
Pregled nedelje
Pravda za sirotinju Srbije
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Kad naš čovek otputuje u inostranstvo, iskoristiće svaku priliku da se zakači na slobodni vajfaj. Jer je poznato da ko nije onlajn, taj praktično i ne postoji. Logovanje na vajfaj u kafiću, na aerodromu ili u šoping-molu zahteva i registraciju. Niko vam ne daje internet, a da od vas ne uzme i nešto zauzvrat – vaše dragocene lične podatke.
Odnedavno kačenje na javne mreže dobilo je sasvim drugačiji oblik. Mreža na koju biste da pristupite pažljivo vas obaveštava o tome koji su joj podaci potrebni i zašto, nudeći vam da sve to i sami proverite, ako želite. Doskora su drsko tražili sve što im padne na pamet, ne nudeći vam nikakvu zaštitu.
Razlog je GDPR, to jest Generalna regulacija zaštite podataka, propis Evropske unije koji stupa na snagu u petak 25. maja. Usvojen je pre dve godine i to vreme je ostavljeno svima koji posluju onlajn da se prilagode. Od petka više nema labavo, iako nedoumica o primeni ima onoliko.
GDPR štiti privatne podatke građana Evropske unije. Najveća razlika u odnosu na dosadašnju praksu jeste da su podaci vraćeni u posed vlasnika. Vaš imejl, broj telefona, adresa stanovanja, ime kompanije u kojoj radite, imena rođaka i kućnog ljubimca, sve to ste do sada davali nekom servisu u zamenu za neku uslugu i bez mogućnosti da pitate šta će neko s tim podacima da radi. Oni su korišćeni na najrazličitije načine ne bi li vas svrstali u neku grupu konzumenata ili političkih simpatizera na koju se onda marketinški uticalo.
Od petka niko ne može vaše podatke da upotrebi, obradi ili preda trećem licu, a da vas o tome ne obavesti. U suprotnom rizikuje ozbiljnu kaznu. Maksimalna je 20 miliona evra ili 4 odsto godišnjeg prihoda, šta god je veće od to dvoje.
Naši lični podaci ovom uredbom su proglašeni za ozbiljnu valutu s kojom se ozbiljno i postupa. Svaka firma koja posluje u EU i sa EU mora da odredi sopstvenog poverenika za informacije, osobu koja je dužna da vam u roku od 30 dana odgovori na svako vaše pitanje o podacima koje ste poverili toj firmi. U to ulazi i vaše pravo da tražite da se neki podatak izbriše iz baze (na primer, broj vašeg telefona ili datum rođenja), da vam se svi vaši podaci predaju jer ste odlučili da ugasite nalog i pređete kod konkurencije. To se dešava kada menjate, recimo, banku ili kablovskog operatera. Ako sklonite svoje podatke, oni ne smeju da vas zovu i nude vam da se vratite jer za njih više ne postojite. Osim ako im u nekoj situaciji date jasan pristanak i način kako smeju da vas kontaktiraju. Ukoliko vas neko pozove ili pošalje imejl sa nekom ponudom, slobodni ste da ga pitate kako je došao do vaših podataka, odnosno on to mora da vam unapred objasni.
Svi njuzleteri koje dobijate iz EU dužni su da pre 25. maja od vas dobiju novi pristanak da vam šalju poruke, jer pristanak koji ste im nekada dali ne važi ako nije usklađen sa GDPR. To znači da više nije dovoljno da kliknete u kućicu čime potvrđujete da ste pročitali sva sitna slova koja davaoca usluge oslobađaju svake odgovornosti. Sada je on dužan da vam sve svoje namere jasno i čitljivo predoči pre nego što pristanete na bilo kakav odnos.
Uredba važi samo unutar EU, ali se odnosi na svaku firmu koja komunicira sa građanima EU. A građani EU su, recimo, oni koji uz srpsko imaju državljanstvo Hrvatske, Mađarske ili Slovenije. I biće zaštićeniji od ostalih u Srbiji sve dok ova ne usvoji (spreman i oštar) zakon o zaštiti ličnih podataka.
Postavlja se pitanje kako će neko da kazni firmu izvan EU koja se ne pridržava ovih pravila i nastavlja da trguje vašim podacima. Recimo, ako ste hotel u Srbiji koji ne brine adekvatno o podacima svojih gostiju iz EU, može vam se dogoditi da vas skinu sa internet sajtova za bukiranje. A to drastično utiče na poslovanje. I tako dalje, primera ima mnogo u ovom povezanom svetu.
GDPR je najkrupnija promena u bezbednosti internet komunikacije u poslednje tri decenije, praktično od vremena kada je internet postao novi masovni medij. I najozbiljnija prilika za države da se umešaju u internet komunikaciju, legalno, sa opravdanjem da samo štite svoje građane. Čisto ako ste pomislili da je uredba teško sprovodiva.

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve