
KiM
Poslanici Srpske liste se zakleli da će se „zalagati za zaštitu teritorijalnog integriteta Kosova“
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
Uprkos višedecenijskim terorističkim napadima i pretnjema Jevreji kontinuirano naseljavaju pustinjske predele u okolini Jerusalima u veri da tamo treba da se živi. Mnogi smatraju da je njihovo postojanje na toj zemlji njihova životna misija. Srbi prema Kosovu gaje slična osećanja kao Jevreji prema Jerusalimu, ali se ponašaju drugačije
Prvu polovinu života provela sam u Srbiji, a više od dve decenije živim u Izraelu. Kako imam državljanstvo obe zemlje, neminovno pravim poređenja. Uočavam sličnosti, a još više različitosti.
I Srbija i Izrael su tokom istorije prolazili kroz mnogbrojne ratove i političke lomove. Davni događaji i dan danas, u velikoj meri, definišu obe zemlje. Često čujemo da je Kosovo srpski Jerusalim. Ali nije.
Srbija je zemlja koja ima daleko dužu držvnu tradiciju i korene, bilo kao samostalna ili u okviru federacije. Često se govori o patriotizmu i ljubavi prema zemlji iz koje smo potekli. Različiti istorijski i politički tokovi doveli su do toga da su se Srbi, što dobrovoljno, što silom, iseljavali sa Kosova, zemlje koja se smatra kolevkom Srbije. Tokom poslednjih stotinak godina nekada većinsko stanovništvo postalo je manjina. Srbi koji su napustili svoje domove nemaju nameru da se ikada vrate na Kosovo, ni oni koji žive u Srbiji, ni oni koji su otišli u inostranstvu.
Upoređujući Jerusalim i Kosovo konstatujem da se Jevreji kontinuirano sele u pustinjska naselja u okolini Jerusalima u veri da tamo treba da se živi, uprkos drugačijim političkim odlukama na međunarodnom i lokalnom nivou. I pored neprekidnih višedecenijskih terorističkih napada ili pretnji, u najvećem broju religiozni Jevreji smatraju da je njihovo postojanje na toj zemlji zapravo misija i ne dozvoljavaju da ih strah ili politika u tome spreče.
Srbi slično osećaju i misle o Kosovu, ali se ponašaju drugačije. Mnogi Srbi su tokom dvadesetog veka prodali svoja imanja i kuće lokalnom albanskom stanovništvu. Napustili su svoja ognjišta sopstvenom voljom, seleći se, vođeni željom za boljim životom, najćešće u prestonicu Srbije. Jevreji su činili upravo suprotno. Prodavali su svoje kuće u gradovima i odlazilii na nenaseljena područja, vodeći se Biblijom. Mnogi američki Jevreji koji se useljavaju u Izrael dolaze da žive upravo tu, na politički nerešenoj teritoriji koju smatraju zemljom svojih predaka. To isto misle i Palestinci, a budućnost će pokazati ko će opstati u svojoj misiji.
Poznato je da su se u istoriji granice zemalja menjale, nestajale i ponovo nastajale. Kao i države. Jevreji veruju da živeti na prostoru koji im je Biblija odredila nema cenu, čak i ako je ta cena život. Znajući šta im je zadatak u ovozemaljskom životu, spremni su da trpe sve.
Suprotno tome, većina srpskog stanovništva želi da se bori za svoje korene i istoriju, ali nije spremna da žrtvuje sebe i svoje porodice, iako su podjednako glasni i rečiti kao i Jevreji: “Ne damo našu zemlju!” ili “Borićemo se do poslednje kapi krvi”. Svi znamo da same reči ne znače mnogo. Parole možemo da negujemo u parlamentu, novinama ili knjigama. U realnom životu, granice i zemlja čuvaju se demografskom politikom i odlukom da se zemlja kontinuirano naseljava, a ne stihijski napušta. Svi govorimo da Kosovo ne smemo da damo, ali pored retorike i ljubavi prema istoriji imamo malo toga – ni ljude koji su spremni da se nasele na Kosovu, niti vojsku koja bi ih tamo branila. Zato Kosovo nije srpski Jerusalim.
U Izraelu svaki mladi čovek koji napuni 18 godina ide na obavezno služenje vojnog roka – mladići na tri, a devojke na dve godine. Vojnici postoje da, ako je potrebno, odbrane svoju državu. Drugu nemaju.
Autorka je sociološkinja i živi u Izraelu
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
“Naša kuhinja za širenje mržnje i laži se nalazi u ovoj zgradi iznad nas, na ovom istom RTS-u koji i danas širi laži i mržnju. Moja generacija se primila na te laži, verovala je da radimo pravu stvar i da smo mi u pravu a oni drugi da su zli. I oni drugi su to isto mislili za sebe i onda je krenuo točak zla koji nikako da se zaustavi a za mnoge traje i dan-danas”, rekao je Goran Samardžić ratni veteran, koji je bio vršnjak studenata kad je u Sarajevu postao i ratni vojni invalid
Da bi izašla iz političkog ćorsokaka i podela u društvu, Srbija bi trebalo da pojača napore u borbi protiv korupcije, unapredi reforme vladavine prava, uključujući izbor Saveta REM kroz transparentan i sveobuhvatan proces, navela je komesarka za proširenje EU Marta Kos
Posebno zabrinjava to što je medijskim radnicima u RTS uskraćena sloboda kretanja i obavljanje profesionalnih novinarskih zadataka,, a upućene su im i uznemirujuće pretnje, navodi Ministarstvo spoljnih poslova
Mokrih kolovoza više nema, jedino ih treba očekivati na jugu i jugoistoku gde su još uvek mogući kratkotrajni pljuskovi
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve