

Komentar
I šta sad?
Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?


Kad naš čovek otputuje u inostranstvo, iskoristiće svaku priliku da se zakači na slobodni vajfaj. Jer je poznato da ko nije onlajn, taj praktično i ne postoji. Logovanje na vajfaj u kafiću, na aerodromu ili u šoping-molu zahteva i registraciju. Niko vam ne daje internet, a da od vas ne uzme i nešto zauzvrat – vaše dragocene lične podatke.
Odnedavno kačenje na javne mreže dobilo je sasvim drugačiji oblik. Mreža na koju biste da pristupite pažljivo vas obaveštava o tome koji su joj podaci potrebni i zašto, nudeći vam da sve to i sami proverite, ako želite. Doskora su drsko tražili sve što im padne na pamet, ne nudeći vam nikakvu zaštitu.
Razlog je GDPR, to jest Generalna regulacija zaštite podataka, propis Evropske unije koji stupa na snagu u petak 25. maja. Usvojen je pre dve godine i to vreme je ostavljeno svima koji posluju onlajn da se prilagode. Od petka više nema labavo, iako nedoumica o primeni ima onoliko.
GDPR štiti privatne podatke građana Evropske unije. Najveća razlika u odnosu na dosadašnju praksu jeste da su podaci vraćeni u posed vlasnika. Vaš imejl, broj telefona, adresa stanovanja, ime kompanije u kojoj radite, imena rođaka i kućnog ljubimca, sve to ste do sada davali nekom servisu u zamenu za neku uslugu i bez mogućnosti da pitate šta će neko s tim podacima da radi. Oni su korišćeni na najrazličitije načine ne bi li vas svrstali u neku grupu konzumenata ili političkih simpatizera na koju se onda marketinški uticalo.
Od petka niko ne može vaše podatke da upotrebi, obradi ili preda trećem licu, a da vas o tome ne obavesti. U suprotnom rizikuje ozbiljnu kaznu. Maksimalna je 20 miliona evra ili 4 odsto godišnjeg prihoda, šta god je veće od to dvoje.
Naši lični podaci ovom uredbom su proglašeni za ozbiljnu valutu s kojom se ozbiljno i postupa. Svaka firma koja posluje u EU i sa EU mora da odredi sopstvenog poverenika za informacije, osobu koja je dužna da vam u roku od 30 dana odgovori na svako vaše pitanje o podacima koje ste poverili toj firmi. U to ulazi i vaše pravo da tražite da se neki podatak izbriše iz baze (na primer, broj vašeg telefona ili datum rođenja), da vam se svi vaši podaci predaju jer ste odlučili da ugasite nalog i pređete kod konkurencije. To se dešava kada menjate, recimo, banku ili kablovskog operatera. Ako sklonite svoje podatke, oni ne smeju da vas zovu i nude vam da se vratite jer za njih više ne postojite. Osim ako im u nekoj situaciji date jasan pristanak i način kako smeju da vas kontaktiraju. Ukoliko vas neko pozove ili pošalje imejl sa nekom ponudom, slobodni ste da ga pitate kako je došao do vaših podataka, odnosno on to mora da vam unapred objasni.
Svi njuzleteri koje dobijate iz EU dužni su da pre 25. maja od vas dobiju novi pristanak da vam šalju poruke, jer pristanak koji ste im nekada dali ne važi ako nije usklađen sa GDPR. To znači da više nije dovoljno da kliknete u kućicu čime potvrđujete da ste pročitali sva sitna slova koja davaoca usluge oslobađaju svake odgovornosti. Sada je on dužan da vam sve svoje namere jasno i čitljivo predoči pre nego što pristanete na bilo kakav odnos.
Uredba važi samo unutar EU, ali se odnosi na svaku firmu koja komunicira sa građanima EU. A građani EU su, recimo, oni koji uz srpsko imaju državljanstvo Hrvatske, Mađarske ili Slovenije. I biće zaštićeniji od ostalih u Srbiji sve dok ova ne usvoji (spreman i oštar) zakon o zaštiti ličnih podataka.
Postavlja se pitanje kako će neko da kazni firmu izvan EU koja se ne pridržava ovih pravila i nastavlja da trguje vašim podacima. Recimo, ako ste hotel u Srbiji koji ne brine adekvatno o podacima svojih gostiju iz EU, može vam se dogoditi da vas skinu sa internet sajtova za bukiranje. A to drastično utiče na poslovanje. I tako dalje, primera ima mnogo u ovom povezanom svetu.
GDPR je najkrupnija promena u bezbednosti internet komunikacije u poslednje tri decenije, praktično od vremena kada je internet postao novi masovni medij. I najozbiljnija prilika za države da se umešaju u internet komunikaciju, legalno, sa opravdanjem da samo štite svoje građane. Čisto ako ste pomislili da je uredba teško sprovodiva.


Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?


Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja


Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu


Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada


Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve