img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strateške sirovine

Zakon EU o kritičnim sirovinama: Niko nema što Srbin imade – litijum

23. мај 2024, 14:38 Demostat
Otvaranje rudnika u Evropi: Po novom zakonu može i za dve godine Foto: Unsplash/Dominik Vanyi
Otvaranje rudnika u Evropi: Po novom zakonu može i za dve godine
Copied

Iz Evropske komisije tvrde da Plan rasta za Zapadni Balkan kao jedan od prioriteta ima integraciju regiona u evropske industrijske lance snabdevanja i da bi to Srbiji moglo doneti velike koristi. Valja pritom naglasiti da mi u izobilju imamo ono što je svima preko potrebno - litijum

U martu je Evropski savet usvojio Zakon o kritičnim sirovinama, osmišljen da ojača samodovoljnost Evropske unije (EU) u sektoru retkih minerala i smanji zavisnost, naročito od Kine, te da istovremeno poveća saradnju s prijateljskim državama, prenosi Demostat.

Prema tom zakonu, do 2030. godine u rudnicima, odnosno reciklažnim centrima u EU, trebalo bi da se iskopa 10 odsto, preradi 40 odsto i reciklira 15 odsto godišnje potrošnje strateških sirovina u EU.

Novi zakon predviđa i da sve zemlje članice imaju obavezu da sprovedu sopstvena geološka istraživanja i mapiraju potencijalna nova nalazišta.

Predviđeno je i formiranje Odbora za kritične sirovine, koji će se sastojati od predstavnika zemalja EU i Evropske komisije, a koji će imati ovlašćenje da određene projekte proglasi za strateške i tako omogući niz administrativnih olakšica, kako bi, recimo, novi rudnik od strateškog značaja mogao da bude otvoren po ubrzanoj proceduri, za najviše dve godine.

Postizanje sporazuma sa zemljama van EU

Osim što je primarno fokusirana na povećanje domaćih kapaciteta za ekstrakciju, preradu, rafinaciju i reciklažu 17 strateških sirovina, EU od početka 2024. godine intenzivno radi na postizanju strateških sporazuma sa zemljama van EU koji u središtu imaju kritične sirovine.

Evropski parlamant dao je zeleno svetlo za trgovinski sporazum EU i Čilea 29. februara ove godine, a ta zemlja je već u velikoj meri zamenila Kinu kao glavnog snabdevača EU kritičnim sirovinama, pre svega litijumom.

U martu ove godine EU i Norveška potpisale su strateško partnerstvo o održivoj proizvodnji kritičnih sirovina i razvijanju procesa proizvodnje baterija.

Kakva će biti uloga Srbije

I Srbija, koja je već započela dijalog o strateškom partnerstvu sa EU u oblastima baterija i kritičnih sirovina, uključujući litijum, sada ima veliku priliku da preuzme aktivniju ulogu.

Zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije Predrag Mijatović rekao je Demostatu da EU ozbiljno računa na region i na Srbiju i da nove investicije u rudarstvo mogu povoljno da se odraze na srpsku ekonomiju.

On je naglasio da EU želi da razvije rudarstvo u zemljama članicama, i to isključivo uz poštovanje ekoloških standarda i zakona, i da isto očekuje i od Srbije.

Bivši ministar u Vladi Srbije Goran Svilanović rekao je da je u Srbiji potrebno napraviti ozbiljnu kalkulaciju i studije sveobuhvatne procene uticaja na životnu sredinu, dobiti i gubitaka, te u javnosti otvoriti mnoga pitanja o kojima se uopšte ne razgovara jer se, kako ocenjuje, pitanje eksploatacije kritičnih sirovina, među kojima je i litijum, posmatra crno-belo.

Srbija je jedna od zemalja koja ima značajne kritične sirovine, uključujući litijum, rekli su Demostatu u Evropskoj komisiji i dodali da EU želi integraciju Zapadnog Balkana u evropske industrijske lance snabdevanja, uključujući baterije.

Srbija u procesu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim

Oni napominju da se EK zalaže za razvoj kapaciteta za preradu upravo na mestu gde se resursi nalaze.
Portparolka Evropske komisije za unutrašnje tržište Johana Bernsel naglasila je da CRMA (Kobalt, litijum, bakar, nikl) uključuje merila do 2030. godine za povećanje domaćih kapaciteta za ekstrakciju, preradu, rafinaciju i reciklažu 17 strateških sirovina i da zakonodavstvo EU obezbeđuje najviši nivo zaštite životne sredine i socijalne zaštite, uključujući rudarske projekte.

Ona je napomenula da društveno i ekološki odgovorno rudarstvo nastoji da smanji uticaj na životnu sredinu minimiziranjem ugljičnog otiska, korišćenjem prirodnih resursa, smanjenjem otpada i sprovođenjem efikasnih planova rekultivacije i rehabilitacije nakon rudarenja, kao i nadoknađivanjem lokalnog gubitka biodiverziteta – stvaranjem više biodiverziteta na drugim mestima.

Istakla je i da je jedan od ključnih aspekata društveno i ekološki odgovornog rudarstva angažman sa lokalnim zajednicama, što, između ostalog, podrazumeva poštovanje njihovih prava, tradicionalnog znanja i kulturnog nasleđa i uključenost u procese donošenja odluka.

„Pošto je Srbija u aprilu 2021. godine usvojila novi zakonodavni paket za rudarstvo i energetiku koji se fokusira na održivi razvoj i atraktivnost rudarskog sektora za strane investitore, ne očekujemo suštinske promene u zakonskom okviru u vezi sa usklađivanjem sa CRMA”, napomenula je Bernsel.

Na pitanje kako Zakon o kritičnim sirovinama može da promeni rudarstvo u Srbiji, uključujući i moguća istraživanja litijuma, iz Evropske komisije odgovaraju da je Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, u procesu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim, uključujući i oblast politike životne sredine.

Bernsel ističe da nedavno objavljeni plan kao jedan od svojih prioriteta ima integraciju Zapadnog Balkana u evropske industrijske lance snabdevanja i da bi upravo ovo celom regionu moglo doneti značajne koristi.

Tagovi:

eksploatacija rude litijuma u Srbiji eu energetika Litijum Rudarstvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure