img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Bubuljice na licu demokratije

06. septembar 2022, 07:57 Zoran Hamović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Rasplamsana netrpeljivost: Uklanjanje grafita sa izloga Prajd info centra u Beogradu
Copied

Svi imaju ista prava, sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle. Nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju

Ne mogu baš da kažem da mi je bliska ideja Prajda. Homoseksualnost, transeksualnost i sve ono što je rodplus  kod mene ne izaziva prijatne misli i osećanja. Štaviše. Ali to ne znači da mi nije blisko razumevanje da postoje drugi i drugačiji. Naše slobode su komplementarne i ne moraju se sukobljavati.

Nije bilo neophodno da nas američki državni sekretar Entoni Blinken  podseća da su ‘sloboda mirnog okupljanja i izražavanja suštinske komponente zdrave demokratije’.  Nedavno smo, da to dobro znamo i praktično potvrdili. Dozvoljeno je hiljadama aktivista Litije za spas Srbije na ulicama Beograda da izraze svoje zebnje da su ugrožene tradicionalne vrednosti među kojima je, kako ističu, normalana porodica.

Sadržaj protesnih poruka na beogradskoj litiji usmeren je i u drugim pravcima, kao što su iskazivanje ljubavi prema ruskom predsedniku, podrška vojnoj operaciji u Ukrajini, podsećanje da je Kosovo srce Srbije i druge. Organizovana uz mnoge crkvene simbole, ikone, zastave, ripide, transparente, šetnja je poprimila karakter litije – sve popularnijeg modela protesnog okupljanja.

Kakvi god da su, imali su prostor i mogućnost da slobodno iskažu ono što misle, pokažu ono čemu streme i preporučuju drugima. Njihov protest isprovociran je pre svega najavljenom manifestacijom Europrajd i šetnjom brojnih učesnika iz raznih evropskih zemalja po beogradskim ulicama. I onda vlast koja već dve decenije ne izlazi iz puberteta, bez zrelosti odlučivanja, u strahu izriče zabranu održavanja.

Zaboravalja da svi imaju ista prava i da sloboda javnog izražavanja pripada i onima koji drugačije misle.  Dakle, nema opravdanja za zabranu održavanja  Europrajda. Nepotrebno su se samo razbuktale navijačke strasti u javnosti. Natezanje oko realizacije ulične šetnje nekoliko hiljada domaćih i stranih aktivista i boraca za ljudska prava rezultiralo je povećavanjem otpora i otvorenih pretnji organizatorima i učesnicima manifestacije.

Sa najviših mesta državne uprave, uključujući i predsednika države i ministra policije, učinjeno je sve da se antagonizacijom izazove sukob, a ne da se spreči. Zabranom su bez potrebe stvorene nepomirljive strane koje još žešće proizvode isključivost i netoleranciju. I šta smo dobili? Pojačan je glas salonskih intelekutalaca i tviteraša, dežurnih branilaca pravde i prava, provokatora, uzbunjvača, kao i dobro plaćenih eksperta koji nas s maskirnom ravnodušnošću upozoravaju da nam bez Prajda nema (evropskog) života.

Na delu je međusobna vrednosna diskreditacija litijaša i prajdovaca i gubljenje vremena nevinih posmatrača. Etiketrianje ispunjava medijski prostor  i nestrpljenje raste.  Pojedini političari su se svrstali na jednu od strana i maksimalno podižu pritsak koristeći promotivni arsenal pojednostavljenog jezika i brze akcije.

Ali bodove u gostima ne jure samo političari. Najbolje prolaze oni koji su ukapirali da je trgovina ljudskim pravima veoma unosan posao, da im glumatanje obespravljenih gej aktivista pruža udoban život, putovanja uz jeftinu promociju, a ne afirmaciju vrednosti za koje bi trebalo da se zalažu.

Društvo kakvo je naše, a i ne samo naše, nije u stanju niti će biti da se suoči sa munjevitim prihvatanjem nametnutih obrazaca ponašanja. Nešto smo valjda naučili iz istorije: da je poželjno da se sve promene mogu i moraju usvajati postepeno i s razumevanjem.  Težak je prelazak iz pravolinijskog kretanja ‘duštva tradicije’ u višesmerno ‘društvo tendencija’. Zrelost društva ukazuje da neistomišljenici ne moraju da budu na poprištu neprekidnih sukoba uz nametanje volje do istrebljenja.

Najavljeno je da će izvestan broj evropskih i regionalnih političara i funkcionera doći i učestvati u (zabranjenoj) šetnji i time i zaštititi sve one koji imaju nameru da izađu na ulicu u vreme Europrajda. Deluje kao da žele da nam donesu kremu protiv bubuljica na obrazima naših političkih pubertetlija.

Voleo bih da kad su već tu kod nas u gostima, da iskoristimo priliku i organizujemo konferernciju, razmenimo iskustva kako se organizuje privatna vojska da bije građane, kako se sarađuje sa kriminalcima koji melju ljude, kako se na državnim gazdinstvima gaji marihuana, kako predsednik države otima dokaze od istrage, ili kako se može unapređivati prostitucija kod pojedinih stranačkih lidera, a da to pravobranilac i sudovi ne primate…

Eto, da ne lečimo samo bubuljice….

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

sloboda izražavanja litija za spas srbije Zoran Hamović europrajd 2022. europrajd beograd europrajd evroprajd beograd zoran hamović europrajd hamović evroprajd europrajd demokratija demokratija srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kosovska Mitrovica

Iz novog broja „Vremena“

25.februar 2026. M. S.

Kvaka 22 za kosovske Srbe: Trebaju ti dokumenta koja ti ne damo

Kosovski zakon o strancima kao da je pisan da uništi život hiljadama ljudi. A Beograd na sve to ćuti

Milosav Simović, presuda

Slučaj generala Simovića

25.februar 2026. K. S.

U ime naroda: Šta stoji u presudi generalu Simoviću za odavanje državne tajne

„Vreme” objavljuje presudu Višeg suda u Nišu generalu Milosavu Simoviću u kojoj stoji koje je podatke i kome predavao zbog čega je  osuđen na šest meseci kućnog pritvora

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

25.februar 2026. B. B.

Ponovljeni izbori za članove VST-a: Pokušaj prekrajanja izborne volje tužilaca

Izbori za članove Visokog saveta tužilaštva se održavaju na četiri biračka mesta. Ekspertska zajednica odavno je upozorila da će vlast pokušati da preuzme punu kontrolu nad tužilaštvom

Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure