img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve prazniji novčanik građana

U Francuskoj pokrenuta zaštita kupaca zbog prevara na gramaži – a kako je kod nas?

06. јул 2024, 11:57 I.M.
Foto: Milovan Milenković
Računi sve veći, novca sve manje Foto : Milovan Milenkovic Photo & © by Milovan Milenkovic News Magazine VREME phone : + 381 64 28 18 498 mobile phone : + 381 11 32 34 774 office e-mail : foto@vreme.com office
Copied

Kako bi obavestili kupce u prodavnicama, u Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation". U Srbiji još uvek to ne postoji

Smanjenje gramaže prehrambenih i proizvoda za higijenu globalno je prisutna. To podrazumeva da je količina robe koja se nudi manja nego ranije. Međutim, cena ostaje ista i posle „mršavljenja“ proizvoda, ali se dešava i da bude viša od dotadašnje. Ta prikrivena praksa dobila je i svoj naziv „šrinkflacija“, od engleske reči „shrink“ koja znači skupljanje ili smanjenje.

U Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation“.

Supermarketi će sada morati da obaveštavaju svoje mušterije kada je neki proizvod „žrtva smanjivanja“.

I dok država nastoji da zaštiti potrošače i njihove novčanike od varljivih pakovanja, neki trgovci su kritični prema toj meri.

Za kršenje novog pravila kazne i do 15.000 evra

Od početka ove nedelje, trgovci na malo su obavezni da postave vidljive etikete na ove proizvode, prema ministarskoj naredbi objavljenoj 16. aprila.

Prodavnice površine manje od 400 metara kvadratnih izuzete su od te naredbe, koja se takođe odnosi samo na proizvode koji se prodaju u konstantnoj količini.

Ovo isključuje rinfuznu robu, kao i proizvode koji se pakuju na tezgi, kao što su sir i meso.

„Smanjenje je podmetanje, mi tome stavljamo tačku. Želim da ponovo izgradim poverenje potrošača, a poverenje ide ruku pod ruku sa transparentnošću“, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Mera ima za cilj da potrošačima pruži veće znanje i kontrolu nad njihovom kupovnom moći.

Prošle godine je cena prehrambenih proizvoda postala važna tema razgovora u Francuskoj kada je inflacija hrane dostigla rekordnih 16 odsto, iako je ta cifra od tada pala na 0,8 odsto.

Kakva je situacija u Srbiji?

Iz Udružanja potrošača efektiva apeluju da građani budu veoma oprezni prilikom kupovine proizvoda.

„Trgovci prebacuju litre u grame, a u stvari time prikrivaju da su smanjili količinu proizvoda koji prodaju po istoj ceni ili je čak poskupeo. Dešava se da je jedna cena na rafu, a druga na kasi. Na rafu crvenim slovima piše cena i kupac uzme, a kad dođe na kasu shvati da je ta cena mnogo veća. Kad pita zašto kažu mu niste aktivirali kupon, a to piše toliko sitnim slovima da ga potrošač i ne vidi. Ili kažu da se za dinar može dobiti jogurt od kilogram, a na kasi ispadne da je to jogurt od 500 grama“, kaže Dejan Gavrilović iz „Efektive“ .

Kao primeri za to se ističu i supe u kesici, koja je uglavnom za tri, umesto za četiri tanjira, a testenina je takođe spala sa pola kilograma na 350 grama.

Količina smrznutog povrća umesto pola kilograma sada uglavnom teži 400 grama, a pojedini proizvođači počeli su da smanjuju i količinu soka, pa u bocama od pola litra sada ima 475 mililitara.

Korišćenjem ovih prikrivenih trikova proizvođači mogu da uvećaju profit na štetu kupaca, međutim ovo je, sve dok na ambalaži postoji jasno istaknuta količina proizvoda, u skladu sa zakonom. Iako praksa smanjivanja nije nezakonita, udruženja potrošača ipak traže da i proizvođači i supermarketi kupcima jasno stave do znanja kad god dođe do promene.

Spisak namirnica sa manjom gramažom sve duži

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da gubitak u profitima svake kompanije mora da se nadomesti, pa se to postiže ne samo kroz vidiljiva povećanja cena koja svaki dan zatičemo u trgovinama u Srbiji, nego i kroz smanjenje količine proizvoda.

Od kada proizvođači mogu slobodno da određuju količinu koja će se nalaziti u pakovanju, spisak namirnica sa sve manjom gramažom postaje sve duži.

Nikolić kaže da su pre otprilike 15 godina u Srbiji prvi sa ovom praksom krenuli proizvođači koji su jogurt od 0,2 litra krenuli da pakuju u čaše od 0,18. Svi ostali proizvođači ubrzo su krenuli da se koriste istim trikovima. Danas retko koja čokolada ima nekada standardnu težinu od 100 grama, većina se pakuje u ambalažu od 90, 80, pa i 70 grama. Ni one veće nemaju okruglo 200 ili 300 grama, već najčešće 180 i 250 grama.

Ipak, sve ovo je naglašava Nikolić, snalaženje na tržištu, jer pod pritiskom konkurencije svi samo „prepisuju“ jedni od drugih.

Izvor: Euronews / Efektiva

Tagovi:

kupci Potrošači prevare Trgovci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li bi ste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure