img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strateške sirovine

Zakon EU o kritičnim sirovinama: Niko nema što Srbin imade – litijum

23. maj 2024, 14:38 Demostat
Otvaranje rudnika u Evropi: Po novom zakonu može i za dve godine Foto: Unsplash/Dominik Vanyi
Otvaranje rudnika u Evropi: Po novom zakonu može i za dve godine
Copied

Iz Evropske komisije tvrde da Plan rasta za Zapadni Balkan kao jedan od prioriteta ima integraciju regiona u evropske industrijske lance snabdevanja i da bi to Srbiji moglo doneti velike koristi. Valja pritom naglasiti da mi u izobilju imamo ono što je svima preko potrebno - litijum

U martu je Evropski savet usvojio Zakon o kritičnim sirovinama, osmišljen da ojača samodovoljnost Evropske unije (EU) u sektoru retkih minerala i smanji zavisnost, naročito od Kine, te da istovremeno poveća saradnju s prijateljskim državama, prenosi Demostat.

Prema tom zakonu, do 2030. godine u rudnicima, odnosno reciklažnim centrima u EU, trebalo bi da se iskopa 10 odsto, preradi 40 odsto i reciklira 15 odsto godišnje potrošnje strateških sirovina u EU.

Novi zakon predviđa i da sve zemlje članice imaju obavezu da sprovedu sopstvena geološka istraživanja i mapiraju potencijalna nova nalazišta.

Predviđeno je i formiranje Odbora za kritične sirovine, koji će se sastojati od predstavnika zemalja EU i Evropske komisije, a koji će imati ovlašćenje da određene projekte proglasi za strateške i tako omogući niz administrativnih olakšica, kako bi, recimo, novi rudnik od strateškog značaja mogao da bude otvoren po ubrzanoj proceduri, za najviše dve godine.

Postizanje sporazuma sa zemljama van EU

Osim što je primarno fokusirana na povećanje domaćih kapaciteta za ekstrakciju, preradu, rafinaciju i reciklažu 17 strateških sirovina, EU od početka 2024. godine intenzivno radi na postizanju strateških sporazuma sa zemljama van EU koji u središtu imaju kritične sirovine.

Evropski parlamant dao je zeleno svetlo za trgovinski sporazum EU i Čilea 29. februara ove godine, a ta zemlja je već u velikoj meri zamenila Kinu kao glavnog snabdevača EU kritičnim sirovinama, pre svega litijumom.

U martu ove godine EU i Norveška potpisale su strateško partnerstvo o održivoj proizvodnji kritičnih sirovina i razvijanju procesa proizvodnje baterija.

Kakva će biti uloga Srbije

I Srbija, koja je već započela dijalog o strateškom partnerstvu sa EU u oblastima baterija i kritičnih sirovina, uključujući litijum, sada ima veliku priliku da preuzme aktivniju ulogu.

Zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije Predrag Mijatović rekao je Demostatu da EU ozbiljno računa na region i na Srbiju i da nove investicije u rudarstvo mogu povoljno da se odraze na srpsku ekonomiju.

On je naglasio da EU želi da razvije rudarstvo u zemljama članicama, i to isključivo uz poštovanje ekoloških standarda i zakona, i da isto očekuje i od Srbije.

Bivši ministar u Vladi Srbije Goran Svilanović rekao je da je u Srbiji potrebno napraviti ozbiljnu kalkulaciju i studije sveobuhvatne procene uticaja na životnu sredinu, dobiti i gubitaka, te u javnosti otvoriti mnoga pitanja o kojima se uopšte ne razgovara jer se, kako ocenjuje, pitanje eksploatacije kritičnih sirovina, među kojima je i litijum, posmatra crno-belo.

Srbija je jedna od zemalja koja ima značajne kritične sirovine, uključujući litijum, rekli su Demostatu u Evropskoj komisiji i dodali da EU želi integraciju Zapadnog Balkana u evropske industrijske lance snabdevanja, uključujući baterije.

Srbija u procesu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim

Oni napominju da se EK zalaže za razvoj kapaciteta za preradu upravo na mestu gde se resursi nalaze.
Portparolka Evropske komisije za unutrašnje tržište Johana Bernsel naglasila je da CRMA (Kobalt, litijum, bakar, nikl) uključuje merila do 2030. godine za povećanje domaćih kapaciteta za ekstrakciju, preradu, rafinaciju i reciklažu 17 strateških sirovina i da zakonodavstvo EU obezbeđuje najviši nivo zaštite životne sredine i socijalne zaštite, uključujući rudarske projekte.

Ona je napomenula da društveno i ekološki odgovorno rudarstvo nastoji da smanji uticaj na životnu sredinu minimiziranjem ugljičnog otiska, korišćenjem prirodnih resursa, smanjenjem otpada i sprovođenjem efikasnih planova rekultivacije i rehabilitacije nakon rudarenja, kao i nadoknađivanjem lokalnog gubitka biodiverziteta – stvaranjem više biodiverziteta na drugim mestima.

Istakla je i da je jedan od ključnih aspekata društveno i ekološki odgovornog rudarstva angažman sa lokalnim zajednicama, što, između ostalog, podrazumeva poštovanje njihovih prava, tradicionalnog znanja i kulturnog nasleđa i uključenost u procese donošenja odluka.

„Pošto je Srbija u aprilu 2021. godine usvojila novi zakonodavni paket za rudarstvo i energetiku koji se fokusira na održivi razvoj i atraktivnost rudarskog sektora za strane investitore, ne očekujemo suštinske promene u zakonskom okviru u vezi sa usklađivanjem sa CRMA”, napomenula je Bernsel.

Na pitanje kako Zakon o kritičnim sirovinama može da promeni rudarstvo u Srbiji, uključujući i moguća istraživanja litijuma, iz Evropske komisije odgovaraju da je Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, u procesu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim, uključujući i oblast politike životne sredine.

Bernsel ističe da nedavno objavljeni plan kao jedan od svojih prioriteta ima integraciju Zapadnog Balkana u evropske industrijske lance snabdevanja i da bi upravo ovo celom regionu moglo doneti značajne koristi.

Tagovi:

eksploatacija rude litijuma u Srbiji eu energetika Rudarstvo Litijum
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure