img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Bubuljice na licu demokratije

06. septembar 2022, 07:57 Zoran Hamović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Rasplamsana netrpeljivost: Uklanjanje grafita sa izloga Prajd info centra u Beogradu
Copied

Svi imaju ista prava, sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle. Nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju

Ne mogu baš da kažem da mi je bliska ideja Prajda. Homoseksualnost, transeksualnost i sve ono što je rodplus  kod mene ne izaziva prijatne misli i osećanja. Štaviše. Ali to ne znači da mi nije blisko razumevanje da postoje drugi i drugačiji. Naše slobode su komplementarne i ne moraju se sukobljavati.

Nije bilo neophodno da nas američki državni sekretar Entoni Blinken  podseća da su ‘sloboda mirnog okupljanja i izražavanja suštinske komponente zdrave demokratije’.  Nedavno smo, da to dobro znamo i praktično potvrdili. Dozvoljeno je hiljadama aktivista Litije za spas Srbije na ulicama Beograda da izraze svoje zebnje da su ugrožene tradicionalne vrednosti među kojima je, kako ističu, normalana porodica.

Sadržaj protesnih poruka na beogradskoj litiji usmeren je i u drugim pravcima, kao što su iskazivanje ljubavi prema ruskom predsedniku, podrška vojnoj operaciji u Ukrajini, podsećanje da je Kosovo srce Srbije i druge. Organizovana uz mnoge crkvene simbole, ikone, zastave, ripide, transparente, šetnja je poprimila karakter litije – sve popularnijeg modela protesnog okupljanja.

Kakvi god da su, imali su prostor i mogućnost da slobodno iskažu ono što misle, pokažu ono čemu streme i preporučuju drugima. Njihov protest isprovociran je pre svega najavljenom manifestacijom Europrajd i šetnjom brojnih učesnika iz raznih evropskih zemalja po beogradskim ulicama. I onda vlast koja već dve decenije ne izlazi iz puberteta, bez zrelosti odlučivanja, u strahu izriče zabranu održavanja.

Zaboravalja da svi imaju ista prava i da sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle.  Dakle, nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Nepotrebno su se samo razbuktale navijačke strasti u javnosti. Natezanje oko realizacije ulične šetnje nekoliko hiljada domaćih i stranih aktivista i boraca za ljudska prava rezultiralo je povećavanjem otpora i otvorenih pretnji organizatorima i učesnicima manifestacije.

Sa najviših mesta državne uprave, uključujući i predsednika države i ministra policije, učinjeno je sve da se antagonizacijom izazove sukob, a ne da se spreči. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju. I šta smo dobili? Pojačan je glas salonskih intelekutalaca i tviteraša, dežurnih branilaca pravde i prava, provokatora, uzbunjvača, kao i dobro plaćenih eksperta koji nas s maskirnom ravnodušnošću upozoravaju da nam bez Prajda nema (evropskog) života.

Na delu je međusobna vrednosna diskreditacija litijaša i prajdovaca i gubljenje vremena nevinih posmatrača. Etiketrianje ispunjava medijski prostor  i nestrpljenje raste.  Pojedini političari su se svrstali na jednu od strana i maksimalno podižu pritsak koristeći promotivni arsenal pojednostavljenog jezika i brze akcije.

Ali bodove u gostima ne jure samo političari. Najbolje prolaze oni koji su ukapirali da je trgovina ljudskim pravima veoma unosan posao, da im glumatanje obespravljenih gej aktivista pruža udoban život, putovanja uz jeftinu promociju, a ne afirmaciju vrednosti za koje bi trebalo da se zalažu.

Društvo kakvo je naše, a i ne samo naše, nije u stanju niti će biti da se suoči sa munjevitim prihvatanjem nametnutih obrazaca ponašanja. Nešto smo valjda naučili iz istorije: da je poželjno da se sve promene mogu i moraju usvajati postepeno i s razumevanjem.  Težak je prelazak iz pravolinijskog kretanja ‘duštva tradicije’ u višesmerno ‘društvo tendencija’. Zrelost društva ukazuje da neistomišljenici ne moraju da budu na poprištu neprekidnih sukoba uz nametanje volje do istrebljenja.

Najavljeno je da će izvestan broj evropskih i regionalnih političara i funkcionera doći i učestvati u (zabranjenoj) šetnji i time i zaštititi sve one koji imaju nameru da izađu na ulicu u vreme Europrajda. Deluje kao da žele da nam donesu kremu protiv bubuljica na obrazima naših političkih pubertetlija.

Voleo bih da kad su već tu kod nas u gostima, da iskoristimo priliku i organizujemo konferernciju, razmenimo iskustva kako se organizuje privatna vojska da bije građane, kako se sarađuje sa kriminalcima koji melju ljude, kako se na državnim gazdinstvima gaji marihuana, kako predsednik države otima dokaze od istrage, ili kako se može unapređivati prostitucija kod pojedinih stranačkih lidera, a da to pravobranilac i sudovi ne primate…

Eto, da ne lečimo samo bubuljice….

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

europrajd 2022. europrajd beograd europrajd evroprajd beograd zoran hamović europrajd hamović evroprajd europrajd demokratija demokratija srbija sloboda izražavanja litija za spas srbije Zoran Hamović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure