Umesto da zlato kupuje kada je najpovoljnije, Srbija ga mahnito pazari sada kada je najskuplje, pa je u prvih pet meseci 2025. među deset najvećih svetskih kupaca. Istovremeno, zlato koje se nalazi u inostranim bankama dovlači u domaće trezore. Otkud ova iznenadna pomama vlasti za zlatom
Zlato je opet postalo vredno. I to 40 odsto vrednije na svetskim tržištima u odnosu na prošlu godinu.
Ipak, logika Narodne banke Srbije je sledeća – da se zemlja obezbedi i igra na sigurno, po svaku cenu. Jer je visoka inflacija zahvatila zapadne zemlje prvi put u ovom veku, a sve zbog rata Rusije i Ukrajine i ekonomskih posledica. Svima je važna stabilnost, pogotovu u trenucima velike neizvesnosti, u kojima bi zemlja mogla da se nađe, ako ostane bez para.
Sad je samo pitanje – da li NBS stvarno strahuje da bi državna kasa mogla da ostane prazna ili jednostavno žele da igraju na sigurno ukoliko se nađemo u nekom finansijskom problemu. Možda i zbog Naftne industrije Srbije i američkih sankcija koje bi mogle konačno da se aktiviraju ili cene energenata koje bi mogle biti promenjene na inicijativu ruskih partnera.
Ono što smiruje jeste činjenica da Srbija u ovoj odluci ipak nije sama. Zlato je ove godine prestiglo evro i postalo druga najznačajnija rezervna imovina koju drže centralne banke, odmah iza američkog dolara, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske centralne banke (ECB).
Da nam je ono tu, da ga vidimo
Tu negde verovatno leži i odgovor – zašto je Srbija krenula da vraća u zemlju svo svoje zlato, koje se trenutno nalazi u inostranstvu. Kako je objavio Blumberg, NBS planira da ove rezerve prenese u Srbiju, kako bi „osigurala bezbednost zlata u periodima krize”.
Srbija će postati i prva država u istočnoj Evropi koja nimalo zlata ne čuva u inostranstvu.
To zlato, oko pet tona, i dalje se čuva na posebnom računu Narodne banke Srbije u Bernu, dok se preostale rezerve zlata nalaze u trezorima u Srbiji. Ukupne zlatne rezerve NBS iznose 50,6 tona, a njihova vrednost je oko 4,7 milijardi evra, kažu iz NBS.
„Jorgovanka, gde nam je ono zlato?“
Gostujući na televiziji Informer, guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da su se kupovine zlata u inostranstvu, u godinama nakon pandemije korona virusa, obavile na sugestiju predsednika države Aleksandra Vučića.
„Jorgovanka, kako stoje stvari, a što ne biste kupili i malo zlata u inostranstvu (pitao je Vučić)? Ja jesam guverner, ali odluka o takvoj vrsti ulaganja nije moja, koliko god ja imala (taj) položaj u Ustavu. Takve odluke se donose u saradnji i uz podršku predsednika države i u dogovoru sa Vladom Srbije“, rekla je Tabaković.
Ona je dodala da su prve kupovine plemenitog metala na ino-tržištu obavljene kada je cena zlata bila 1.500 dolara po unci, da je sada cena na berzama oko 3.350 dolara po unci, te da prvobitna investicija od 993 miliona evra sada vredi 1,8 milijardi. Ipak, ove cene o kojima je govorila su bile 2021. godine i odnose se na kupljeno zlato tada u inostranstvu. Tabaković, ipak, nije komentarisala ovu poslednju veliku pomamu NBS za zlatom od početka 2025, od kada je prešlo rekordnih 3.000 dolara po unci.
Guvernerka je izjavila i da je proces vraćanja zlata rezultat Vučićeve reakcije.
„(On je) 2021. godine postavio kratko pitanje ‘Jorgovanka, gde nam je ono zlato?’ Nije trebalo dalje da mi kaže, samo je rekao ‘Vidi šta se dešava u svetu’. Čim sam se vratila sa sastanka ja sam sa saradnicima organizovala vraćanje tih 12 tona zlata… Meni ne treba reći drugačije, to je jedno pitanje koje je meni bilo dovoljno da to uradim“, dodala je guvernerka.
Iako ovi razgovori zvuče kao da se pričalo o „štednji“ u slamarici koja je deo srpskog ekonomskog folklora, stručnjaci ipak ukazuju da je čuvanje zlata u inostranstvu dosta skuplje nego u zemlji. Takođe, ukoliko dođe do krize, mnogo ga je teže povući, sa čim se Srbija i suočila tokom pandemije, kad je nestalo novca u državnoj kasi.
Tu je i slučaj Venecuele, koja je držala zlato u Londonu, ali pošto je Velika Britanija priznala za predsednika Venecuele Huana Guaida, a ne Nikolasa Madura, Banka Engleske nije želela da vrati zlato vladi koju ne priznaje.
Pazarimo od Kineza
Dok Srbija pazari, Kinezi zarađuju.
Kompanija Ziđin od 2018. ima većinski udeo u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor, koji jedini eksploatiše rudu zlata u Srbiji.
Tako Srbija zlato koje se nalazi na njenoj teritoriji kupuje od kineske kompanije. Vučić je, najavljujući 2022. dodatnu kupovinu zlata, rekao da je reč o „našem zlatu“, ali da je morao da ide kod Kineza da da traži popust. Ipak, iz NBS su tada za Slobodnu Evropu rekli da domaće zlato od Ziđina kupuju po tržišnim cenama, što je slučaj i kada se zlato kupuje u inostranstvu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko
Još jedan strani investitor odlazi iz zemlje. Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih, potvrđeno je „Vremenu“
U Srbiji više od milion zaposlenih prima zaradu manju od medijalne, koja u avgustu 2025. iznosi 83.535 dinara. Regionalne i sektorske razlike pokazuju da mnogi građani žive sa platama koje su daleko ispod proseka.
Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta
Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!