img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Bubuljice na licu demokratije

06. septembar 2022, 07:57 Zoran Hamović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Rasplamsana netrpeljivost: Uklanjanje grafita sa izloga Prajd info centra u Beogradu
Copied

Svi imaju ista prava, sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle. Nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju

Ne mogu baš da kažem da mi je bliska ideja Prajda. Homoseksualnost, transeksualnost i sve ono što je rodplus  kod mene ne izaziva prijatne misli i osećanja. Štaviše. Ali to ne znači da mi nije blisko razumevanje da postoje drugi i drugačiji. Naše slobode su komplementarne i ne moraju se sukobljavati.

Nije bilo neophodno da nas američki državni sekretar Entoni Blinken  podseća da su ‘sloboda mirnog okupljanja i izražavanja suštinske komponente zdrave demokratije’.  Nedavno smo, da to dobro znamo i praktično potvrdili. Dozvoljeno je hiljadama aktivista Litije za spas Srbije na ulicama Beograda da izraze svoje zebnje da su ugrožene tradicionalne vrednosti među kojima je, kako ističu, normalana porodica.

Sadržaj protesnih poruka na beogradskoj litiji usmeren je i u drugim pravcima, kao što su iskazivanje ljubavi prema ruskom predsedniku, podrška vojnoj operaciji u Ukrajini, podsećanje da je Kosovo srce Srbije i druge. Organizovana uz mnoge crkvene simbole, ikone, zastave, ripide, transparente, šetnja je poprimila karakter litije – sve popularnijeg modela protesnog okupljanja.

Kakvi god da su, imali su prostor i mogućnost da slobodno iskažu ono što misle, pokažu ono čemu streme i preporučuju drugima. Njihov protest isprovociran je pre svega najavljenom manifestacijom Europrajd i šetnjom brojnih učesnika iz raznih evropskih zemalja po beogradskim ulicama. I onda vlast koja već dve decenije ne izlazi iz puberteta, bez zrelosti odlučivanja, u strahu izriče zabranu održavanja.

Zaboravalja da svi imaju ista prava i da sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle.  Dakle, nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Nepotrebno su se samo razbuktale navijačke strasti u javnosti. Natezanje oko realizacije ulične šetnje nekoliko hiljada domaćih i stranih aktivista i boraca za ljudska prava rezultiralo je povećavanjem otpora i otvorenih pretnji organizatorima i učesnicima manifestacije.

Sa najviših mesta državne uprave, uključujući i predsednika države i ministra policije, učinjeno je sve da se antagonizacijom izazove sukob, a ne da se spreči. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju. I šta smo dobili? Pojačan je glas salonskih intelekutalaca i tviteraša, dežurnih branilaca pravde i prava, provokatora, uzbunjvača, kao i dobro plaćenih eksperta koji nas s maskirnom ravnodušnošću upozoravaju da nam bez Prajda nema (evropskog) života.

Na delu je međusobna vrednosna diskreditacija litijaša i prajdovaca i gubljenje vremena nevinih posmatrača. Etiketrianje ispunjava medijski prostor  i nestrpljenje raste.  Pojedini političari su se svrstali na jednu od strana i maksimalno podižu pritsak koristeći promotivni arsenal pojednostavljenog jezika i brze akcije.

Ali bodove u gostima ne jure samo političari. Najbolje prolaze oni koji su ukapirali da je trgovina ljudskim pravima veoma unosan posao, da im glumatanje obespravljenih gej aktivista pruža udoban život, putovanja uz jeftinu promociju, a ne afirmaciju vrednosti za koje bi trebalo da se zalažu.

Društvo kakvo je naše, a i ne samo naše, nije u stanju niti će biti da se suoči sa munjevitim prihvatanjem nametnutih obrazaca ponašanja. Nešto smo valjda naučili iz istorije: da je poželjno da se sve promene mogu i moraju usvajati postepeno i s razumevanjem.  Težak je prelazak iz pravolinijskog kretanja ‘duštva tradicije’ u višesmerno ‘društvo tendencija’. Zrelost društva ukazuje da neistomišljenici ne moraju da budu na poprištu neprekidnih sukoba uz nametanje volje do istrebljenja.

Najavljeno je da će izvestan broj evropskih i regionalnih političara i funkcionera doći i učestvati u (zabranjenoj) šetnji i time i zaštititi sve one koji imaju nameru da izađu na ulicu u vreme Europrajda. Deluje kao da žele da nam donesu kremu protiv bubuljica na obrazima naših političkih pubertetlija.

Voleo bih da kad su već tu kod nas u gostima, da iskoristimo priliku i organizujemo konferernciju, razmenimo iskustva kako se organizuje privatna vojska da bije građane, kako se sarađuje sa kriminalcima koji melju ljude, kako se na državnim gazdinstvima gaji marihuana, kako predsednik države otima dokaze od istrage, ili kako se može unapređivati prostitucija kod pojedinih stranačkih lidera, a da to pravobranilac i sudovi ne primate…

Eto, da ne lečimo samo bubuljice….

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

hamović evroprajd europrajd demokratija demokratija srbija sloboda izražavanja litija za spas srbije Zoran Hamović europrajd 2022. europrajd beograd europrajd evroprajd beograd zoran hamović europrajd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

24.mart 2026. Ivan Milenković

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure