img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Navigator

IT sektor: Monetarni udar

10. oktobar 2022, 08:25 Zoran Stanojević
Foto: Pexels on Pixabay
Copied

Digitalna revolucija traje gotovo pola veka, došlo je vreme poslovnog išijasa i povišenog holesterola. Nije baš kao da je žurka gotova, ali ne može se više direktno sa nje na posao, pisalo je „Vreme“ u broju 1656

Otkako postoje lični ili pi-si računari, kako se to popularnije nekada zvalo, važilo je pravilo da je isplativije, ako ne i bolje, tehniku kupovati u SAD jer je tamo jeftinija. Pre desetak godina, u vreme slabog dolara, ta razlika je umela da bude i dvadeset, trideset odsto, pa je bilo onih koji su s namerom dolazili u veliki američki grad, jer bi im laptop, smartfon i još ponešto samo razlikom u ceni isplatili avionsku kartu. Do nedavno.

Sa trendom rasta dolara koji već nadjačava evro, a približava se britanskoj funti na par centi ili penija razlike, ta pogodnost više ne važi.

Evo jednog aktuelnog primera. Ovih dana na tržištu se pojavio ajfon 14, najbolji i najskuplji do sada, kako to obično biva sa svakim novim modelom ovog telefona. Na primeru modela 14 Pro sa memorijom od 128 gigabajta vidi se da je cena u, recimo, Njujorku i Londonu praktično izjednačena, kada se u Americi doda lokalni porez. U Berlinu je ajfon i dalje skuplji, ali je razlika najmanja do sada. Skuplje su i avionske karte, o troškovima u SAD kada je dolar jak bolje i ne razmišljati, sada tamo ide samo ko mora, a šopinga neka se kloni.

Zaustavljen rast

Ali i taj koji se “uzemlji” i ne ide nikuda, neće izbeći posledice koje već mesecima drmaju IT industriju. Najviše su pogođene, naravno, globalne kompanije poput Majkrosofta, Gugla, Mete budući da bolja polovina njihovih prihoda dolazi sa tržišta izvan SAD, gde su cene formirane po nekom ranijem kursu. Ne govori se o gubicima ili makar još ne, već o korekciji prognoziranih rezultata rasta.

Konkretno, u prva dva kvartala Majkrosoft je “krajcovao” celu milijardu dolara otprilike, toliki je gubitak na razlikama u kursu, dok se očekuje da će profit u ovoj godini biti niži za nekih 400 miliona dolara, iako imaju bolje rezultate od drugih i oko dva procenta rasta. Generalno se procenjuje da će tehnološke kompanije, a najveće su američke, u drugoj polovini godine hodati “uz vetar”, što će ih usporiti za dva do tri odsto. Većina će morati da primi taj udarac na sebe, tek poneko od onih koji imaju fabrike u Aziji moći će da računa na niže troškove radne snage izražene u dolarima. I onda bi se to “prebilo” sa smanjenim profitom.

Problemi Ilona Maska

Posebno je pogođena kompanija Tesla, jer je najpre istrpela štetu u svojoj novoj fabrici u Šangaju koja je bila pod ozbiljnim kovid merama, da bi njen prvi čovek Ilon Mask zakukao najpre zbog visoke inflacije u SAD, a odmah zatim, čim su banke podigle kamate i sputale inflaciju, zbog moguće deflacije. Nijedno ne valja. Kako god, Mask je zaposlenima poručio da očekuje najgora vremena i da bi Tesla morala da se oslobodi nekih deset odsto radne snage, ako misle da nastave dalje.

Inflatorna kretanja snažno su pogodila i kriptovalute, najviše bitkoin čija se vrednost prepolovila i nastavlja dalje da pada. Razloga za to je mnogo, ali je poslednjih meseci dodat i jak dolar. U nesigurnim vremenima sa visokom kamatama, dolar deluje kao mnogo bezbednije pribežište od digitalnog novca.

Postoje mišljenja da je pandemija preterano naduvala IT balon i on sada mora da pukne pod pritiscima Ukrajine, ekonomskog rata s Kinom, energetske krize itd. Ali, ima i onih koji misle da dolazi vreme da kompanije tog sektora prestanu da se ponašaju kao tinejdžeri puni para, koje ovozemaljski problemi ne dotiču previše. Digitalna revolucija traje gotovo pola veka, došlo je vreme poslovnog išijasa i povišenog holesterola. Nije baš kao da je žurka gotova, ali ne može se više direktno sa nje na posao.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

it industrija inflacija ajfon 14 digitalna revolucija ajfon 14 pro Ilon Mask inflacija kriptovaluta inflacija it sektor poskupljenje it sektor jačanje dolara Tesla IT balon Majkrosoft Gugl inflacija IT sektor meta inflacija Ajfon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Društvene mreže

01.novembar 2026. Raša Karapandža / Nemanja Rujević

„Rusi napolje!“: Ko je pokrenuo talas i ko ga je širio

U srpskom kutku mreže X prostor je naprasno zauzeo šovinistički slogan „Rusi napolje“. Analiza „Vremena“ pokazuje da potiče od anonimnih naloga koji su tokom kampanje često pisali u prilog listi Evropska Srbija

Izbori 2026.

01.novembar 2026. S. Ć.

Crta: Na ponovljeno glasanje izašlo 43,6 odsto birača

Završeno je ponovljeno glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji. Na 53 biračka mesta, odazvalo je 43,6 odsto glasača

Vesti

01.novembar 2026. S. Ć.

Addiko banka: Događanja sa Alta bankom nemaju uticaja na naše poslovanje

Addiko banka, čiji je deo poslovanja u Srbiji preuzela Alta banka, tvrdi da kod njih sve funkcioniše redovno

Vesti

01.novembar 2026. S. Ć.

Blace ostaje bez vode, a još uvek nije sigurno da li je voda u Zrenjaninu ispravna

Presušila je akumulacija Pridvorica, pa je u Blacama proglašena vanredna situacija. RERI tvrdi da je voda u Zrenjaninu kancerogena, a Zavod za javno zdravlje da je ispravna

Izbori 2026.

01.novembar 2026. S. Ć.

CRTA: Do 16 časova glasalo je 35 odsto građana

Prema podacima Crte, na 53 biračka mesta na Kojima se danas ponovo glasa u Srbiji za poslanike Parlamenta, do 16 časova glasalo je 35 odsto građana

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure