "ugrožava svetski mir" i da želi da "izbriše iranski narod"? Da li ga to čini antisemitom i da li je sve to zaista čin savesti, ili marketinški potez a la Peter Handke iz njegovih najboljih dana

Novi antisemitizam u Evropi

12.август Ivan Ivanji

Ne reci Jevreji kad misliš na Izrael

Ja se nadam da Palestinci u pojasu Gaze sada u miru sahranjuju svoje poginule sugrađane, da pristiglim lekovima leče ranjenike, da imaju struju i hranu i vodu za piće. Nadam se da građani Izraela više ne beže u skloništa zbog raketa koje na njih ispaljuju pripadnici Hamasa. Nadam se i da više neće biti antijevrejskih demonstracija u gradovima Evrope koje su inspirisale ovaj tekst. Bojim se, međutim, da ovo nije bio poslednji krvavi sukob između Izraelaca i Palestinaca i da je on samo povod za pojave koje su neki krstili "novim antisemitizmom"

Kolumna

12.октобар Ivan Ivanji

Kako sam ponovo postao Jevrejin

Roditelji su mi bili ateisti, tako sam odgajan u Banatu. Bio sam Jugosloven. Jevrejinom sam se osećao samo kada su me nacisti zbog porekla strpali u koncentrcione logore, ni pre ni posle toga.  A onda se u subotu, 7. oktobra, nešto u meni desilo

Ginter Gras, rušenje tabua

12.децембар Andrej Ivanji

Ko ugrožava svetski mir

Političkim pamfletom "Šta mora da se kaže", koji je sam nazvao pesmom u prozi, nobelovac Ginter Gras pokrenuo je žučnu međunarodnu polemiku: da li jedan Nemac ima moralno pravo da jevrejsku državu optužuje da "ugrožava svetski mir"? Gras je to pravo sebi uzeo i srušio tabu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure